Opća skupština UN-a usvojila je u petak Rezoluciju pod nazivom „Zaštita civila i pridržavanje pravnih te humanitarnih obveza“ kojom se traži “trenutačno, trajno i održivo humanitarno primirje” u Gazi. Protiv je bilo 14 zemalja, među njima i Hrvatska. Za rezoluciju je glasalo 120 država, dok je ishod de facto predodredilo 45 članica koje su se suzdržale od izjašnjavanja za ili protiv. Vrlo je neobično da se RH nije pozicionirala među ovih 45 država, odnosno tamo gdje i većina članica EU.
Dokument, sastavljen pod sponzorstvom Jordana i arapskih zemalja, stavljen je na glasanje na izvanrednoj sjednici Općoj skupštini UN-a na kojoj se raspravljalo o gotovo trotjednom ratu između Izraela i Hamasa u Gazi, koji je započeo nakon brutalnog napada militanata Hamasa na izraelske civile 7. listopada.
Četrnaest zemalja glasalo je protiv tako sročene rezolucije. Uz Izrael i SAD, među njima je bila i Hrvatska. Od članica EU-a pridružile su im se Austrija, Mađarska i Češka.
Većina članica EU-a bila je suzdržana, ali to nije spriječilo Francusku, Španjolsku, Sloveniju, Portugal, Irsku i Belgiju da budu “za”.
Rezolucija UN-a kojom se traži humanitarno primirje u Gazi ne spominje da je Hamas izvršio “teroristički napad” na Izrael te da je odgovoran za “pokolj civila” u Izraelu zbog čega je Hrvatska bila protiv takve rezolucije, priopćilo je u subotu hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.
“U tekstu predmetne rezolucije ne spominje se da je Hamas izvršio teroristički napad 7. listopada ove godine, kao što se ni ne zahtjeva bezuvjetno puštanje talaca. Ovakav izričaj ide i protiv zaključaka Europskog vijeća u kojima je Hamas jasno imenovan. Većina država članica EU-a glasovala je protiv ili bila suzdržana vezano za ovako predstavljenu rezoluciju”, stoji u priopćenju MVEP-a.
“U slučaju predmetne rezolucije, Hrvatska nije mogla podržati nacrt u kojem se ne imenuje niti spominje Hamas koji je izvršio napad i pokolj civila koji se smatra najvećim pojedinačnim stradavanjem Židova nakon Drugog svjetskog rata”, dodaje se.
Ministarstvo vanjskih poslova odbacuje tumačenja da je Hrvatska glasanjem protiv rezolucije “ujedno i protiv humanitarnih stanki, pružanja pomoći Gazi ili zaštite civilnog stanovništva” te podsjeća da je hrvatska vlada još prošloga tjedna uputila humanitarnu pomoć u iznosu od 250.000 eura stanovnicima Pojasa Gaze.
MVEP podsjeća i da je Hrvatska podržala usvojeni zaključak Europskog vijeća kojim se predlažu “humanitarne pauze” kako bi civili u Pojasu Gaze dobili pomoć, a da istovremeno Hamas ne dobije podršku.
Stajalište Hrvatske je od početka osuda terorističkog napada Hamasa, pri čemu Izrael ima pravo na sigurnost i samoobranu “uz poštovanje odredbi međunarodnog humanitarnog prava kao i zaštitu civilnog stanovništva”, navodi MVEP.
“Istodobno, Hrvatska ostaje čvrsto posvećena međunarodnim naporima usmjerenima prema sprječavanju daljnje regionalne eskalacije trenutne krize”, zaključuje MVEP, prenosi HINA.
Hrvatska procijenila kako rezolucija UN-a prikriveno koristi humanitarna pitanja zaštite civila kao štit za Hamas?
“Očigledno je da je MVP RH procijenilo kako rezolucija UN-a prikriveno koristi humanitarna pitanja zaštite civila kao štit za Hamas te pokušava spriječiti pravednu odmazdu Izraela. Ostaje, ipak, nejasno kako je moguće da ne ostajemo na principima humanosti odnosno zaštite civila, pogotovo nakon svega što su stanovnici RH svjedočili tijekom Domovinskog rata. Činjenica je da je 45 država procijenilo kako ipak ne mogu glasati protiv zaštite civila i humanitarnih prava, nego su ostali suzdržani, što se ne čini preteškim logičkim izazovom prije donošenja odluke. Je li stoga RH ovim glasačkim potezom sebi otvorila bokove u odnosima s cijelim muslimanskim blokom, što samo po sebi ne zvuči dobro? Prvi dojam je da odgovor na ovo pitanje može biti samo potvrdan”, piše u svom komentaru za Jutarnji list Gojko Drljača.
“Intrigantno je i kako je uopće došlo do glasanja u kojoj je velika većina članica UN-a poslala vrlo jasnu poruku Sjedinjenim Državama i Izraelu, što je potpuno drugačija situacija od one kada se izglasavala rezolucija o Ukrajini. Naime, procedure UN-a takve su da je jasno kako je rezolucija o zaštiti humanitarnih principa i međunarodnog prava bilo glasanje koje detektira pretežiti sentiment među svim članicama UN-a.
Kanađani kao i još 40 članica željeli su u rezoluciju Jordana ubaciti članak prema kojemu se direktno osuđuje teroristički napad 7. listopada na Gazu, ali ta inicijativa nije usvojena jer je 53 države bilo suzdržano, dok su 23 bile protiv. Na kraju je čak i Kanada ipak bila u grupi država koje su se samo suzdržale od podrške humanitarnoj rezoluciji za Gazu, što je mnogim analitičarima vanjske politike bilo veliko iznenađenje jer Kanada izrazito čvrsto nastupa uz Sjedinjene Države”, komentira Drljača za Jutarnji list.
/Desk/