Ukidanjem američkih sankcija političkom vodstvu RS-a, a među njima najistaknutijima Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović kao i nizu s njima povezanih pravnih subjekata (ukupno čak 71), značajno se ‘rasteretila’ ovaj popis. Dok politička Banja Luka slavi, političko Sarajevo je više nego iznenađeno. Nakon što su skinute sankcije za ukupno 71 sankcioiranih – Srbi više toliko ne prednjače na ovom popisu, barem što se tiče bh državljana. No, na ovoj listi i dalje su na čekanju i neki poznati Hrvati. Kao se čini, oni su zaboravljeni ljudi crne liste.
Srpsko lobiranje išlo na ruku američkoj politici rješavanja problema u BiH
Lobiranje američkih agencija, kao i Dodikovih lobista poput Roda Blagojevicha bivšeg guvernera demokrate američke savezne države Illinois srpskog porijekla, koji je osuđen za korupciju te ga je američki predsjednik Donald Trump u svom prvom mandatu pomilovao smanjivši mu zatvorsku kaznu nakon čega on postaje njegov republikanski zagovornik, kao i bivšeg gradonačelnika New Yorka Rudyja Giulianija značajno su doprinijeli ukidanju sankcija dužnosnicima iz RS-a i poduzećima koji se dovode u vezu s njima. Milijuni iz Republike Srpske su plaćeni za lobiranje u SAD-u.
Međutim, samo naivni mogu smatrati kako je ukidanje američkih sankcija da dužnosnike RS-a došlo jedino zahvaljujući lobistima te kako je američka administracija “popušila priču”. Apsolutno ne. Ukidanje sankcija rezultat je vrlo ozbiljnih ustupaka i uvjeta koje su stavljene pred političko vodstvo Reublike Srpske tijekom posjeta SAD-u srpske članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović početkom rujna.
Američka administracija već se uvjerila kako se vlast u SNSD-u drži dogovora i to ukidanjem svih neustavnih zakona od strane Narodne skupštine RS-a. Ali, to nije kraj i zasigurno slijedi ispunjavanje preostalih, dogovorenih obveza rukovodstva SNSD-a prema američkoj administraciji. Koje su to obveze, može se samo nagađati, ali u svakom slučaju, radi se o daljnjoj stabilizaciji stanja u BiH nakon duge i ozbljine političke krize. Zapravo ukidanje sankcija srpskim dužnosnicima vrlo brzo će se ispostaviti učinkovitije od samog uvođenja sankcija.
No, dok kadrovi SNSD-a i s njima povezanih osoba i poslovnih subjekata više nisu na ‘crnoj listi, za sankcionirane Hrvate, čini se, slabo se lobira.
Marinko Čavara, Gordana Tadić, general Ljubo Ćesić Rojs, Dario Kordić, Valentin Ćorić, Tihomir Blaškić, Mario Čerkez, Miroslav Bralo, Vinko Martinović, Anto Furundžija, Ante Jelavić i general Stanko Sopta još uvijek su na najnezahvalnijoj listi.
Posljednji su im se pridružili Marinko Čavara (HDZ BiH) i Gordana Tadić.
Čavara je na istu uvršten od lipnja 2022. godine jer nije nominirao sudce za Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTSV) u Ustavnom sudu FBiH, čime je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa Ustavnog suda FBiH. Podsjetimo da je u istom danu sankcioniran i Alen Šeranić, ministar zdravstva i socijalne zaštite RS. Američko Ministarstva financija izvijestilo je kako Čavara i Šeranić prijete stabilnosti regije potkopavanjem Daytonskih mirovnih sporazuma i demokratskim procesima ili institucijama.
Šeraniću su danas ukinute sakncije.
“Čavara, predsjednik FBiH, je odgovoran za imenovanje sudaca na Ustavnom sudu FBiH i od 2019. je odbio imenovati sudce s liste kandidata koju je dalo VSTV kako bi se popunila prazna mjesta. Odbijanjem imenovanja, Čavara je blokirao funkcioniranje Odbora za vitalni nacionalni interes Suda, tijela koje je napravljeno amandmanima na Ustav FBiH 2002. Visokog predstavnika za BiH. Vijeće za zaštitu VNI razmatra ključna pitanja koja predlažu izaslanici u Domu naroda FBiH. Vijeće je ključno za ustavno funkcioniranje FBiH, a njegovo postojanje nužno je zbog demokratskog funkcioniranja FBiH. Svojim nedjelovanjem, Čavara je ugrozio funkcioniranje Vijeća za zaštitu VNI zbog promicanja vlastitih interesa i političkih interesa svoje stranke“, navodi se u odluci američkog ministarstva.
Gordana Tadić, bivša glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH od 2019. do 2021. godine kada ju je smijenio VSTV nakon što nije dodijelila predmete tužiteljima putem automatiziranog distribucijskog sustava koji sprječava donošenje odluka o dodjeli tužitelja na temelju osobnih ili političkih razloga. Objašnjenje OFAC-a za uvrštavanje Tadić na crnu listu bilo je kako je iskoristila svoju poziciju glavne tužiteljice za promicanje vlastitih osobnih i obiteljskih interesa, kao i da je štitila svoje političke pokrovitelje od kaznenog gonjenja. Ministarstvo vanjskih poslova također je na listu uvrstilo i najbliže članove njene obitelji.
Ostali sankcionirani Hrvati na američkoj crnoj listi nalaze se 20-ak i više godina.
Na popisu sankcioniranih i SDA-ovci i SDS-ovci
Skoro 30 godina na američkoj crnoj listi su i mnogi SDS-ovci, kao i sama stranka. Pod sankcijama su i Radovan Karadžić i Slobodan Milošević i članovi njiove obitelji, kao i Vojislav Šešelj, Ratko Mladić s obiteljima. Iako su neki od njih umrli, članovi obitelji i dalje su pod sankcijama.
Na američkom popisu sankcioniranih, oslobođeni na bh sudovima
No, vjerojatno jedno od najoštrijih objašnjenja za podizanje sankcija ima Diana Kajmaković, nekadašnja zamjenica tužitelja Tužiteljstva BiH i kandidatkinja za glavnu tužiteljicu.
U rujnu 2022. godine SAD su uvele sankcije Kajmaković, uz objašnjenje kako je smatraju odgovornom za korupciju ili suučesništvo u korupciji, te potkopavanje demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.
“Usprkos ovim obvezama u smislu izbjegavanja malverzacija u vršenju dužnosti tužitelja, Diana Kajmaković flagrantan je primjer korumpiranog državnog tužitelja BiH, povezanog sa kriminalnim organizacijama. Kao dio širih aktivnosti na suzbijanju organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražitelji su analizirali privatnu komunikaciju vođenu posredstvom kriptovanih aplikacija za razmjenu poruka. Kriminalci koji su koristili ovaj kanal komunikacija spominjali su Kajmaković, koja je radila na nekim od istraga u vezi sa ovim aktivnostima. Kao podršku trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagala prikrivanju dokaza, sprječavanju kaznenog gonjenja, te je na druge načine pomagala nezakonite aktivnosti u zamjenu za osobnu korist. Također je pokušala blokirati istragu u svezi s pojedincima iz kriminalnog miljea s kojima je očito surađivala”, navedeno je iz OFAC-a.
Nakon američkih sankcija za Kajmaković je uslijedila suspenzijom od listopada 2022. godine.
Protiv Diane Kajmaković dvije i pol godine trajala je istraga zbog sumnje da je zloupotrebljavala podatke prikupljene analizom Sky i Anom aplikacije, ali to nije bio prvobitni osnov za njenu suspenziju. Naime, UDT je protiv nje podnio disciplinsku tužbu te je zatražena suspenzija do okončanja postupka. Komisija je, potom, proglasila Dianu Kajmaković odgovornom što je, obavljajući poslove rukovoditelja u Tužiteljstvu BiH – u sefu u svom uredu bez propisnog evidentiranja – držala dokumente s oznakom stupnja tajnosti zaprimljene u razdoblju od 8. studenoga 2021. do 24. kolovoza 2022. godine, osobno dostavljenim tuženoj “na ruke“ što je sam tražila, a koji se odnose na predmete ‘Sky aplikacija’.
Početkom travnja ove godine Kajmaković je oslobođena optužbi iz disciplinskog postupka koji je protiv nje pokrenut i vratila se na posao. Kajmaković je još uvijek pod američkim sankcijama.
Kao i Asim Sarajlić, izaslanik SDA u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Kako je tada glasilo pojašnjenje razloga za uvođenje sankcija, Sarajlić je ozloglašeni subjekt “afere Asim”, političke korupcijske afere u kojoj je uhvaćen kako obećava posao supruzi stranačkog izaslanika u zamjenu za traženo glasanje o poziciji političke stranke. Sarajlić je optužen za dodatna kaznena djela, uključujući zloupotrebu službenog položaja i trgovinu utjecajem.
“Sarajlić je također zloupotrijebio svoj položaj u odnosu na BH Telecom, veliko državno poduzeće u BiH. U tom svojstvu, Sarajlić je osobno prihvaćao plaćanje od kandidata za posao u zamjenu za radna mjesta, i inače je vršio neumjeren utjecaj na proces zapošljavanja. U sklopu ove aktivnosti, Sarajlić je preporučio kandidate koji su navodno bili ozbiljno nedovoljno kvalificirani, što narušava integritet kompanije”, navedeno je iz američkog ministarstva financija.
Početkom listopada, Asim Sarajlić, Sabahudin Delalić i Muhamed Šehović prvostupanjskom presudom, na koju postoji pravo žalbe, u ponovljenom suđenju oslobođeni su optužbi za trgovinu utjecajem. Oslobađajuća presuda je izrečena i 10. veljače 2023. godine, a suđenje je ponovljeno nakon uvažavanja žalbe Tužiteljstva Kantona Sarajevo. U obrazloženju prvostupanjske, oslobađajuće presude, navodeno je kako je razgovor između Sarajlića i Delalića nezakonito sniman, točnije, kako se “radi o nezakonito prikupljenom dokazu, kaznenom djelu, a koji ne može biti osnov za presudu”. Sarajlić je i dalje na listi američkih sankcija.
Novalić, Mehmedagić
Kao i uostalom i bivši federalni premijer Fadil Novalić (SDA). On je u siječnju 2024. godine osuđen za zloupotrebu položaja i ovlasti u nabavci 100 respiratora iz Kine u vrijednosti 5,4 milijuna eura iz travnja 2020. godine, odmah nakon proglašenja izvanredne situacije zbog pandemije korona virusa. Novalić je SAD sankcionirala početkom listopada 2022. godine.
Pod američkim sankcijama od ožujka 2023. je i Osman Mehmedagić Osmica, bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH.
U obrazloženju OFAC-a za uvođenje sankcija navodi se kako je on, u svojstvu generalnog direktora OSA-e BiH, zloupotrijebio državnu telekomunikacijsku tvrtku u korist SDA. Navedeno je i kako postoje vjerodostojne informacije da je Mehmedagić surađivao s kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
Pred Sudom Bosne i Hercegovine u tijeku je suđenje Mehmedagiću za zloupotrebu položaja i krivotvorenje fakultetske diplome, a u istom predmetu sudi se i bivšem predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu.
Na popisu američkih sankcija su i Edin Gačanin, Vidoje Blagojević Naser Kelmendi, Savo Krunić, Dragan Spasojević, Dragomir Basić, Biljana Plavšić, Savo Cvjetinović, Milovan Bjelica, Bakir Alispahić, Radoslav Brđanin itd.
Popis sankcioniranih možete pretraživati: OVDJE.
(Republika/R.B.)