Klimatske promjene kao globalni fenomen imaju svakim danom sve veći utjecaj na održivi razvoj pojedinih područja s većim ili manjim posebnostima. Ta je tema ovaj tjedan bila u fokusu hrvatskih, slovenskih i talijanskih stručnjaka na prvoj konferenciji s temom ove problematike.
Kako bi se zadržalo ili unaprijedilo stanje u prostoru, negativni trendovi traže brze odgovore, a upravo s tom namjerom ovaj tjedan u Puli održana je prva konferencija ‘Klimatske promjene i vodoopskrba Istre’. Konferenciju su organizirali Hrvatski inženjerski savez, Slovenske inženirske zveze (Slovenski inženjerski savez) i Istarska županija.
Cilj konferencije bio je na jednom mjestu okupiti vodeće znanstvenike, stručnjake i predstavnike realnog sektora kako bi iznijeli problematiku vodoopskrbe istarskog poluotoka koja predstavlja problem izvan granica Hrvatske i time zahvaća Sloveniju i Italiju, izvijestila je Istarska županija, a prenosi Energetika-net.com.
Sunčani dani
“Kad govorimo o vodoopskrbi u Istarskoj županiji, možemo biti zadovoljni s postotkom vodoficiranosti, gdje smo pri samom vrhu na razini Europe. Kad govorimo, pak, o samoj vodovodnoj mreži u Istarskoj županiji, onda su gubitci opet primjeri dobre prakse kad se uspoređujemo s ostalima u Europi, jer su oni dosta niski. Međutim, držim da se već desetljećima ako ne i dulje, čovjek neodgovorno ponaša prema prirodnim resursima, a klimatske promjene su itekako uzele maha. Klima ne poznaje ljudske granice, kao ni priroda i zato moramo svi zajedno djelovati. U zadnjih 20-ak godina dvaput smo se susreli s problematikom vodoopskrbe, 2014. i 2022. godine kada smo bili primorani uvesti mjere redukcije vode 1. stupnja. U tim se situacijama čovjek začudi koliko pitke vode trošimo za zalijevanje zelenih površina ili pranje prometnica, a da ne govorimo o poljoprivredi. Pitka voda je resurs, koji je ograničen”, istaknuo je Boris Miletić, župan Istarske županije, podsjetivši na dva velika projekta koje je provodio županijski Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo, odnosno izgradnju sustava javnog navodnjavanja nadomak Pule i na području Poreštine.
“U Istarskoj županiji radimo na izmjenama županijskog Prostornog plana kako bismo omogućili puno veće korištenje obnovljivih izvora i tu ponajprije mislim na Sunčevu energiju jer imamo dobru klimu i puno sunčanih dana, a želja nam je ispitati i potencijal ‘offshore’ vjetroenergije na moru”, dodao je.
Horizontalni okvir
“Uprava na čijem sam čelu je još 2016. pokrenula postupak izrade Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama jer smo već tada vidjeli da nam treba jedan horizontalni okvir koji će usmjeriti sve naše napore u jačanju Hrvatske na klimatske promjene. Strategija usvojena u Saboru temelji se na detaljnoj analizi utjecaja klimatskih promjena te predviđa kako će se klima za Hrvatsku mijenjati za razdoblje do 2040. i do 2070. godine. Rezultati su pokazali da u sektorima vodnog gospodarstva, energetike, poljoprivrede, zdravstva, šumarstva, ribarstva i dr. ima puno mjera koje se mogu pokrenuti i poduzeti s ciljem jačanja otpornosti na klimatske promjene”, istaknula je ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak.
“Klimatske promjene su već dulje vrijeme tema stručnih javnih rasprava članica Hrvatskog inženjerskog saveza, tema prisutna i u široj javnosti, ali koja sigurno od nas inženjera traži odgovore kako dalje. Nadam se da ćemo svi surađivati ne samo po pitanju klimatskih promjena, već i drugih tema na opći boljitak Slovenije, Italije i Hrvatske”, kazao je predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec.
O važnosti konferencije i zajedničkog djelovanja govorili su i predsjednik Slovenskog inženjerskog saveza Andrej Kryžanowski, regionalni ministar zaštite okoliša, energije i održivog razvoja Autonomne regije Furlanije i Julijske krajine Fabio Scoccimarro i župan Općine Koper Aleš Bržan.
/Desk/