Milorad Dodik trebao bi sljedećeg tjedna prisustvovati skupu pokreta MAGA u Mar-a-Lagu, imanju američkog predsjednika Donalda Trumpa na Floridi, piše američki časopis The Atlantic. Njegovo pojavljivanje na ovom događaju, prema ocjeni časopisa, rezultat je skupe lobističke kampanje i promjene odnosa Washingtona prema njemu, prenosi HMS.
Kako navodi novinar Isaac Stanley-Becker, istaknuti predstavnici pokreta MAGA okupit će se nekoliko dana nakon izbora za Kongres kako bi razgovarali o predsjedničkim izborima 2028. godine. Među najavljenim govornicima nalaze se jedan član američke vlade, predstojnik Vijeća za unutarnju politiku Bijele kuće i nekoliko članova Kongresa.
The Atlantic dobio je informacije o Dodikovu planiranom putovanju od nekoliko izvora upoznatih s njegovim namjerama. Oni su govorili pod uvjetom anonimnosti, uz upozorenje da bi se pojedinosti mogle promijeniti u posljednjem trenutku. Iz Dodikova ureda nisu odgovorili na upit časopisa.
The Atlantic opisuje Dodika kao proruskog autokrata koji se hvalio špijuniranjem Amerikanaca, a nedavno je ruskog predsjednika Vladimira Putina nazvao „jednim od najmiroljubivijih čelnika našega vremena”. Časopis također navodi da njegovo zalaganje za odcjepljenje Republike Srpske predstavlja prijetnju ponovnim izbijanjem krvavog sukoba na Balkanu.
Trumpovi savjetnici u Republici Srpskoj
Vlada Republike Srpske angažirala je dvojicu važnih političkih savjetnika Donalda Trumpa, Jamesa Blaira i Chrisa LaCivitu, kao konzultante. Oni su uoči izbora u Bosni i Hercegovini, održanih ranije ovog mjeseca, boravili u Republici Srpskoj.
Nakon što je njihov angažman postao javan, honorare su donirali fondu za Trumpovu predsjedničku knjižnicu. Američki predsjednik zbog toga ih je kritizirao na društvenoj mreži Truth Social.
Nakon što je njegova stranka ostvarila uvjerljiv izborni rezultat, Dodik je zasluge pripisao i Trumpu i Putinu.
„Da nije bilo veličanstvene pobjede Donalda Trumpa, danas bismo vjerojatno bili politički mrtvaci”, rekao je Dodik svojim pristašama.
Od sankcija do njihova ukidanja
Administracija bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena uvela je Dodiku sankcije 2022. godine. Američko Ministarstvo financija tada ga je teretilo za korupciju, podmićivanje i ugrožavanje stabilnosti Bosne i Hercegovine.
Prema navodima američke vlade, Dodik je pokušavao potkopati Daytonski mirovni sporazum, uspostavljao paralelne institucije u Republici Srpskoj i omalovažavao druge etničke i vjerske skupine, ponajprije Bošnjake. Sankcije su poslije proširene i na brojne članove njegove obitelji, suradnike i tvrtke.
The Atlantic podsjeća da je Dodik prošle godine pravomoćno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je ostao bez dužnosti predsjednika Republike Srpske i dobio zabranu obnašanja javnih dužnosti u trajanju od šest godina. On te odluke odbacuje kao politički motivirane i neustavne, a i dalje, kako navodi časopis, ima gotovo potpunu kontrolu nad institucijama Republike Srpske.
Od Trumpova povratka u Bijelu kuću prošle godine, vlasti Republike Srpske potrošile su milijune dolara na angažiranje lobista s ciljem popravljanja Dodikova imidža među osobama bliskima američkom predsjedniku.
Strategija je, prema pisanju časopisa, bila predstaviti Dodika kao žrtvu pravosudnog progona, slično Trumpu, ali i kao zaštitnika kršćanskih vrijednosti.
Za Dodika i njegove suradnike radili su Trumpov nekadašnji osobni odvjetnik Rudy Giuliani, bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich, kojega je Trump prošle godine pomilovao, te konzultantska tvrtka u kojoj radi Katie Walsh, kći predstojnice Ureda Bijele kuće Susie Wiles.
Administracija Donalda Trumpa ukinula je sankcije Dodiku u listopadu 2025. godine. Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) nije obrazložio tu odluku, ali je State Department nekoliko dana ranije pozdravio pomirljive poteze Narodne skupštine Republike Srpske, predstavljajući ih kao rezultat nastojanja Washingtona da se smiri kriza u Bosni i Hercegovini.
Dužnosnici State Departmenta, navodi The Atlantic, tražili su i ostavku visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je bio u otvorenom sukobu s Dodikom. Schmidt je napustio dužnost u svibnju ove godine, a njemačkom je listu rekao da je bio izložen „ogromnom i neočekivanom pritisku SAD”.
Diplomati u regiji i stručnjaci, prema pisanju časopisa, s velikom zabrinutošću prate ustupke Trumpove administracije Dodiku, imajući na umu njegove otvorene separatističke ciljeve i potporu koju dobiva od ruskog predsjednika Vladimira Putina. Časopis podsjeća i na to da su Srbija i Bosna i Hercegovina kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.
Skup uoči izbora 2028. godine
Događaj u Mar-a-Lagu organizira se u okviru Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), pod nazivom CPAC Circle Retreat and Gala. Organizatori ga predstavljaju kao „okupljanje vizionara”.
Na mrežnoj stranici skupa navedeno je da će, nakon objave rezultata izbora za Kongres, sudionici razgovarati o njihovu značenju za politički put prema 2028. godini.
Među najavljenim govornicima nalaze se američka ministrica rada, senatori Mike Lee i Rick Scott te Eduardo Bolsonaro, brat Flavija Bolsonara, neuspješnog kandidata za predsjednika Brazila. On je nedavno stigao u SAD kako bi izbjegao mogući kazneni progon zbog optužbi za pranje novca i utaju poreza.
Matt Schlapp, predsjednik Američke konzervativne unije i domaćin CPAC-a, nije želio komentirati Dodikov mogući dolazak. Izjavio je da će skupu prisustvovati zanimljiva skupina donatora i VIP gostiju, ali da neće otkrivati imena sudionika osim najavljenih govornika. Dodao je da će glavna tema biti budućnost Amerike uoči 2028. godine.
Nije poznato hoće li Trump boraviti u Mar-a-Lagu tijekom Dodikova posjeta. Iz Bijele kuće nisu odgovorili na upit časopisa.
Dodik se ranije ove godine, tijekom posjeta Washingtonu, fotografirao s američkim ministrom obrane Peteom Hegsethom i tadašnjom glasnogovornicom Bijele kuće Karoline Leavitt.
Strah od promjene vlasti
Sadašnji i bivši američki dužnosnici rekli su za The Atlantic da bi Dodik mogao osjećati pritisak da što prije pokuša ostvariti neovisnost Republike Srpske. Razlog je, prema njihovoj procjeni, činjenica da bi Trump mogao biti skloniji Dodiku od potencijalnog demokratskog nasljednika nakon 2028. godine.
Bez obzira na ishod izbora u utorak, zaključuje časopis, Trump će imati još dvije godine da Dodiku pruži ono što želi.
/Desk/