Umjetna inteligencija, koja je godinama predstavljana kao ključni pokretač budućega gospodarskog rasta, trenutno pridonosi rastu inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, a samim time i u ostatku svijeta, navodi se u analizi investicijskih banaka poput Goldman Sachsa i J.P. Morgan Asset Managementa. Iako se očekuje da će dugoročno donijeti pad troškova i rast produktivnosti, kratkoročni učinci pokazuju suprotan trend.
Ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da su troškovi povezani s AI-jem već povećali osnovnu inflaciju osobne potrošnje za oko 0,3 postotna boda u protekloj godini, dok bi isti pritisak mogao potrajati i u sljedećih 12 mjeseci. Paralelno s tim, analitičari upozoravaju da 2026. godina označava prekretnicu, jer cijene tehnoloških proizvoda rastu brže od plaća po prvi put u više od 60 godina.
Tehnološki troškovi i energija kao pokretači inflacije
Prvi kanal inflacijskog pritiska dolazi iz sektora elektronike. Nagli rast potražnje za AI infrastrukturom doveo je do povećanja cijena ključnih komponenti, posebice memorijskih čipova i baterija, što se prelijeva na cijene potrošačkih uređaja poput pametnih telefona i računala. Procjene ukazuju da bi prosječne cijene računala i pametnih telefona mogle porasti za oko 10 posto tijekom ove godine.
Drugi faktor je energija. Podatkovni centri, koji čine kralježnicu AI revolucije, zahtijevaju ogromne količine električne energije, što dodatno opterećuje energetske sustave i povećava račune za struju. Nakon godina stagnacije, proizvodnja električne energije u SAD-u bilježi rast, dok su cijene električne energije porasle za više od četiri posto na godišnjoj razini. Očekuje se da će ovaj trend nastaviti podizati ukupnu inflaciju u narednim godinama.
Softver, tržište rada i rast skepticizma
Treći inflacijski kanal dolazi iz sektora softvera. Velike tehnološke kompanije koriste integraciju AI funkcija kao osnovu za povećanje cijena pretplata. Povećanja cijena kod kompanija poput Microsofta, Adobea i Intuita dodatno opterećuju potrošače, dok statistike inflacije ove promjene često bilježe kao čisti rast cijena, bez uzimanja u obzir dodatne vrijednosti novih funkcija.
Skeptici, međutim, dovode u pitanje dugoročne koristi AI-ja. Ekonomisti upozoravaju da stotine milijardi dolara ulaganja još nisu donijele značajan doprinos ukupnom gospodarskom rastu. Među mlađom radnom snagom raste nepovjerenje, uz pad entuzijazma i povećan otpor prema implementaciji AI alata na radnome mjestu.
Iako analitičari očekuju da će AI dugoročno djelovati dezinflacijski kroz povećanje produktivnosti i učinkovitosti, trenutni učinci ukazuju na suprotan scenarij. Dok investicije rastu, potrošnja slabi, stvarajući gospodarstvo podijeljeno između ubrzanoga tehnološkog razvoja i sve većeg pritiska na potrošače.
