Talijanski list Il Tempo, pozivajući se na upozorenje talijanskih obajveštajnih službi, piše da 20 ekstremističkih džihadskih ćelija trenutno djeluje na teritoriju Balkana, s ciljem terorističkih napada diljem Europe.
Kako piše ovaj talijanski list, riječ je o informacijama talijanskih obavještajca koji prije dvije godine alarmirali na opasnost koju predstavlja Balkan i migrantska ruta koja tim područjem prolazi i stiže u Europu te da je to područje pod pozornošću informacijskog djelovanja tajnih službi upravo zbog opasnosti od infiltracije.
Talijanski list navodi kako takvih skupina najviše ima na teritoriju Kosova, Albanije i BiH, ali postoje i u Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji i da predstavljaju “inkubator prijetnji sigurnosti” čitavoj Europi.
Prema pisanju lista Il Tempo, ćelije postoje već oko dvije godine, ali je u zadnje vrijeme, a osobito od početka rata u Izraelu, uočena njihova pojačana aktivnost. Ćelije čini oko 500 povratnika iz ISIS-a, s ratišta u Siriji i Iraku, ali se stalno regrutiraju novi članovi, čak i među migrantima koji prolaze balkanskom rutom prema Zapadnoj Europi.
“U vrijeme otkrić́a ovih ćelija bilo je više od 1000 članova koji su tijekom rata u Siriji napustili područje Balkana da bi se pridružili redovima Islamske države. Problem je što se vratilo nešto manje od polovice njih. Sada oni predstavljaju moguće faktore rizika za europsku i nacionalnu sigurnost, osobito imajući u vidu stečeno vojno iskustvo i ponekad jake veze uspostavljene s dijasporom u Europi”, pišu talijanski mediji.
Navodi se da je s područja Balkana otišlo više od 1.000 boraca ratovati u Siriju u redove tzv. Islamske države.
Nadalje, Il Tempo piše da se od toga oko 45 posto njih vratilo i još danas predstavlja razlog za zabrinutost zbog širenja vjerskog radikalizma i šire. A upravo je na profil ovih stranih boraca usmjerena obavještajna aktivnost prema kojoj „predstavljaju moguće vektore rizika za europsku i nacionalnu sigurnost, posebice s obzirom na stečenu vojnu ekspertizu i veze, ponekad jake, uspostavljene s dijasporom i u Europi”.
U 2015., upravo na Balkanu, prema onome što je izvijestio ISPI (Institut za međunarodne političke studije), “identificirano je najmanje 20 terorističkih ćelija aktivnih u regrutiranju i obuci stranih boraca između Kosova, BiH, Albanije, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Raspršenost skupina pretežno salafističkog i vehabijskog podrijetla, među kojima se ističu organizacije koje djeluju na Kosovu, u Albaniji i BiH. Trenutno je, prema nekim analizama europskih obavještajnih službi, taj broj nepromijenjen. Iako je ISIS-ova komponenta smanjena u Siriji i Iraku i danas predstavlja zaostalu stvarnost, radikalizacija na Balkanu će se i dalje opirati, piše talijanski list.
Kako se ističe, za “talijanske 007”, istaknute značajke džihadizma na Balkanu određene su transnacionalnim i međuetničkim mrežama, često s europskim vezama, među kojima se ističe ona tzv. ‘Balkanskih lavova’. Mreža o kojoj je riječ predstavlja element strategije Daesha (ISIS) čiji je cilj pokušaj jačanja perifernih organizacja za ponovno pokretanje ofenzivnih aktivnosti”.
Opasnost da bi se ti elementi mogli infiltrirati u Europu kroz protok migranata ili olakšati ulazak ugroženih pojedinaca mogla bi biti stvarna, ističe se.
Potom se podsjeća kako je samo u 2022. godini Balkansku rutu prešlo oko 145.600 ljudi, dok je u prvih 8 mjeseci 2023., prema Frontexu, otkriveno 52.200 ilegalnih migranata. Rizik od terorizma na Balkanu se stoga miješa s migracijskim tokovima koji jure tom rutom kako bi došli do Europe, počevši od Turske i Grčke i stižu točno na talijansko-slovensku granicu.
Uglavnom su to Pakistanci, Bangladešani, Afganistanci, Indijci i Nepalci, ali ne manjka ni Sjevernoafrikanaca.
“Ova heterogenost”, objašnjava obavještajac za talijanski medij, “odgovara jednako raznolikoj kriminalnoj stvarnosti, uglavnom sastavljenoj od mikro grupa i pojedinačnih pomagača s niskim organizacijskim profilom, koji pojednostavljuju transfer migranata u odnosu na pojedinačne, ograničene rute. Morfološke karakteristike rute, koja je potpuno kopnena, omogućuju ilegalnim migrantima da njome ponekad putuju samostalno i uz manje troškove, a da se nužno ne moraju obratiti krijumčarima ljudi. U Srbiji, koja je zajedno s Bosnom i Hercegovinom glavno čvorište ove rute, prisutnost krijumčara ljudima porijeklom iz migrantskih zemalja ne samo da pogoduje migracijskom tijeku, već stvara neformalnu ekonomiju, često izvor egzistencije za siromašnije slojeve lokalnog stanovništva”.
Europa je posljednjih godina nizom aktivnosti pokušala upravljati migracijskim tokovima s Balkana. Osim sporazuma s Turskom iz 2016., između 2021. i 2022. EU je podupirao aktivnosti povezane s migracijama u regiji u okviru IPA III ukupne vrijednosti 201,7 milijuna eura, uključujući programe usmjerene na jačanje kapaciteta za upravljanje migracijama u regiji i kapacitet upravljanja granicom. Ali sve to nije smanjilo protok koji svakodnevno pritiska talijansko-slovensku granicu, ostavljajući nepromijenjenim rizik povezan s “autohtonim” terorizmom koji je, posebice između Kosova i Bosne i Hercegovine, ISIS-u priskrbio z7načajan broj stranih boraca. Neki od njih vratili su se kući nakon raspada Islamske države i nastavljaju džihad, zaključuje pisanje talijanski Il Tempo.
/Desk/