Postoje trenuci kada se događaji koji se odvijaju oko vas mogu činiti preopterećujućima. Bilo da se radi o nemilosrdnom ciklusu loših vijesti i seizmičkih promjena koje se događaju diljem svijeta, tragediji kod kuće ili svakodnevnom pritisku da se održite na površini, nesigurnost koja dolazi s takvim trenucima može vas ostaviti tjeskobnima i pod stresom.

Kako bi vam pomogli da se nosite u takvim trenucima, BBC-jev znanstveni tim iskopao je neke od savjeta koje smo naučili posljednjih godina o suočavanju s nedaćama. Od konstruktivnog brige do gledanja horor filmova, evo devet načina na koje biste mogli pronaći malo otpornosti i mira usred turbulencija. Iskoristite neke neprevodive emocije Riječi koje govorite mogu snažno oblikovati vaš unutarnji život. Višestruke studije su otkrile, na primjer, da korištenje preciznijih pojmova za opisivanje vaših osjećaja može vam pomoći da se nosite sa životom. Umjesto da jednostavno kažete da ste “pod stresom”, na primjer, mogli biste identificirati frustraciju, tjeskobu, brigu ili egzistencijalni očaj. Ova sposobnost razlikovanja različitih osjećaja poznata je kao “emocionalna granularnost” – i može donijeti koristi i za fizičko i za mentalno zdravlje.

Neki znanstvenici vjeruju da bismo čak mogli imati koristi od učenja o načinima na koje druge kulture imenuju svoje osjećaje, od kojih mnogi nemaju izravan engleski prijevod. Uzmimo finski koncept sisu, na primjer, koji je svojevrsna “izvanredna odlučnost u suočavanju s nedaćama”. “Riječi i koncepte s kojima su povezane možete smatrati alatima za život”, rekla je neuroznanstvenica Lisa Feldman Barrett sa Sveučilišta Northeastern u Bostonu. Pročitajte više od BBC-ja o “neprevodivim” emocijama za koje niste ni znali da ih imate u ovom članku Davida Robsona.

Šest koraka do mira Možete naučiti više o pronalaženju mirnije budućnosti u ovom tečaju s biltenom u šest dijelova prepunom znanstveno utemeljenih tehnika. Pretplatite se ovdje. Preokrenite svoju tjeskobu u svoju korist Riječ “tjeskoba” vuče korijene iz drevnih latinskih i grčkih riječi za “ugušen” i “uznemiren”. Svakome tko je doživio napadaj tjeskobe, lako je shvatiti zašto.

Dakle, moglo bi se činiti nategnutim misliti da bi to iskustvo moglo biti korisno za vas. Ali to je upravo ono što istraživanja sugeriraju. Izvan ekstremnog, onesposobljavajućeg stanja koje prati anksiozne poremećaje – koji su priznata stanja mentalnog zdravlja – emocija tjeskobe može poslužiti kao izvor motivacije koji aktivira naš nagon za nagradom i društvenom povezanošću. Kada smo tjeskobni, također smo kreativniji i inovativniji. Naš mozak reagira s većim fokusom i učinkovitošću. To nas može dovesti do veće produktivnosti. Dakle, kako iskoristiti ovu pozitivnu stranu tjeskobe?

Kako istražuju dva članka u nastavku, to zahtijeva promjenu načina razmišljanja. “Negativne” emocije često su prirodni odgovori na teške događaje, a ljudi koji mogu pronaći smisao u punom spektru ljudskih osjećaja obično imaju robusnije mentalno zdravlje. Umjesto da tjeskobu vidite kao poziv u pomoć koji morate eliminirati, pokušajte je vidjeti kao priopćavanje važnih informacija i sredstvo pripreme. Ljudi koje se uči misliti o svojoj tjeskobi kao o signalu da su spremni odgovoriti na izazov, a ne kao o znaku nevolje, bolje se snalaze pod pritiskom, na primjer.

Neke od tehnika koje mogu pomoći u pretvaranju tjeskobe u pozitivnu silu uključuju pristupanje njezinom izvoru sa znatiželjom i korištenje nje za postavljanje korisnih ciljeva. Glumci, na primjer, koriste ovu strategiju kako bi im pomogli da se nose s tremom, a istraživanja također pokazuju da može pomoći kod teških ispita ili javnog nastupa. Dugoročno, također može pomoći u smanjenju rizika od sagorijevanja. Pročitajte više o iznenađujućim načinima na koje tjeskoba može biti dobra za nas u ovom članku Tracy Dennis-Tiwary i saznajte o iznenađujućim pozitivnim stranama naših negativnih emocija u ovom članku Davida Robsona.

Naučite brinuti konstruktivno

Budući da se naše brige obično fiksiraju na budućnost, a ne na prošlost, također se mogu koristiti za fokusiranje naše pozornosti na pripremu i rješavanje problema. Također nas može motivirati na poduzimanje akcije. Istraživanja su pokazala da briga može pomoći u svemu, od bolje pripremljenosti za šumske požare do pokušaja prestanka pušenja. A kada se radi o brizi oko nečega u vezi čega ne možete puno učiniti, razumijevanje ovog nedostatka opcija može pomoći u njezinu ublažavanju. Prema Kate Sweeny, zdravstvenoj psihologinji na Sveučilištu California, Riverside, dobar proces za usmjeravanje brige i njezino preusmjeravanje ako je potrebno je: Označite brigu. Pokrenite mentalni popis mogućih akcija za rješavanje problema. Ako su poduzete sve moguće akcije, pokušajte ući u jedno od stanja koja smanjuju brigu, poput flowa, mindfulnessa i strahopoštovanja.

Poboljšajte svoje raspoloženje knjigom, glazbom ili okruženjem

Prava knjiga može promijeniti vaš život na bolje. Može vas odvesti negdje potpuno drugdje jednostavno otvaranjem njezinih stranica – u druge zemlje ili čak druge svjetove. Ljudi koji redovito čitaju iz užitka obično su manje pod stresom, depresivni i usamljeni, a istovremeno su društveno povezaniji i sigurniji, pokazala su istraživanja. Rastuća praksa “biblioterapije” uključuje prilagođavanje preporuke knjige nečijem raspoloženju ili brigama o mentalnom zdravlju. Cilj je “pomoći u ublažavanju, obnavljanju i ponovnom oživljavanju napaćenog uma – i može igrati ulogu u ublažavanju stresa i tjeskobe”, prema jednoj studiji o toj temi. Ali knjiga nije lijek za sve i često najbolje funkcionira u kombinaciji s drugim terapijama, napominju praktičari. Također je važno pažljivo odabrati – čitanje pogrešne knjige u pogrešno vrijeme može završiti tako da se osjećate gore. A ako nemate vremena otvoriti knjigu, pokušajte pustiti jednu od svojih omiljenih pjesama – glazba ima sposobnost gurati naše emocije uokolo i može imati trenutačni utjecaj na raspoloženje. Opet, budite oprezni jer dok vas prava vrsta glazbe može učiniti boljim, pogrešna vrsta vas može čak navesti na loše stvari. Pronađite ono što radi za vas. Svjesno uređivanje okoliša, okruživanjem biljkama ili čak samo slikama zelenih površina, ili pregledavanjem fotografija voljenih osoba, također se pokazalo da čini razliku. Pročitajte više o tome kako preuzeti kontrolu nad svojim emocijama u ovom članku Davida Robsona i saznajte više o prednostima i zamkama biblioterapije u ovom članku Katye Zimmer.

Pogledajte horor film

Iznenadni strahovi, jezivi zombiji i sablasne figure koje vrebaju u sjenama možda ne zvuče kao pravi protuotrov kada se već osjećate na rubu. Ali gledanje horor filma može “biti melem za naše brige”. Gledanje strašnog filma iz sigurnosti kauča služi kao svojevrsna igra. Daje nam način da istražimo opasne situacije, mentalno nas pripremajući za prijetnje s kojima bismo se mogli susresti u stvarnom svijetu. Istraživanja pokazuju da se ljubitelji strašnih priča bolje nose u teškim vremenima i doživljavaju smanjenu tjeskobu u svakodnevnom životu. Dakle, uživate li u uzbuđenju horora od kojeg se ledi krv u žilama ili se radije skrivate iza jastuka – zapamtite da je to vježba za dio vašeg mozga koji umjeruje stres u stresnim vremenima. Pročitajte više o tome kako strašni filmovi mogu umiriti vašu tjeskobu u ovom članku Davida Robsona.

Brojite svoje blagoslove

Neki od najboljih savjeta s vremenom postanu toliko rašireni da se pretvore u otrcane fraze. “Brojite svoje blagoslove” je jedan od njih. Možda ga znate i kao “tri dobre stvari” ili “popis zahvalnosti”, ali koncept je isti: odvojite trenutak navečer da zapišete tri dobre stvari koje su vam se dogodile tijekom dana. To je mali, ali pozitivan korak koji može imati snažne učinke. I iza toga stoji dobra znanost. Studija iz 2005. pokazala je da su ljudi koji su pisali popise tri dobre stvari pokazali znakove više razine sreće i manje depresivnih epizoda nakon samo mjesec dana. Ti pozitivni učinci trajali su cijelo vrijeme trajanja šestomjesečne studije. Placebo skupina, koja je samo mjerila svoju sreću, vidjela je samo mali skok u razinama sreće, i nije trajao. Ovi popisi čak ne moraju biti događaji koji mijenjaju život, poput dobivanja promaknuća ili polaganja ispita – to može biti nešto svakodnevno poput druženja s dobrim prijateljem. Pročitajte više o tome kako ova jednostavna vježba može biti snažan pojačivač raspoloženja u ovom članku Claudie Hammond.

Prepoznajte što možete, a što ne možete kontrolirati

Kada živimo u nesigurnim vremenima, možemo se okrenuti drevnim filozofima za savjet koji se i danas čini relevantnim i korisnim. Epiktet, rođen oko 55. godine, živio je životom punim nedaća i doživio političke prevrate. Ova rano iskustva oblikovala su njegova kasnija filozofska učenja u školi stoicizma. Naš glavni zadatak u životu, izjavio je, jest razlikovati ono što možemo kontrolirati, naše misli, izbore i akcije – i ono što ne možemo. Stoici su tvrdili da velik dio naše tjeskobe dolazi od opiranja neizbježnom ili polaganja nade u ishode koji nikada nisu u potpunosti pod našom kontrolom.

Nada je najučinkovitija kada je povezana s akcijom, vlastitom i zajedno s drugima Epiktet je savjetovao vježbanje ove razlike, čak i s malim stvarima, kako bismo, kada doživimo bilo kakve turbulencije u našim životima, bili bolje pripremljeni. Vrijedi se sjetiti i onoga što je navodno rekao: “Ne uznemiruju ljude događaji, već njihove prosudbe o njima”. Ako prepoznamo da se promjene i nedaće očekuju te da možemo učiti iz svakog teškog događaja koji doživimo – rata, pandemije, zdravstvenih ili financijskih poteškoća – bit ćemo jači zbog toga. Pročitajte više o našem drevnom vodiču kroz turbulentna vremena u ovom članku Amande Ruggeri.

Upregnite nadu na pravi način

Neki stručnjaci vjeruju da željna nada da će se stvari poboljšati daje ljudima izgovore da se povuku od onoga što je nesigurno i strašno oko njih bez poduzimanja bilo čega u vezi s tim. Ali nakon istraživanja nade u suočavanju s klimatskim promjenama, BBC-jev reporter Diego Arguedas Ortiz otkrio je da je pronalaženje prave vrste nade važno. Umjesto polaganja nade u druge ili čekanja pozitivnih vijesti, nada je najučinkovitija kada je povezana s akcijom, vlastitom i zajedno s drugima. “Nada je suočavanje usmjereno na smisao”, kaže Maria Ojala, psihologinja na Sveučilištu Örebro u Švedskoj – može pomoći ljudima da shvate poteškoće u svom svijetu i ponude put naprijed. Psiholozi, zapravo, vjeruju da nada proizlazi i iz osobno određenih ciljeva i iz putovanja do njihova postizanja.

Kako razgovarati s djecom o nedaćama Mračna vremena ne utječu samo na nas. Mogu utjecati i na naše voljene, a posebno na djecu. Ipak, može biti teško razgovarati s djecom o traumatskim iskustvima, a način na koji to činimo može učiniti veliku razliku u njihovoj dobrobiti, pokazuju istraživanja. Način na koji skrbnik razgovara sa svojim djetetom može čak oblikovati njihova sjećanja i ponašanje, što bi im moglo pomoći da više razmišljaju o postupcima bez iskaljivanja.

U jednoj studiji tim je otkrio da su roditelji koji su postavljali više pitanja tijekom razgovora o iskustvima svog djeteta pomogli u poboljšanju pozornosti i samokontrole djece. Istraživanje teških osjećaja činilo se posebno moćnim, pomažući djeci da nauče razumjeti i regulirati svoje emocije. To se naziva “treniranjem emocija” i uključuje identificiranje i potvrđivanje osjećaja, otvorenu raspravu o njima i vođenje djece prema zdravim strategijama suočavanja.

Isti proces pomogao je u ublažavanju učinaka stresa tijekom pandemije. Priznavanje onoga što je dijete prošlo također je važno – i moglo bi mu pomoći da se bolje nosi u vremenima stresa, kao i opremiti ga širim emocionalnim vještinama.

Objava Devet savjeta koji će vam pomoći da se nosite s turbulentnim vremenima pojavila se prvi puta na Republika.

Ponekad nam upravo izgovaranje frustracija pomaže da se rasteretimo i osjećamo bolje. Međutim, kada žaljenje postane svakodnevna navika i glavni način komunikacije, ono počinje imati suprotan učinak. Umjesto da nam olakša, stalno fokusiranje na probleme može nas učiniti tjeskobnijima, umornijima i izoliranijima.

Stručnjaci ističu da žaljenje stvara začarani krug: što se više fokusiramo na ono što ne valja, to nam mozak češće nudi iste obrasce negativnih misli.

Dugoročno, to može dovesti do pesimizma, smanjene motivacije i čak fizičkog stresa u tijelu. Osim toga, stalni prigovori nisu laki ni za ljude oko nas: prijatelji i kolege mogu početi izbjegavati naše društvo jer ih iscrpljuje konstantno negativan ton.

Objava Kako stalno žaljenje utječe na naše zdravlje? pojavila se prvi puta na Republika.

Ne viđamo ih često u našim potrošačkim košaricama, a mnogi za njih još uvijek nisu ni čuli. Ipak, kad otkrijete brojne prednosti malih crvenih bobica porijeklom iz Azije, mogle bi vam postati omiljene. Slatkastog i blago kiselkastog okusa, sličnom brusnicama, goji bobice (Lycium barbarum) obično u trgovinama viđamo u sušenom obliku, a najčešće ih dodajemo u smoothieje ili pak u jela od žitarica.

Superhrana

Goji bobice pripadaju obitelji Solanaceae koja uključuje mnogima poznatije krumpir, rajčicu i patlidžan. Osim toga, ove se bobice smatraju jednim od najbogatijih prirodnih izvora antioksidansa, vitamina C, flavonoida i karotenoida, posebice zeaksantina, kvercetina i rutina te minerala poput cinka, željeza, magnezija, kalija, selena i kalcija. Tu su prednost već davno prepoznali u kineskoj tradicionalnoj medicini u kojoj su se goji bobice koristile za očuvanje zdravlja. Isto je prepoznao i ostatak svijeta – ove male i moćne bobice posebno su se pokazale korisnima u sljedećem:

1. Štite vid

Goji bobice su izuzetno bogate zeaksantinom, antioksidansom poznatim po svojim značajnim dobrobitima za oči. Štoviše, ovi se antioksidansi smatraju prirodnim lijekom za makularnu degeneraciju povezanu sa starenjem što je pokazala i studija objavljena u časopisu Nutrients.

Također, iako na maloj skupini od 27 zdravih ispitanika srednje dobi, uzimanje ovih bobica pokazalo se učinkovitijim od uzimanja suplemenata koji sadrže manje količine luteina i zeaksantina. Osim toga, antioksidans u ovim bobicama štiti oči od UV zračenja, slobodnih radikala i raznih drugih oblika oksidativnog stresa.

2. Jačaju imunosni sustav

Spomenuti zeaksantin djeluje protektivno na imunosni sustav i odličan je u borbi protiv virusa i prehlada.

3. Štite od depresije

Bogatstvo već spomenutih minerala te vitaminima B skupine i C kao i vlakna, podižu razinu energije i pozitivnost. Među ostalim, u tradicionalnoj kineskoj medicini ove su bobice služile za borbu protiv depresije i drugih poremećaja tjeskobe i lošeg raspoloženja.

4. Doprinose seksualnom zdravlju

Istraživanja su pokazala da goji bobice mogu povećati razinu testosterona kod muškaraca čime se poboljšava njihovo seksualno zdravlje. Također, mogu djelovati kao potencijalni alternativni lijek za erektilnu disfunkciju.

5. Mogu poboljšati funkciju jetre

Ispitivanje provedeno na 90 odraslih osoba s povišenim jetrenim enzimima ALT i GGT pokazalo je kako je uzimanje ovih moćnih bobica tijekom 12 tjedana poboljšalo funkciju jetre sudionika.

6. Mogu smanjiti koncentraciju lipida u krvi

Dugoročna konzumacija goji bobica se kroz ovu studiju https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5480053/ pokazala odličnom i kad je u pitanju LDL kolesterol. Naime polisaharidi koji se nalaze u bobicama mogu regulirati krvni tlak i smanjiti loš kolesterol, a time i poboljšati zdravlje srca.

Oprez

Unatoč brojnim prednostima, pojedinci bi ipak trebali paziti s njihovim unosom. Goji bobice mogu stupiti u interakciju s određenim lijekovima poput onih za razrjeđivanje krvi ili za visoki krvni tlak. Također, budući da sadrže betain, spoj koji može naštetiti zdravlju fetusa, goji bobice ne bi smjele konzumirati ni trudnice.

Objava Goji bobice – pravi podizači energije i čuvari jetre pojavila se prvi puta na Republika.

Kći televizijske zvijezde Amande Holden, Lexi nedavno je završila u bolnici zbog bakterije E. coli usred najnovijeg izbijanja epidemije, piše Daily Mail. Lexi je bila pet dana u bolnici, a simptomi su bili nadutost i grčevi u želucu. S obzirom na to da je bilo vrijeme ispita, Amanda je to pripisala stresu, ali nakon liječničkog pregleda otkrilo se da je riječ o bakterijskoj infekciji.

Amanda je tada snimala u Španjolskoj, ali posao ju nije spriječio da odgovori na pozive vladinih dužnosnika koji su je ispitivali i popunjavati nekoliko obrazaca o tome gdje je njezina kći mogla pokupiti bakteriju. Nakon što su joj rekli da se obično takva vrsta infekcije povezuje s farmerima, jer je bakterija E. coli vrlo rijetka kod ljudi, Amanda je dala na pregled svoje kuniće i mačku.

Priznala je zvijezda i da je Lexi bila u opasnosti od zaraze sepsom te da je riječ ‘sepsa‘ u najmanju ruku strašno čuti. Lexi je bila 113. slučaj u Velikoj Britaniji, a liječnik ih je upozorio da je to samo vrh sante leda te da će biti još novih slučajeva. Inače je E. coli poznata kao bezopasna bakterija koja živi u crijevima ljudi i životinja, prenosi Daily Mail.

No, bakterija je sposobna proizvesti toksin koji onda može uzrokovati ozbiljne bolesti. Simptomi se javljaju nakon dva do četiri dana, a mogu biti grčevi u stomaku, mučnina, probavne smetnje, povraćanje i vrućica.

Objava Kći poznate glumice (18) završila u bolnici: Mislila je da je stres, ali uzrok je bio drugačiji pojavila se prvi puta na Republika.

Moderan način života sa sobom donosi i određenu razinu svakodnevnog stresa. I dok se različiti ljudi, na različite načine bore sa stresom (od vježbanja, odlazaka u prirodu do pjevanja i plesanja), znanstvenici su otkrili jednostavan i lak način kako brzo smanjiti razinu stresa.

Studija objavljena u medicinskom časopisu Cureus, pratila je 23 muškaraca i žena u dobi od 18 do 60 godina tijekom dana i mjerila njihovu razinu stresa. Ispitanici su nosili uređaj koji je mjerio broj otkucaja srca, ali i koliko vježbaju, spavaju i – pjevuše.

Znanstvenici su im dali točne upute. Kad god su bili pod stresom, trebali su duboko udahnuti do četiri sekunde, a zatim šest do osam sekundi pjevušiti neku melodiju.

Rezultati su iznenadili i same znanstvenike. Ispitanici koji su u stresnim situacijama pjevušili, zabilježili su najmanju razinu stresa. No,kako pjevušenje može biti tako umirujuće?

Prema jednoj teoriji, pjevušenje odnosno vokalizacija neke melodije zatvorenih usta, pokreće parasimpatički živčani sustav koji ima umirujući učinak u stresnim situacijama.

Stoga znanstvenici savjetuju da, za smanjenje stresa, dva puta dnevno barem 10 do 15 minuta – pjevušimo.

Tako da, kad se sljedeći put nađete u prometnoj gužvi, slobodno počnite pjevušiti. Smanjit ćete razinu stresa i skratiti si vrijeme čekanja.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Pod stresom ste? Ova jednostavna aktivnost mogla bi vas umiriti već za nekoliko minuta pojavila se prvi puta na Republika.

Studija koju su proveli znanstvenici Sveučilišta Južne Australije i koja je objavljena u znanstvenom časopisu Nutrients, također sugerira da orasi mogu neutralizirati učinke akademskog stresa na crijevnu mikrobiotu tijekom stresnog razdoblja, osobito kod žena, prenosi Ljepotaizdravlje.hr

Rezultati studije pridonose sve većem broju dokaza koji povezuju orahe s poboljšanim zdravljem mozga i crijeva, ističu glavni autori studije, doktorand Mauritz Herselman i izvanredna profesorica Larisa Bobrovskaya sa spomenutog australskog sveučilišta.

Studenti tijekom studija doživljavaju akademski stres, što negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje, a posebno su ranjivi tijekom ispitnih rokova, ističe Herselman.

U studiji je 80 studenata dodiplomskih studija podijeljenih u terapijsku i kontrolnu skupinu klinički ocijenjeno u tri intervala, na početku 13-tjednog sveučilišnog semestra, tijekom ispitnog roka i dva tjedna nakon ispitnog roka. Oni u liječenoj skupini dobivali su orahe za svakodnevnu konzumaciju 16 tjedana tijekom perioda kliničkih ispitivanja – piše Zimo.hr.

Konzumiranje oraha smanjuje depresiju

Otkrili smo da su oni koji su svaki dan konzumirali oko pola šalice oraha pokazali poboljšanja u pokazateljima mentalnog zdravlja koja su sami prijavili. Konzumenti oraha također su pokazali poboljšane metaboličke biomarkere i ukupnu kvalitetu sna na duži rok, kažu autori studije.

Studenti u kontrolnoj skupini, s druge strane, prijavili su povećanu razinu stresa i depresije uoči ispita, dok oni u terapijskoj skupini nisu. Konzumenti oraha također su prijavili znatan pad osjećaja povezanih s depresijom, u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Prethodna znanstvena istraživanja su pokazala da su orasi puni omega-3 masnih kiselina, antioksidansa, kao i melatonina (hormona koji izaziva san), polifenola, folata i vitamina E, a svi oni zajedno promiču zdrav mozak i crijeva.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je izjavila da najmanje 75 posto poremećaja mentalnog zdravlja pogađa osobe mlađe od 24 godine, što studente dodiplomskog studija čini posebno osjetljivima na probleme mentalnog zdravlja, kako ističe Herselman.

Poremećaji mentalnog zdravlja česti su kod studenata i mogu nepovoljno utjecati na akademsku izvedbu studenata i dugoročno fizičko zdravlje, dodaje pak Bobrovskaya te kaže: “Pokazali smo da konzumacija oraha tijekom stresnih razdoblja može poboljšati mentalno zdravlje i opću dobrobit studenata, kao i da su zdrav i ukusan međuobrok i svestran sastojak u mnogim receptima, u borbi protiv nekih negativnih učinaka akademskog stresa.”

Ipak, na kraju napominje kako je zbog manjeg broja muškaraca u studiji potrebno napraviti više istraživanja kako bi se utvrdili spolno ovisni učinci oraha i akademskog stresa kod studenata.

Objava Orašasti plodovi koji su dobri protiv stresa i depresije kod studenata pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Sandra Babić/LIDER

Prije nekoliko dana poznati televizijski scenarist, komičar i producent Larry David objavio je video u kojem svijetu poručuje da prestane cviliti, jer ovo je prvi put u povijesti da jedino što trebate raditi jest sjediti na kauču i gledati televiziju! Ma koliko taj njegov komentar bio duhovit, donekle i točan, činjenica je da malo tko više može ‘samo’ sjediti na kauču i ‘samo’ gledati televiziju.

Nad glavama stanovnika zemalja u kojima već tjednima vladaju stroge mjere ograničenoga kretanja i socijalnog distanciranja počeli su se nadvijati gusti, tamni oblaci straha i tjeskobe. Mediji u posljednje vrijeme izvještavaju i o tome da su talijanski ‘trubaduri’ utihnuli, s balkona se više ne ori pjesma, Talijani su se zavukli u svoje domove preplavljeni strahom za ono što ih čeka kad pandemija dođe svom kraju. Čak i talijanske vlasti strahuju od povećanja stope kriminala, upozoravaju na to da bi mafija mogla početi novačiti Talijane koji su zbog pandemije ostali bez posla ili čiji će budžet zbog neizbježne ekonomske krize biti znatno osiromašen.

Uzdrmani životi

Amerikanci pak izvještavaju o dosad neviđenom porastu prodaje oružja, a u Hrvatskoj je pak, kao u nekom lošem filmu katastrofe, metropolu, osim koronavirusa, pogodio najjači potres u posljednjih 140 godina, koji je preplavio narod osjećajem potpunoga gubitka kontrole.

Potres, pandemija i ekonomska kriza koja je pred vratima uzdrmali su živote Homo sapiensa, a izgledno je da svijet, jednom kad ove pošasti biblijskih razmjera prođu, nikad neće biti isti. Mediji prenose prognoze stručnjaka o potencijalnim scenarijima, mogućim novim društvenim porecima, neki, uz parolu da se treba spremiti na najgore, a nadati se najboljem, iznose vrlo pesimistične prognoze, dok drugi misle da je ovo izvanredna prilika za stvaranje boljeg svijeta kroz globalnu suradnju, duhovan rast, veću brigu za planet.

Još uvijek je nemoguće odrediti s kojom će se vjerojatnošću bilo koji od tih scenarija odigrati (posebno na duge staze). Jedino što je sigurno jest da će svijet još neko vrijeme živjeti u strahu koji je, imamo osjećaj, prodro do kostiju. No, sva sreća, postoje načini da se posljedice takvog načina života ublaže, odnosno da se strah, tjeskoba, nemoć i sve negativne emocije koje su prirodna reakcija na ovo izvanredno stanje svijeta dovedu pod kontrolu i, zapravo, odabere život, kakav god da jest.

Osvještavanje opasnosti

Tako je, recimo, tim stručnjaka radio na liječenju trauma prouzrokovanih snažnim potresom koji je 1999. pogodio Tursku (smrtno je stradalo više od 17 tisuća i ozlijeđeno 44 tisuće ljudi) i zbog kojeg su mnogi odlučili ne vratiti se u svoje kuće već živjeti pod šatorom. Pokazalo se da su se oni koje su uspjeli nagovoriti da se vrate u svoj dom brže oporavili, što je rezultiralo metodom Control Focused Behavioral Treatment (CFBT), koja se može primijeniti za liječenje posttraumatskog stresa.

Kako su objasnili, izlaganje izvoru stresa (dom) može izazvati osjećaj kontrole nad situacijom unatoč tome što traumu uzrokuju stvari koje je nemoguće kontrolirati (potres, virusi). Kako su svojedobno objasnili psiholozi koji stoje iza metode, nemoguće je kontrolirati svaki rizik s kojim se susrećemo i istodobno voditi smislen i produktivan život. Izbjegavanje rizika naprosto nije kompatibilno s preživljavanjem. To ne znači, dakako, da rizike treba ignorirati, već učiniti sve da se strah (koji je normalan) drži pod kontrolom, da reakcije ne budu pretjerane i da se ne prepušta panici, jer će to ostaviti mnogo teže posljedice na mentalno zdravlje ljudi od same pandemije ili ekonomske krize.

S nadom i ljubavlju

Psihologinja i autorica knjige ‘Dance of Fear’ (Ples straha) Harriet Lerner izjavila je, ma koliko god situacija bila iznimna, nikad viđena, ona je naprosto dio života, a to što nam je ‘svemir’ poslao ovaj golemi stres, ne znači da nas neće sutra pogoditi nečim još većim. Lerner je najveći dio svoje karijere provela istražujući način na koji strah i tjeskoba utječu na živote pojedinaca, obitelji i društvenih sustava. Kad je o pandemiji riječ, Lerner je za New York Times izdvojila jedno generalno pravilo, a to je da svaki pojedinac treba shvatiti što je to što on treba i može napraviti, a što ne mora i ne može.

Borba protiv straha ne podrazumijeva njegovo ignoriranje i recept nije u tome da se pravi da razloga za strah nema. Njemu treba pogledati u oči, a onda poduzeti korake kojim ga se svodi na najmanju mogući mjeru. U slučaju pandemije, to bi bilo, primjerice, ponašanje u skladu s uputama kriznih stožera ili pak priprema plana, strategije, za suočavanje s ekonomskom krizom.

– U životu nikad ne smijemo dopustiti strahu da nas paralizira i spriječi u tome da djelujemo suosjećajno i hrabro. Užasne se stvari mogu dogoditi, ali je i dalje moguće krenuti naprijed s nadom i ljubavlju – objasnila je Lerner i dodala da valja imati na umu da se lovimo ukoštac s onim što je sada, jer jedina je istina da ništa ne traje vječno.

Potraga za smislom

Kolumnist i autor David Brooks također se ulovio ukoštac s tim što je sada, citirajući, među ostalim, nedodirljivog stručnjaka za smisao Victora Frankla, čiji je bestseller ‘Čovjekova potraga za smislom’, napisan šezdesetih godina prošlog stoljeća, jedna od onih knjiga koja se najčešće preporučuje u ova mračna vremena. Kako je Brooks podsjetio čitatelje New York Timesa, Franklova teza, zasnovana na njegovom znanju iz psihologije i iskustvu preživljavanja užasa holokausta, jest da čovjek ne može birati teškoće koje će ga snaći u životu, ali ima slobodu odabrati kako će na njih odgovoriti.

Smisao života, stoga, dolazi iz toga što činimo u vremenima krize, ljubavi koju smo spremni dati i hrabrosti koju smo spremni pokazati suočeni s patnjom. Brooks dodaje da postoji još jedan izvor smisla, a to je u načinu na koji interpretiramo situaciju u kojoj se nalazimo. Drugim riječima, svatko bi trebao revidirati priču kojom tumači svijet u kojem se nalazi – je li to sad prilika za nešto bolje ili je to samo gola borba za preživljavanje protiv neviđenih čudovišta zbog kojih ćemo ionako umrijeti u najgorim mukama.

Ova nas kriza udara gdje smo najslabiji, razotkriva nejednakost, pohlepu, smrtnost, starost, nesposobnost, krhkost društvenih sustava, ali, s druge strane, potiče kreativnost, podsjeća na važnost socijalnih kontakata (i najbenignijih zagrljaja), suradnje, suosjećanja, ljubavi… Kako bismo bili u stanju izvući najbolje od najgorega, Brooks predlaže da si postavimo sljedećih nekoliko pitanja. Prvo, jesmo li spremni umrijeti? Da umiremo, bismo li bili zadovoljni životom koji smo dosad živjeli? Što biste napravili da ostanete bez voljenih? Na koga ili što se u ovakvim trenucima možete osloniti? Koja je vaša uloga u ovoj krizi i, na kraju, na koji način možete služiti, olakšati život sebi i drugima?

Ne trošiti vrijeme

Budući da za ‘normalna’ života preskačemo takva pitanja, ovo je idealna prilika da si ih postavljamo, svaki dan ako treba, jer ćete na taj način početi slaviti činjenicu da ste živi, a ne trošiti vrijeme na to ćete možda umrijeti, od virusa, siromaštva ili potresa.

Brooks je uvjeren da pričanjem drugačije priče svatko pogođen pandemijom može pronaći unutarnju snagu da pobijedi strah koji mu ne služi (onaj koji paralizira, ali ne i onaj koji vas tjera na otvoreno nakon udara potresa) i shvatiti da je snažniji i sposobniji nego što je mislio. ‘Patnja može voditi iskupljenju. Može životu dati smisao. Smisao može inspirirati i držati nas na okupu čak i kad se situacija pogorša’, poentirao je Brooks.

Stavi li se na stranu nada da će se stvari ipak popraviti, a mlađe generacije živjeti u boljem svijetu kakav optimisti prizivaju, sada se, izgleda, valja sprijateljiti s osjećajem straha, pustiti ga u život kao suputnika, ali ne i nekoga tko životom upravlja. Jer to nije život. Čak ni preživljavanje. To je smrt sama.

(Izvor: Lider)

Objava Vrijeme straha i tjeskobe – Ne možemo birati nevolje, ali možemo odgovor na njih pojavila se prvi puta na Republika.