Luštica Bay danas predstavlja dom kosmopolitskoj zajednici koja se neprestano širi – do sada je prodano više od 1.000 nekretnina, dok je više od 700 već predano vlasnicima iz više od 50 zemalja svijeta. Po završetku razvoja, Luštica Bay će brojati više od 6.000 stanovnika i obuhvatiće preko 3.000 apartmana, 300 luksuznih vila s pogledom na more, te sedam hotela.

Luštica Bay je posvećena stvaranju dugoročne vrijednosti obećavajući svojoj zajednici mjesto kojem se pripada.

Jedan od najznačajnijih razvojnih projekata u jugoistočnoj Europi, Luštica Bay, bit će predstavljen na regionalnoj infrastrukturnoj i građevinskoj konferenciji ‘Trebinje 2026 – Gradimo regiju’, koja počinje u četvrtak u 10 sati u Kulturnom centru u Trebinju.

Na konferenciji, koja će okupiti vodeće investitore, građevinske tvrtke, predstavnike institucija i stručnjake iz zealja u okruženju, Luštica Bay će predstaviti razvojnu viziju integriranog primorskog grada koji nastaje na poluostrvu Luštica u Crnoj Gori.

Do danas je u razvoj Luštica Bay uloženo preko 700 milijuna eura, uključujući ulaganja u hotel, marinu i stambene zone, rekreativne, komercijalne i brojne druge sadrzaje. Ukupna investicija procenjuje se na 1,6 milijardi eura do 2033. godine, čime je Luštica Bay najveća greenfield investicija u Crnoj Gori i jedna od najvećih u Jugoistočnoj Europi.

Po završetku izgradnje, Luštica Bay postat će pravo primorsko mjesto, brojeći više od 6.000 stanovnika u više od 3.000 apartmana i 300 luksuznih vila s pogledom na more, te sedam hotela, među kojima je i renomirani The Chedi Luštica Bay novootvoreni Centrale Luštica Bay by Angsana.

Sa zelenim i plavim potpisom destinacije, golf terenom i sedam plaža u budućnosti, intenzivnim kalendarom i premium sadržajima, Luštica Bay je već sada dinamična mediteranska destinacija.

Luštica Bay je kroz godine postala najpoželjnija adresa u Crnoj Gori, zahvaljujući viziji integriranog grada koju provodi Orascom Development Holding, vodeća svjetska kompanija za razvoj samoodrživih destinacija. Posebnost lokacije na dijelu kopna koji spaja Jadran i zaliv Boke Kotorske, pogled na more i blizina primorskih gradova, dodatno doprinose privlačnosti Luštica Bay-a.

Vođena vizijom suvremenog mediteranskog života, Luštica Bay se trenutno razvija kroz četiri osmišljena naselja, svako sa svojom atmosferom, dinamikom i ulogom u oblikovanju potpuno novog grada u nastajanju.

Marina Village, koje je u završnoj fazi razvoja, odiše šarmom autentičnih ribarskih mjesta, gdje se ležerno živi uz more, među kamenim kućama i uličicama koje pričaju svoju priču. Naselje Centrale je suvremeno gradsko jezgro zdravstvenom ustanovom, administrativnim centrom, sportskim sadržajima, prodavnicama i restoranima – sve što je potrebno za udoban i funkcionalan život, a u planu je i osnovna škola.

U neposrednoj blizini centra Luštica Bay-a, na izdignutoj poziciji uz golf rupu broj 3 s pogledom na more, razvija se kolekcija rezidencija Heights – najnoviji dodatak rezidencijalnom portfoliju zajednice. Naselje Horizon nudi potpunu privatnost i pogled na Jadran iz svakog kuta, uz posebno dizajnirani Clubhouse kao mjesto okupljanja i opuštanja.

The Peaks, kruna čitavog projekta, razvija se oko golf terena s 18 rupa, čiji dizajn potpisuje legendarni Gary Player. Naselje uključuje apartmane, kuće i vile, čiji su arhitektonski koncept i dizajn enterijera oblikovani u suradnji studija Block 722 i biroa NRA Atelier, i čine spoj međunarodne estetike i lokalnog konteksta.

Destinaciju dodatno oplemenjuju pet uređenih plaža i funkcionalna marina, raspoređeni duž gotovo šest kilometara dugog priobalnog pojasa, gdje se kristalno čisto more zaliva Trašte susreće sa zelenim padinama i netaknutom obalom poluostrva Luštica.

Najznačajnije prednosti investiranja u Luštica Bay

Luštica Bay je danas kozmopolitska zajednica: više od 700 obitelji iz više od 50 zemalja svijeta pronašlo je ovdje svoj drugi dom, stvarajući jedinstvenu zajednicu prožetu različitim kulturama i stilovima života.

Više o ovom nevjerojatnom projektu pročitajte: OVDJE.

/Desk/

Objava Međunarodna konferencija ‘Gradimo regiju’ – Predstavlja se Luštica Bay, mega projekt greenfield investicije, jedan od najznačajnijih u jugoistočnoj Europi pojavila se prvi puta na Republika.

Tom prigodom potpisan je i Memorandum o razumijevanju te Sporazum o zaštiti, održivom upravljanju i promociji pod nazivom “Od močvare do mora”.

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač istaknula je kako je ovaj projekt, koji se realizira u sklopu programa Euro-MED, od iznimne važnosti za HNŽ jer omogućuje stvaranje potpuno novog i ekološki utemeljenog turističkog proizvoda.

“Radi se o projektu usmjerenom na održavanje biološke raznolikosti i održivo upravljanje obalnim područjem Mediterana. Partneri su sedam mediteranskih zemalja, od Španjolske i Grčke, do našeg kontinuiranog partnera Hrvatske. Projekt je iznimno važan za našu županiju jer njime uspostavljamo platformu za razvoj jednog potpuno novog koridora koji povezuje Hutovo blato s neumskom obalom, stvarajući novi turistički proizvod, koji je ekološki utemeljen i omogućuje autentičnu promociju prirodnih ljepota ovog područja”, naglasila je predsjednica Vlade HNŽ-a.

Načelnik Neuma Dragan Jurković istaknuo je značaj ovoga projekta za jedini bh. grad na moru.

“Zaštitom okoliša i birozanolikosti te zaštitom obale pokazujemo brigu prema prirodi. Siguran sam da će ovaj projekt pomoći tome, posebno kroz čišćenje podmorja, određene aktivnosti u zaleđu te promociju Neuma”, rekao je Jurković.

Ravnateljica Regionalne razvoje agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA Melanija Milić navela je kako je ovo samo jedan u nizu projekata koje DNŽ i HNŽ zajedno provode.

“U Vladi HNŽ-a smo našli dobrog partnera, povjerljivog i sigurnog za provođenje EU projekata. Naše aktivnosti su locirane u dolini Neretve, koja je naš zajednički prirodni resurs. Neretva je zaštićena po svim standardima, a kroz ovaj projekt namjeravamo tu zaštitu dodatno osnažiti. Rijeka Neretva je nešto što nas spaja, vjerujem da idemo još jedan korak naprijed i nadam se da ćemo krenuti ka zajedničkom cilju, a to je održiva priroda i okoliš te smanjenje utjecaja klimatskih promjena”zaključila je Milić.

Projekt “COASTRUST” ima za cilj unaprijediti zajedničko upravljanje i odgovornost za obalne i morske prirodne resurse u mediteranskoj regiji kroz uspostavljanje modela participativnog upravljanja („environmental stewardship“), razvoj zajedničkih alata i provođenje pilot-aktivnosti koje povezuju lokalne zajednice, javne institucije i ekonomske sektore. Projekt doprinosi jačanju kapaciteta aktera, razmjeni iskustava i razvoju održivih strategija za očuvanje biodiverziteta i upravljanje ekosustavima pod antropogenim pritiskom.

Vodeći partner je regija Zapadne Grčke, a projekat se implementira u sedam država: Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Italiji, Malti i Albaniji.

Ukupna vrijednost projekta je veća od 2,4 milijuna eura, od čega će HNŽ dobiti oko 180.000 eura.

Memorandum su potpisali: predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Emil Balavac, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a Mario Jurica, ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, načelnik Neuma Dragan Jurković, ravnateljica Fonda za zaštitu okoliša HNŽ-a Ana Buljubašić, ravnatelj Agencije za vodno područje Jadranskoga mora Damir Mrđen, ravnateljica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić, dekan Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru Marin Ćorluka i predsjednik Eko-udruge Lijepa naša Čapljina Marinko Dalmatin. Potpisnicima Sporazuma su: predsjednica Vlade Buhač, gradonačelnica Čapljine Raguž, načelnik Neuma Jurković, ravnateljica Parka Rozić, predsjednik Udruge Dalmatin te predstavnici Ronilačkoga kluba Neum i Udruge HerzegovinaBike.

/Desk/

Objava Projekt ‘COASTRUST’ predstavljen u Neumu – Za budućnost i očuvanje obale i mora pojavila se prvi puta na Republika.

Vlada navodi kako će ovaj dogovor ojačati energetsku sigurnost nudeći bijeg od onoga što naziva “vrtuljkom fosilnih goriva”.

Po prvi put, neke od novih vjetroelektrana bit će povezane s više zemalja putem podmorskih kabela poznatih kao interkonektori, za koje zagovornici tvrde da bi trebali sniziti cijene diljem regije.

Međutim, to bi se moglo pokazati kontroverznim jer bi operateri vjetroelektrana mogli birati između zemalja i prodavati energiju onome tko ponudi najviše – što potencijalno može dovesti do rasta cijena električne energije kada je opskrba ograničena.

Ministar energetike Ed Miliband potpisat će deklaraciju u ponedjeljak na sastanku o budućnosti Sjevernog mora u njemačkom gradu Hamburgu, obvezujući se na dovršetak projekta do 2050. godine.

Jane Cooper, zamjenica izvršnog direktora industrijskog tijela RenewableUK, izjavila je da će ovaj dogovor “smanjiti troškove za platiše računa” te značajno povećati “energetsku sigurnost UK-a i cijele regije Sjevernog mora”.

S druge strane, Claire Coutinho, ministrica energetike u sjeni, upozorila je: “Ne možemo pobjeći od činjenice da jurnjava u izgradnju vjetroelektrana vrtoglavom brzinom podiže svačije račune za energiju.”

Kako funkcioniraju interkonektori?

Mreža podmorskih kabela već povezuje električne mreže europskih zemalja – UK ima 10 takvih kabela – ali izravno povezivanje vjetroelektrana s više zemalja bit će novost.

Većina energetskih ekonomista slaže se da bi više veza između UK-a i drugih europskih mreža trebalo smanjiti troškove i poboljšati sigurnost opskrbe.

Britanski National Grid objavio je rad ranije ovog mjeseca u kojem sugerira da bi takav aranžman mogao smanjiti takozvana plaćanja ograničenja (constraint payments), koja se isplaćuju vjetroelektranama kada se od njih traži da ne proizvode energiju jer je električna mreža preopterećena.

Zasebno izvješće navodi da su potrošači u UK-u od 2023. godine uštedjeli 1,6 milijardi funti zahvaljujući devet postojećih podmorskih kabela koji povezuju UK s Europom. National Grid navodi da kabeli pomažu u ublažavanju skokova cijena jer se, zahvaljujući razlikama u vremenskim zonama, višak energije proizveden izvan vršnih opterećenja negdje drugdje može jeftino prodati UK-u.

No, interkonektori su se pokazali kontroverznima u Norveškoj, gdje postoji zabrinutost da bi prodaja energije stranim zemljama mogla smanjiti zalihe za norveške kupce i time povećati cijenu koju plaćaju. Kako bi to spriječila, tamošnja je vlada uvela nova pravila za ograničavanje izvoza električne energije kada bi domaća opskrba mogla biti ugrožena. Norveška je također odbila dopuštenje za novi interkonektor prema Škotskoj.

Sigurnost i geopolitika

NATO i Europska komisija također sudjeluju na samitu, koji bi trebao uključivati obećanja o jačanju sigurnosti energetske infrastrukture na moru zbog rastuće zabrinutosti oko sabotaža i nesigurnih pomorskih aktivnosti.

Ovaj sporazum naglašava kontinuiranu predanost Europe energiji vjetra, unatoč ponovnim kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ponovno napao ono što on naziva “vjetrenjačama” tijekom govora na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.

Zemlje Sjevernog mora obvezale su se prije tri godine razviti 300 gigavata (GW) kapaciteta vjetroelektrana na moru. Ovaj novi dogovor znači da će se 100 GW od ukupnog iznosa graditi zajednički. Očekuje se da će 20 GW od toga biti u procesu realizacije do 2030. godine.

Kina trenutno predvodi svijet u vjetroelektranama na moru s 43 GW instaliranog kapaciteta, dok je UK na drugom mjestu s gotovo 16 GW u pogonu. Britanska vlada dodijelila je ugovore za dodatnih 20 GW, uključujući 8,4 GW dogovorenih u rekordnom krugu natječaja ranije ovog mjeseca.

I dok oporbene stranke i različite političke struje u UK-u imaju oprečna mišljenja o brzini i troškovima prijelaza na “net zero”, podrška širenju obnovljivih izvora energije ostaje ključna točka strategije za borbu protiv klimatskih promjena i poticanje zelenih radnih mjesta.

Objava UK se pridružuje velikom projektu vjetroelektrana s devet europskih zemalja pojavila se prvi puta na Republika.

Pilot-projekt u Södertäljeu

Projekt je započeo na razini grada, gdje je postavljena “ptičja kanta / hranilište” u koje vrane mogu ubacivati opuške. Radi se o dobrovoljnoj aktivnosti — ptice nisu prisiljene, već same sudjeluju u razmjeni: otpad za hranu. Startup je u bliskoj suradnji s lokalnim vlastima i organizacijama koje se bave očuvanjem okoliša.

Kako sustav funkcionira

U osnovi je riječ o pametnoj napravi: kada vrana ubaci opušak u prorez, uređaj prepozna što je ubačeno (ne dopusti da to bude list ili kamen) i isporuči malu nagradu, primjerice kikiriki. Vrane brzo usvajaju ponašanje zahvaljujući pozitivnoj motivaciji, a zbog svoje inteligencije uče vrlo brzo. Potencijalne uštede i izazovi

Prema podacima, opušci cigareta čine približno 62 % svih otpadaka na ulicama Švedske. Grad Södertälje troši značajan iznos na čišćenje tih opušaka svake godine. Günther-Hanssen, osnivač Corvid Cleaninga, procjenjuje da bi se troškovi čišćenja mogli smanjiti i do 75 % ako vrane uspješno odrade “posao”.

Međutim, učinkovitost ovisi o broju ptica koje sudjeluju, njihovoj motivaciji i stalnosti u ponašanju — to su varijable koje se još ispituju.

Etika i zdravlje ptica

Jedno od glavnih pitanja projekta je – koliko je sigurno za vrane da rukuju otrovnim filtrima. Filteri cigareta sadrže toksine, i postoji zabrinutost da manipulacija takvim otpadom može štetiti pticama. Corvid Cleaning navodi da testiraju koje predmete je sigurno da ptice pokupe prije šire upotrebe.

Također, postoji razmišljanje o dugoročnoj održivosti: hoće li vrane ustrajati u ovom ponašanju i što znači pretvaranje prirodnog zaženog ponašanja u “posao”?

Širi utjecaj i globalna pažnja

Ovaj inovativni pristup privukao je pažnju medija širom svijeta. Projekt Corvid Cleaning vrlo je zanimljiv jer povezuje inteligenciju divljih ptica, urbanu inovaciju i ekološki problem – velik broj opušaka predstavlja globalni problem plastičnog otpada, piše euronews.

Iako je riječ o pilot-projektu, on otvara pitanja o tome možemo li koristiti sposobnosti životinja u rješavanju ljudskog otpada — ali bez kompenzacije ljudske odgovornosti.

Objava U Švedskoj opuške cigareta čiste – divlje vrane! pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj ambiciozni cilj, pokrenut od strane krunskog princa Mohammeda bin Salmana, gurnuo je Saudijsku Arabiju u središte geopolitičke borbe za tehnološku nadmoć, balansirajući između partnerstva s američkim i kineskim tehnološkim divovima.

Geografska prednost i duboki džepovi

Kraljevina posjeduje ključne sastojke za pokretanje golemih, energetski gladnih podatkovnih centara: jeftinu energiju, duboke financijske resurse i obilje otvorenog zemljišta.

Saudijski dužnosnici tvrde da bi rad s AI-jem u njihovim budućim podatkovnim centrima mogao biti najmanje 30% jeftiniji nego u Sjedinjenim Državama. Kako bi prevladala sigurnosne i pravne zabrinutosti zbog autoritarne države, Saudijska Arabija razmatra uvođenje zona “podatkovnih ambasada” gdje bi strane tvrtke poslovale prema vlastitom nacionalnom zakonu.

Humain je već u pregovorima s vodećim američkim tvrtkama, uključujući OpenAI, Google, Qualcomm, Intel i Oracle, a spominje se i potencijalni “mnogo veći plan” za pružanje računalne snage za Elon Musk’s xAI.

Kinesko-američki ples i “AI čipovi”

Saudijski planovi se suočavaju s velikom preprekom: pristup naprednim američkim poluvodičima (čipovima) koji su ključni za AI centre, a čija prodaja je pod strogom kontrolom SAD-a.

Washington koristi pristup ovim čipovima kao alat vanjske politike kako bi države odvratio od Kine. Iako je Nvidia dobila preliminarno odobrenje za prodaju 18.000 AI čipova Humainu tijekom posjeta predsjednika Trumpa u svibnju, konačna prodaja još nije odobrena zbog zabrinutosti oko veza Rijada i Pekinga.

Istovremeno, produbljuje se suradnja s Kinom. Kineska AI tvrtka DeepSeek koristi podatkovne centre u vlasništvu saudijskog naftnog diva Aramco, a investicijska tvrtka u djelomičnom vlasništvu Aramca uložila je u kinesku AI tvrtku ZhipuAI.

Saudijski dužnosnici uvjeravaju da neće dopustiti kineskim tvrtkama korištenje centara s američkim čipovima, ali SAD strahuje da Kraljevina ne shvaća dovoljno ozbiljno kineske sigurnosne prijetnje.

Je li cilj od 6% dostižan?

Iako ambicija da postanu treći najveći igrač u pružanju računalne snage (nakon SAD-a i Kine) oduzima dah, mnogi analitičari su skeptični.

Kraljevina ima skroman bazen domaćih stručnjaka za AI te postoji rizik od globalnog zasićenja računalnim kapacitetima s obzirom na to koliko vlada i tvrtki juri u izgradnju centara.

Saudijska Arabija zaostaje za Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su ranije ove godine najavili projekt s OpenAI-jem u Abu Dhabiju.

Ipak, analitičari upozoravaju da se ne smije podcijeniti razina ambicije princa Mohammeda. Iznimno niske cijene električne energije, koje bi mogle smanjiti troškove AI-ja za 20% do 40%, Saudijska Arabija smatra svojim neodoljivim adutom na globalnom tržištu.

“Lako je reći da je ovo samo još jedan primjer toga da Saudijci bacaju novac na najnoviju sjajnu stvar, ali to bi također moglo podcijeniti razinu ambicije. Neće ostvariti sve svoje ciljeve, ali mogli bi dobiti više nego što mnogi njihovi kritičari misle.” – Vivek Chilukuri, Center for a New American Security

Za Saudijsku Arabiju, ulaganje u AI nije samo ekonomska transformacija, već i prilika za postizanje globalnog utjecaja kakav je imala kroz kontrolu nad naftom.

Objava Saudijska Arabija želi postati globalni izvoznik umjetne inteligencije pojavila se prvi puta na Republika.

Finska ‘broji sitno’ do zakopavanja istrošenog nuklearnog goriva u prvu ‘geološku grobnicu’ u svijetu, u kojoj će ono biti pohranjeno 100.000 godina, što se smatra revolucioniranim projektom za dugoročnu održivost nuklearne energije i “modelom za cijeli svijet”.

U nekom trenutku iduće godine ili početkom 2026., istrošeno radioaktivno nuklearno gorivo bit će zapakirano u vodonepropusne spremnike i odloženo u stijenu, 400 metara ispod šuma jugozapadne Finske. Izdržljivi bakreni spremnici bit će izolirani, odvojeni od ljudi i držani pod zemljom tisućama godina.

“Onkalo”, što je zaštitno ime tog dugoročnog odlagališta, finska je riječ za malu špilju ili jamu. To je prikladan naziv za odlagalište, koje se nalazi na vrhu niza tunela i smješteno je pored tri nuklearna reaktora na otoku Olkiluotou, otprilike 240 kilometara od glavnog grada Helsinkija.

Finska kompanija Posiva, osnovana 1995., zadužena je za krajnje zbrinjavanje istrošenih nuklearnih šipki u “Onkalu”. Kompanija je u zajedničkom vlasništvu tvrtke za nuklearnu energiju TVO i komunalnog poduzeća Fortum.

Kroz projekt ‘Onkalo’ gradimo postrojenje za zatvaranje i odlaganje istrošenog goriva. I to nije privremeno, to je zauvijek, rekao je šef komunikacija u Posivi Pasi Tuohimaa. Kako je dodao, prvo geološko odlagalište te vrste izazvalo je velik interes industrije, uslijed nuklearne “renesanse” i energetske krize koja je zahvatila Europu i dijelove Azije od sredine 2021. do kraja 2022.

Imati rješenje za konačno odlaganje istrošenog goriva bio je djelić koji je nedostajao u održivom životnom ciklusu nuklearne energije, istaknuo je Tuohimaa.

Uloga nuklearne energije

Projekt ‘Onkalo’ pokrenuo je raspravu o tome može li itko jamčiti dugoročnu sigurnost istrošenog nuklearnog otpada i u kojoj mjeri treba koristiti atomsku energiju u borbi protiv klimatske krize.

Nuklearna energija trenutačno osigurava oko devet posto svjetske električne energije, prema Svjetskom nuklearnom udruženju. Budući da proizvodi niske emisije ugljika, zagovornici tvrde da nuklearna energija ima potencijal odigrati značajnu ulogu u mnogim zemljama pri proizvodnji električne energije uz istovremeno smanjenje emisija i ovisnosti o fosilnim gorivima. Neke ekološke skupine, međutim, tvrde da je nuklearna industrija skuplja i štetnija opcija jeftinijim i čišćim alternativama.

Profesor radiokemije na Sveučilištu u Helsinkiju Gareth Law smatra da je projekt ‘Onkalo’ „velika prekretnica” i za Finsku i za međunarodnu industriju nuklearne energije.

To će biti prvo odlagalište koje će uzimati istrošeno nuklearno gorivo i odlagati ga na način za koji ja mislim da će biti vrlo siguran i robustan u budućnosti, kazao je. Dodao je da iako će mnoge zemlje htjeti slijediti stope Finske kada je riječ o geološkom odlaganju istrošenog nuklearnog goriva, da je ta nordijska zemlja “najmanje desetljeće” ispred susjedne Švedske, sljedeće zemlje koja će vjerojatno postići takav podvig.

‘Model za cijeli svijet’

Projekt Onkalo temelji se na takozvanoj metodi “KBS-3” koju je razvila švedska tvrtka za upravljanje nuklearnim gorivom i otpadom, a koja radi na onome što bi moglo postati drugo konačno odlagalište na svijetu.

KBS-3 temelji se na principu više barijera, gdje nekoliko projektiranih barijera nastoji osigurati dugoročnu sigurnost istrošenog nuklearnog goriva. U praksi to znači da ako jedna od barijera otkaže, izolacija radioaktivnog otpada nije ugrožena.

Kao što smo mogli vidjeti tijekom proteklih 10 godina, čini se da je nuklearna energija vrlo važna i potreban za zeleni dogovor u Europi, posebice ako želimo vidjeti da se Azija i SAD oslobađaju proizvodnje fosilne električne energije , kazao je finski ministar za klimu Kai Mykkänen dodavši kako se nada da će projekt Onakalo biti „model za cijeli svijet”.

(Izvor: dnevnik.hr)

Objava Finska gradi prvu ‘geološku grobnicu’: Desetljeće ispred susjedne Švedske pojavila se prvi puta na Republika.

Kako su istaknuli iz Općine Neum, ovaj projekt će omogućiti obuku i prekvalifikaciju najmanje 60 osoba za zanimanje kuhar, konobar i sobarica kao i razvoj i akreditaciju 3 nova programa obuke za zanimanje kuhar, konobar i sobarica te podršku kroz obuke iz poduzetništva za najmanje 40 osoba, uz dodatno mentorstvo za razvoj vlastitih mirko i malih poduzeća za ukupno 10 poduzeća, te zapošljavanje minimalno 40 obučenih osoba u partnerskim poduzećima projekta i drukim tvrtkama u okruženju.

Na predstavljanju ovog vrijednog projekta biti će potpisan i Sporazum o partnerstvu za provedbu projekta između partnera iz Neuma, Stoca i Ravnog i partnerskih organizacija.

/Desk/

Objava U Neumu predstavljanje projekta ‘Obuka za zapošljavanje u turističko-ugostiteljskom sektoru u Hercegovini’ pojavila se prvi puta na Republika.

Program Digitalna Europa, s proračunom od 7,5 milijardi eura za period 2021.-2027., ima za cilj jačanje infrastrukture i kapaciteta u ključnim područjima kao što su superračunalstvo, vještačka inteligencija, cyber sigurnost i digitalne vještine. Ovim sporazumom, BiH ulazi u novu eru digitalnog razvoja i inovacija, stvarajući brojne prilike za svoje građane i poduzeća.

Šef Izaslanstva EU i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Johann Sattler, izjavio je kako Digitalna Europa predstavlja ambicioznu viziju EU-a za budućnost u kojoj svaki građanin, svaka tvrtka i sve javne usluge u Europi mogu iskoristiti prednosti digitalnih tehnologija.

„Potpisivanje sporazuma o pridruživanju programu Digitalna Eiropa pruža značajnu priliku za BiH u unaprijeđivanju svoje digitalne transformacije u gotovo svim sektorima ekonomije i društva, uključujući digitalizaciju javnih usluga. Zadovoljstvo mi je što će BiH, kao zemlja čija je budućnost u EU, sudjelovati u Programu koji će podticati istraživanje i inovacije, što je od ključne važnosti za korištenje visoko sofisticiranih tehnologija i vještina, kao što su umjetna inteligencija i računalstvo visokih performansi. To je jedini način za osiguranje uspjeha u globalnom tržišnom natjecanju. Digitalni inovacijski hubovi, koji su u BiH pilotirani zahvaljujući podršci EU, dobar su primjer pomoći malim i srednjim poduzećima u procesu digitalne transformacije. EU ostaje posvećena podršci digitalnom napretku BiH i nastavit će suradnju s vlastima kako bi se osiguralo da zemlja u potpunosti iskoristi prednosti programa Digitalna Europa, kao i drugih mogućnosti financiranja EU“, rekao je Sattler.

Sporazum je u ime EU-a prethodno potpisao komesar za unutarnje tržište EU Thierry Breton, a u ime BiH ministar komunikacija i transporta BiH Edin Forto. Sporazum će stupiti na snagu retroaktivno od 1. siječnja 2024. godine.

“Sustižemo regiju. Otvaramo europsku kasu za BiH poduzeća, sveučilišta, institute i državne institucije. Zato će pridruživanje programu Digitalna Europa značajno doprinijeti zajedničkim ciljevima, vrijednostima i snažnim vezama između BiH i EU u području digitalnih tehnologija. Mala i srednja poduzeća, posebno, će imati velike koristi,” istaknuo je ministar Forto.

Svečano potpisivanje sporazuma organizirano je u okviru projekta “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih poduzeća u BiH/EU4DigitalSME”, koji sufinanciraju EU u iznosu od 5 milijuna eura i njemačka vlada u iznosu od 1.1 milijun eura, a implementira GIZ. EU4DigitalSME zajedno s projektom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom ”Go Digital in Bosnia and Herzegovina” je dio programa EU4SMEs za digitalnu transformaciju malih i srednjih poduzeća.

Značajno je da je projekt EU4DigitalSME doprinio digitalnom ekosustavu kroz unaprijeđenje politika i potaknuo suradnju između javnog i privatnog sektora. Izniman uspjeh je uspostavljanje četiri digitalna inovacijska huba (DIHs), koji predstavljaju ključni korak ka digitalnoj transformaciji. Ovi DIH-ovi služe kao vitalni resursi, pružajući malim i srednjim poduzećima nužnu podršku i resurse za napredak u digitalnom dobu.

“Ponosni smo što smo bili domaćini potpisivanja ovog važnog partnerstva, za koje smo se pripremali neko vrijeme. Misija DIH-ova je podržati digitalni razvoj malih i srednjih poduzeća i omogućiti njihovo prisustvo na lokalnim, ali i međunarodnim tržištima. Obučeno je gotovo 700 malih i srednjih poduzeća, kao i 130 zaposlenih u javnim institucijama o temama vezanim za digitalizaciju. Uspostavljeno je 12 novih međunarodnih partnerstava za suradnju na području istraživanju i razvoja. Uspostavljena su dva centra za digitalnu transformaciju koji će nastaviti pružati servise poduzećima u BiH. Podržano je uspostavljanje platforme digitalnog identiteta / e-novčanika koja je vrlo značajna za proces digitalizacije jedne zemlje“ kazala je Eva Näher, menadžerica programa u GIZ-u BiH.

Projekt EU4DigitalSME koji traje nekoliko godina omogućio je izravnu suradnju 70 malih i srednjih poduzeća s istraživačkim institucijama. A u suradnji s INTERA tehnološkim parkom distribuirana je podrška 70 inovacijskih vaučera za poboljšanje poslovanja i proizvoda malih i srednjih poduzeća. Uz podršku razvoju istraživanja i suradnje na Zapadnom Balkanu primijenjeno je 14 inovativnih aktivnosti između malih i srednjih poduzeća i istraživačkih organizacija koje se bave inovacijama.

Tijekom događaja predstavnici DIH-ova uspostavljenih kroz ovaj projekt, kao i drugi panelisti uključujući konsultante iz FundingBox-a, govorili su o prednostima i modalitetima za učešće u programu Digitalna Europa kako bi na što učinkovitiji način aplicirali na bespovratna sredstava iz fondova EU u području digitalizacije.

/Republika/

Objava BiH u EU programu Digitalna Europa pojavila se prvi puta na Republika.

Brzi vlakovi koji već prevoze građane Srbije iz Beograda u Novi Sad, izgleda da ipak još dugo za svoje odredište neće imati Budimpeštu, bez obzira na ranije najave čelnih ljudi Srbije i Mađarske da će se za koju godinu iz jedne u drugu prijestolnicu stizati za dva i pol sata. Dok se kroz Srbiju uvelike gradi na ovoj dionici, u Mađarskoj su radovi zaustavljeni zbog problema kineskih izvođača da ispoštuju europske standarde gradnje, piše Nova.rs.

Naznake da postoje problemi u radovima na mađarskom dijelu pruge pojavile su se u jesen 2023. kada su mađarski mediji objavili da kineski izvođači imaju problem da po europskim standardima naprave sustav osiguranja i kontrole vlakova, da bi u veljači ove godine stigle informacije da je dio radova kod Budimpešte obustavljen.

Novinar iz Mađarske Gabor Bodiš objašnjava za Nova.rs da je u tamošnjoj javnosti već izvjesno vrijeme više nego jasno da postoje ozbiljni problemi u izgradnji mađarskog dijela pruge. Mađarski dužnosnici se, kako navodi, o tome rijetko izjašnjavaju, ali problem s vremena na vrijeme otvore ekonomski portali.

Radovi stali u predgrađu Budimpešte

Tako je u veljači ove godine portal “Divani” objavio da su prekinuti radovi na pruzi u blizini Budimpešte i to zbog nedostatka dozvola za rad. “Divani” navodi i odgovor koji su dobili iz Mađarskih željeznica. Potvrđuju da su spomenuti radovi obustavljeni na neko vrijeme, ali dodaju da se generalno radovi na ovom projektu odvijaju u kontinuitetu.

U mađarskoj javnosti se već duže vrijeme priča kineski izvođači ne znaju napraviti sigurnosni sustav po europskim standardima. Pojavile su se informacije da su pojedine njemačke firme zainteresirane za taj posao, ali da Kinezi nisu pristali na njihovo uključivanje. Inače, kineske kompanije koje su nositelji ovog posla su China Tiejiuju Engineering and Construction i China Railway Electrification Engineering Group, firme povezane s kineskom državnom željeznicom.

Bodiš dodaje da Kinezi na ovom poslu surađuju s domaćom firmom Lerinca Mesaroša, jednog od najbogatijih Mađara prijatelja iz djetinjstva Viktora Orbana. Čak se, prema njegovim riječima, u ekonomskim krugovima u Mađarskoj spominje da Kinezi polako odustaju od cijele investicije.

Već se spominju mogućnosti otvaranja alternativnih puteva preko pruga u Hrvatskoj i Sloveniji, piše Nova.rs.

/Desk/

Objava Europa blokirala veliki projekt brze pruge Orbana i Vučića – Kineski izvođači nisu ispoštovali EU standarde pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Grad Stolac potpisao Ugovor o suradnji s organizacijom Help pojavila se prvi puta na Republika.