Ujedinjeno Kraljevstvo spremno je podržati golemu novu flotu projekata vjetroelektrana na moru u Sjevernom moru, zajedno s osam drugih europskih zemalja, uključujući Norvešku, Njemačku i Nizozemsku, izvještava BBC.
Vlada navodi kako će ovaj dogovor ojačati energetsku sigurnost nudeći bijeg od onoga što naziva “vrtuljkom fosilnih goriva”.
Po prvi put, neke od novih vjetroelektrana bit će povezane s više zemalja putem podmorskih kabela poznatih kao interkonektori, za koje zagovornici tvrde da bi trebali sniziti cijene diljem regije.
Međutim, to bi se moglo pokazati kontroverznim jer bi operateri vjetroelektrana mogli birati između zemalja i prodavati energiju onome tko ponudi najviše – što potencijalno može dovesti do rasta cijena električne energije kada je opskrba ograničena.
Ministar energetike Ed Miliband potpisat će deklaraciju u ponedjeljak na sastanku o budućnosti Sjevernog mora u njemačkom gradu Hamburgu, obvezujući se na dovršetak projekta do 2050. godine.
Jane Cooper, zamjenica izvršnog direktora industrijskog tijela RenewableUK, izjavila je da će ovaj dogovor “smanjiti troškove za platiše računa” te značajno povećati “energetsku sigurnost UK-a i cijele regije Sjevernog mora”.
S druge strane, Claire Coutinho, ministrica energetike u sjeni, upozorila je: “Ne možemo pobjeći od činjenice da jurnjava u izgradnju vjetroelektrana vrtoglavom brzinom podiže svačije račune za energiju.”
Kako funkcioniraju interkonektori?
Mreža podmorskih kabela već povezuje električne mreže europskih zemalja – UK ima 10 takvih kabela – ali izravno povezivanje vjetroelektrana s više zemalja bit će novost.
Većina energetskih ekonomista slaže se da bi više veza između UK-a i drugih europskih mreža trebalo smanjiti troškove i poboljšati sigurnost opskrbe.
Britanski National Grid objavio je rad ranije ovog mjeseca u kojem sugerira da bi takav aranžman mogao smanjiti takozvana plaćanja ograničenja (constraint payments), koja se isplaćuju vjetroelektranama kada se od njih traži da ne proizvode energiju jer je električna mreža preopterećena.
Zasebno izvješće navodi da su potrošači u UK-u od 2023. godine uštedjeli 1,6 milijardi funti zahvaljujući devet postojećih podmorskih kabela koji povezuju UK s Europom. National Grid navodi da kabeli pomažu u ublažavanju skokova cijena jer se, zahvaljujući razlikama u vremenskim zonama, višak energije proizveden izvan vršnih opterećenja negdje drugdje može jeftino prodati UK-u.
No, interkonektori su se pokazali kontroverznima u Norveškoj, gdje postoji zabrinutost da bi prodaja energije stranim zemljama mogla smanjiti zalihe za norveške kupce i time povećati cijenu koju plaćaju. Kako bi to spriječila, tamošnja je vlada uvela nova pravila za ograničavanje izvoza električne energije kada bi domaća opskrba mogla biti ugrožena. Norveška je također odbila dopuštenje za novi interkonektor prema Škotskoj.
Sigurnost i geopolitika
NATO i Europska komisija također sudjeluju na samitu, koji bi trebao uključivati obećanja o jačanju sigurnosti energetske infrastrukture na moru zbog rastuće zabrinutosti oko sabotaža i nesigurnih pomorskih aktivnosti.
Ovaj sporazum naglašava kontinuiranu predanost Europe energiji vjetra, unatoč ponovnim kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je ponovno napao ono što on naziva “vjetrenjačama” tijekom govora na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
Zemlje Sjevernog mora obvezale su se prije tri godine razviti 300 gigavata (GW) kapaciteta vjetroelektrana na moru. Ovaj novi dogovor znači da će se 100 GW od ukupnog iznosa graditi zajednički. Očekuje se da će 20 GW od toga biti u procesu realizacije do 2030. godine.
Kina trenutno predvodi svijet u vjetroelektranama na moru s 43 GW instaliranog kapaciteta, dok je UK na drugom mjestu s gotovo 16 GW u pogonu. Britanska vlada dodijelila je ugovore za dodatnih 20 GW, uključujući 8,4 GW dogovorenih u rekordnom krugu natječaja ranije ovog mjeseca.
I dok oporbene stranke i različite političke struje u UK-u imaju oprečna mišljenja o brzini i troškovima prijelaza na “net zero”, podrška širenju obnovljivih izvora energije ostaje ključna točka strategije za borbu protiv klimatskih promjena i poticanje zelenih radnih mjesta.