Projekt ‘Onkalo’ pokrenuo je raspravu o tome može li itko jamčiti dugoročnu sigurnost istrošenog nuklearnog otpada i u kojoj mjeri treba koristiti atomsku energiju u borbi protiv klimatske krize.
Finska ‘broji sitno’ do zakopavanja istrošenog nuklearnog goriva u prvu ‘geološku grobnicu’ u svijetu, u kojoj će ono biti pohranjeno 100.000 godina, što se smatra revolucioniranim projektom za dugoročnu održivost nuklearne energije i “modelom za cijeli svijet”.
U nekom trenutku iduće godine ili početkom 2026., istrošeno radioaktivno nuklearno gorivo bit će zapakirano u vodonepropusne spremnike i odloženo u stijenu, 400 metara ispod šuma jugozapadne Finske. Izdržljivi bakreni spremnici bit će izolirani, odvojeni od ljudi i držani pod zemljom tisućama godina.
“Onkalo”, što je zaštitno ime tog dugoročnog odlagališta, finska je riječ za malu špilju ili jamu. To je prikladan naziv za odlagalište, koje se nalazi na vrhu niza tunela i smješteno je pored tri nuklearna reaktora na otoku Olkiluotou, otprilike 240 kilometara od glavnog grada Helsinkija.
Finska kompanija Posiva, osnovana 1995., zadužena je za krajnje zbrinjavanje istrošenih nuklearnih šipki u “Onkalu”. Kompanija je u zajedničkom vlasništvu tvrtke za nuklearnu energiju TVO i komunalnog poduzeća Fortum.
Kroz projekt ‘Onkalo’ gradimo postrojenje za zatvaranje i odlaganje istrošenog goriva. I to nije privremeno, to je zauvijek, rekao je šef komunikacija u Posivi Pasi Tuohimaa. Kako je dodao, prvo geološko odlagalište te vrste izazvalo je velik interes industrije, uslijed nuklearne “renesanse” i energetske krize koja je zahvatila Europu i dijelove Azije od sredine 2021. do kraja 2022.
Imati rješenje za konačno odlaganje istrošenog goriva bio je djelić koji je nedostajao u održivom životnom ciklusu nuklearne energije, istaknuo je Tuohimaa.
Uloga nuklearne energije
Projekt ‘Onkalo’ pokrenuo je raspravu o tome može li itko jamčiti dugoročnu sigurnost istrošenog nuklearnog otpada i u kojoj mjeri treba koristiti atomsku energiju u borbi protiv klimatske krize.
Nuklearna energija trenutačno osigurava oko devet posto svjetske električne energije, prema Svjetskom nuklearnom udruženju. Budući da proizvodi niske emisije ugljika, zagovornici tvrde da nuklearna energija ima potencijal odigrati značajnu ulogu u mnogim zemljama pri proizvodnji električne energije uz istovremeno smanjenje emisija i ovisnosti o fosilnim gorivima. Neke ekološke skupine, međutim, tvrde da je nuklearna industrija skuplja i štetnija opcija jeftinijim i čišćim alternativama.
Profesor radiokemije na Sveučilištu u Helsinkiju Gareth Law smatra da je projekt ‘Onkalo’ „velika prekretnica” i za Finsku i za međunarodnu industriju nuklearne energije.
To će biti prvo odlagalište koje će uzimati istrošeno nuklearno gorivo i odlagati ga na način za koji ja mislim da će biti vrlo siguran i robustan u budućnosti, kazao je. Dodao je da iako će mnoge zemlje htjeti slijediti stope Finske kada je riječ o geološkom odlaganju istrošenog nuklearnog goriva, da je ta nordijska zemlja “najmanje desetljeće” ispred susjedne Švedske, sljedeće zemlje koja će vjerojatno postići takav podvig.
‘Model za cijeli svijet’
Projekt Onkalo temelji se na takozvanoj metodi “KBS-3” koju je razvila švedska tvrtka za upravljanje nuklearnim gorivom i otpadom, a koja radi na onome što bi moglo postati drugo konačno odlagalište na svijetu.
KBS-3 temelji se na principu više barijera, gdje nekoliko projektiranih barijera nastoji osigurati dugoročnu sigurnost istrošenog nuklearnog goriva. U praksi to znači da ako jedna od barijera otkaže, izolacija radioaktivnog otpada nije ugrožena.
Kao što smo mogli vidjeti tijekom proteklih 10 godina, čini se da je nuklearna energija vrlo važna i potreban za zeleni dogovor u Europi, posebice ako želimo vidjeti da se Azija i SAD oslobađaju proizvodnje fosilne električne energije , kazao je finski ministar za klimu Kai Mykkänen dodavši kako se nada da će projekt Onakalo biti „model za cijeli svijet”.
(Izvor: dnevnik.hr)