Analiza revizijskih i internih dokumenata, provedena u suradnji s akademskom istraživačkom skupinom Antiwar Initiative, otkrila je više od 15 milijuna dolara neprijavljenih ili nedosljedno zabilježenih sredstava povezanih s izraelskim obrambenim sektorom. Unatoč tome što američki savezni zakon obvezuje sveučilišta na prijavu svih stranih darova i ugovora čija vrijednost prelazi 250.000 dolara godišnje, višegodišnje uplate izraelskog Ministarstva obrane i proizvođača oružja često su izostavljene iz službenih evidencija Ministarstva obrazovanja SAD-a.

Među obuhvaćenim ustanovama nalaze se neka od najuglednijih američkih sveučilišta, uključujući Harvard, Columbia, Princeton, Cornell, MIT, UC Berkeley, Northwestern, Georgia Tech i brojne druge državne fakultete. Osim samog Ministarstva obrane, kao sponzori istraživanja pojavljuju se i vodeći izraelski proizvođači oružja poput tvrtki Elbit Systems, Rafael te Israel Aerospace Industries.

Istraživački projekti obuhvaćali su širok raspon tehnologija s izravnom vojnom primjenom. Na sveučilištu u Connecticutu financirana su istraživanja predviđanja putanje projektila i razvoja osjetljivih detektora magnetskih polja. Drugi projekti, poput onih na sveučilištima u Marylandu i Floridi, fokusirali su se na aeromehaniku autonomnih letjelica, algoritme za napredni videonadzor, automatsko prepoznavanje ljudskih aktivnosti na snimkama te analizu velikih podataka za ciljanje i praćenje mreža. Na sveučilištu Texas Tech novac je usmjeravan u razvoj visokonaponskih mikrovalnih sustava pogodnih za borbu protiv rojeva dronova.

Istraga naglašava i složenu ulogu same američke vlade u ovom sustavu. U mnogim slučajevima novac je izvorno potjecao iz proračuna Pentagona ili Agencije za obrambeno-sigurnosnu suradnju SAD-a, pri čemu je izraelsko Ministarstvo obrane služilo samo kao posrednik za distribuciju sredstava američkim znanstvenicima. Istovremeno, u američkom se Kongresu predlažu zakonske izmjene kojima bi se ova dosad raspršena i netransparentna mreža suradnje službeno formalizirala i integrirala u američki vojno-industrijski kompleks.

Zbog razotkrivanja ovih veza, na pojedinim se sveučilištima razvio snažan studentski otpor. Tako se na MIT-u jedan od vodećih profesora povukao iz projekta financiranog od strane izraelske vojske nakon višemjesečnih prosvjeda. Predstavnici drugih prozvanih sveučilišta navode da posluju u skladu sa zakonima o stranim darovima te da su sva njihova istraživanja temeljne prirode i javno dostupna znanstvenoj zajednici.

Objava Istraga otkrila milijune izraelskog vojnog novca na američkim sveučilištima: Velik dio nije prijavljen pojavila se prvi puta na Republika.

Ipak, pronalazak ove imovine za nasljednike je često prava noćna mora, posebno u vremenu digitalnog bankarstva i kriptovaluta. Što se točno događa s tim novcem i kakva je praksa u Njemačkoj i drugim europskim zemljama?

Što su uopće zaboravljeni i neaktivni računi?

U tradicionalnom financijskom smislu, napušteni, zaboravljeni ili neaktivni računi najčešće su bankovni depoziti ili vrijednosni papiri (poput dionica i obveznica) na kojima već duže vrijeme nema nikakve aktivnosti.

Računi postaju neaktivni kada:

• Vlasnik računa premine, a nasljednici ne znaju da račun postoji.
• Godinama nema nikakvog kontakta između banke i vlasnika.
• Poštanske pošiljke i izvodi se vraćaju na adresu banke, a kontakt podaci su zastarjeli.

U eri internet-bankarstva ovaj je problem postao još izraženiji. Kada ne postoje fizički dokumenti ili tiskani izvodi s računa, informacije ostaju zaključane u e-mail pretincima ili računalima preminulih. Praćenje netipične imovine, poput kriptovaluta ili NFT-ova, za obitelj je gotovo nemoguća misija.

Njemačka: Više od 4 milijarde eura čeka vlasnike, ali registra još nema

Prema podacima Saveznog ministarstva za istraživanje, tehnologiju i svemir, procjenjuje se da u Njemačkoj na neaktivnim računima leži najmanje četiri milijarde eura, dok neke druge procjene govore o iznosu i do devet milijardi eura. Same banke do danas nisu objavile službene brojke.

U Njemačkoj ne postoji zakonska definicija ovakvih računa, pa je postupanje s njima prepušteno samim bankama. To ostavlja prostor institucijama da same odluče koliko će intenzivno tražiti nasljednike, a veliku prepreku predstavljaju i iznimno strogi njemački propisi o zaštiti osobnih podataka.

Zastarijevaju li prava na novac u Njemačkoj?

Dobra vijest za nasljednike je da taj novac ne prelazi u vlasništvo banaka niti se automatski prenosi na državu. Banke su obvezne voditi te račune na neodređeno vrijeme, a vlasnička prava ne zastarijevaju. Država može potraživati sredstva samo ako se prema nasljednom pravu utvrdi da je upravo ona zakonski nasljednik (u slučaju kada preminula osoba nema apsolutno nikakve rodbine).

Problem pronalaska imovine

Trenutačno u Njemačkoj ne postoji centralni registar. Nasljednici moraju slati upite različitim udruženjima banaka, što je dugotrajno i skupo. Zbog toga mnogi odustaju od potrage. Iako je vlada kancelara Friedricha Merza predstavila nacrt zakona o stvaranju centralnog, javno dostupnog internetskog registra, taj zakon još uvijek nije usvojen.

Kako problem zaboravljenog novca rješavaju druge države?

Pristupi upravljanju neaktivnom imovinom značajno se razlikuju od zemlje do zemlje. Dok neke države trajno uzimaju novac nakon određenog broja godina, druge ga preusmjeravaju u humanitarne svrhe, ali uz mogućnost povrata.

Velika Britanija i Irska: Novac za opće dobro

U ovim zemljama novac se nakon 15 godina neaktivnosti prebacuje u posebne fondove ili državi, ali se koristi isključivo za socijalne, humanitarne i ekološke projekte. Ključno je da nasljednici u bilo kojem trenutku (bez vremenskog ograničenja) mogu zatražiti i dobiti svoj novac natrag.

Francuska i Švicarska: Trajni gubitak prava nakon određenog roka

U Francuskoj, ako se nitko ne javi unutar 30 godina od posljednje aktivnosti, novac trajno prelazi u vlasništvo države i više se ne može potraživati.

Švicarska ima vrlo specifičan sustav. Nakon 60 godina bez kontakta, banke javno objavljuju podatke o računima na posebnoj centralnoj platformi. Nasljednici tada imaju rok od samo godinu dana da podnesu zahtjev. Ako to ne učine, račun se trajno zatvara, a sva sredstva – uključujući i dragocjenosti iz bankovnih sefova – postaju vlasništvo švicarske države.

Zaključak: Kako zaštititi svoju digitalnu i bankovnu imovinu?

Kako vaša ušteđevina ne bi završila kao dio statistike “zaboravljenih milijardi”, stručnjaci savjetuju poduzimanje preventivnih koraka. Sastavljanje popisa svih otvorenih računa, udjela u fondovima, pa čak i digitalne imovine poput kriptonovčanika, te pohranjivanje tih informacija na sigurno mjesto (uz oporuku ili obavještavanje osobe od povjerenja) najbolji je način da osigurate da vaša imovina u budućnosti doista pripadne onima kojima je namijenjena.

Objava Kome pripadaju milijarde na „zaboravljenim“ računima i kako doći do nasljedstva? pojavila se prvi puta na Republika.

Uvrštenje američke kompanije SpaceX na burzu Nasdaq u petak pretvorilo je Elona Muska u prvu osobu koja na papiru vrijedi bilijun dolara. No, to nije sve – prema procjenama, ovaj je povijesni izlazak na burzu lansirao više od 4.400 sadašnjih i bivših zaposlenika ravno u klub milijunaša, od kojih čak 400 posjeduje udjele vrijedne više od 100 milijuna dolara. Ove impresivne brojke proizlaze iz analize Hiivea, investicijske platforme koja trguje dionicama privatnih kompanija, a koju je prvi objavio The New York Times.

Odakle dolaze te puste milijarde?

Važno je napomenuti da je ova procjena projekcija, a ne konačni zbroj. Ona odražava vrijednost udjela zaposlenika prema cijeni dionica u petak, koja je kompaniju prilikom uvrštenja procijenila na blizu 1,77 bilijuna dolara, da bi do kraja trgovanja njezina vrijednost skočila na preko 2 bilijuna dolara.

Ipak, postoje dva ključna uvjeta. Većina dionica zaposlenika podliježe takozvanom razdoblju “zaključavanja” (lock-up period), što sprječava trenutačnu prodaju. To znači da vlasnici ne mogu pretvoriti te papirnate milijune u gotovinu već prvog dana. Osim toga, ta brojka vrijedi samo dok je cijena dionice stabilna. Analitičari se i dalje spore oko toga vrijedi li SpaceX doista onoliko koliko je tržište procijenilo u petak, a eventualni pad cijene u budućnosti smanjio bi i broj milijunaša. Broj od 4.400 stoga je najbolje tumačiti kao trenutačni presjek tržišne vrijednosti u jednom popodnevu, a ne kao trajno stanje.

Nadmašeni Google i Facebook

Usporedbe radi, općenito se smatra da je izlazak Googlea na burzu 2004. godine stvorio oko 1.000 milijunaša, dok je Facebookov debi 2012. donio otprilike isti rezultat. Nekoliko puta veća brojka u slučaju SpaceX-a odraz je potpuno drugačijeg tipa kompanije, ali i drugačije strukture plaća.

SpaceX je, naime, veći dio svoje povijesti isplaćivao plaće koje su bile ispod tržišnog prosjeka, a razliku je kompenzirao dioničkim paketima. Ono što je ključno – te dionice nisu bile rezervirane samo za menadžere i vrhunske inženjere. Prema izvješću Fortune magazina, među ljudima koji bi mogli ostvariti goleme dobitke nalaze se zavarivači, strojobravari i ostali kvalificirani radnici, a ne samo programeri koji inače dominiraju tehnološkim sektorom.

The New York Times opisuje radnike koji su se pridružili kompaniji za skromne satnice, pristali da im se dio plaće isplaćuje u dionicama i ostali vjerni tvrtki. Tom Mueller, inženjer pogona i prvi zaposlenik kojeg je Musk zaposlio još 2002. godine, zadržao je svoje dionice i nakon odlaska iz tvrtke 2020. Prisjetio se Muskove dugogodišnje mantre: vrijednost se stvara kroz dioničke udjele, a ne kroz mjesečnu plaću.

Gorka pilula za one koji su prerano odustali

Međutim, ova brojka od 4.400 novih milijunaša zapravo je popis “preživjelih” – onih koji su zadržali svoje dionice do povijesnog petka. Mnogi bivši zaposlenici prodali su svoje udjele prije mnogo godina, vjerujući da tvrtka, čiji je osnivač često kritizirao javna tržišta, nikada neće izaći na burzu. Kako prenosi Inc., kontrast između onih koji su dionice zadržali i onih koji su ih prodali za sitniš sada je izvor golemog žaljenja među bivšim radnicima.

Također, u ovu računicu nisu ušli radnici koji su napustili tvrtku prije nego što su ostvarili pravo na dionice (vesting period). Brojka od 4.400 opisuje isključivo dobitnike na burzownom ruletu – ali ne i sve one koji su u igri sudjelovali.

Što nam ovo govori o budućnosti poslovanja?

Za SpaceX, široka raspodjela dionica funkcionirala je kao savršen alat za privlačenje i zadržavanje radne snage. Bio je to način da namame ljude na iznimno zahtjevne poslove za plaću manju od tržišne, nudeći im zauzvrat komadić sna koji se u petak itekako isplatio. Izvješće Euronewsa ističe da su upravo najslabije plaćeni radnici među onima koji će imati najviše koristi, što je presedan u svijetu gdje se bogatstvo obično koncentrira isključivo na samom vrhu.

Ovo novostečeno bogatstvo već mijenja pravila igre. Mediji prenose da je skupina od 100 zaposlenika već udružila svoju imovinu – vrijednu između jedne i pet milijardi dolara – kako bi zajednički pregovarali o nižim naknadama za upravljanje imovinom. Hoće li i druge tehnološke kompanije kopirati ovaj model, ovisit će o tome hoće li ovakvi nevjerojatni ishodi ostati prava rijetkost ili postati novi standard u industriji.

Objava LUDILO NA BURZI: Elon Musk postao prvi bilijunaš u povijesti, a preko 4000 njegovih radnika u jednom popodnevu postali milijunaši pojavila se prvi puta na Republika.

Cijena dionice SK Hynixa ove je godine i više nego utrostručena, nakon što su u cijeloj 2025. porasla za nevjerojatnih 274 posto, potaknuta potražnjom sektora umjetne inteligencije i za konvencionalnim memorijskim čipovima i za memorijskim čipovima visoke propusnosti (HBM), koji se upotrebljavaju u serverima za AI.

Ako SK Hynix premaši vrijednost 1.000 milijardi dolara i tako se pridruži Samsungu, Južna Koreja postat će prva država uz SAD koja ima više od jedne kompanije tako velike tržišne vrijednosti. O kakvoj je golemoj vrijednosti riječ, može za usporedbu poslužiti vrijednost hrvatskog BDP-a u tekućim cijenama, koji je lani iznosio oko 93 milijarde eura ili otprilike 108 milijardi dolara.

Tržišna kapitalizacija SK Hynixa iznosila je otprilike 948 milijardi dolara, prema cijeni dionica od srijede. U četvrtak je cijena dionice SK Hynixa kliznula za 0,48 posto.

Početkom mjeseca Samsung je postao prva južnokorejska kompanija čija je vrijednost premašila bilijun dolara. Ipak, prvo mjesto na ljestvici najvećih azijskih kompanija po tržišnoj vrijednosti, uz vrijednost od 1.830 milijardi dolara, drži tajvanski TSMC.

Ta tri proizvođača čipova i njihovi rekordni prihodi stavili su u prvi plan ključnu ulogu azijskih kompanija u svjetskom lancu opskrbe za AI. Prije 16 mjeseci SK Hynix vrijedio je manje od 100 milijardi dolara, a sada se po tržišnoj vrijednosti približava američkom maloprodajnom divu Walmartu i kompaniji Berkshire Hathaway, investicijskom instrumentu legendarnog investitora Warrena Buffetta.

Objava Nakon Samsunga i K Hynix juri prema tržišnoj vrijednosti od bilijun dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Od početka ove godine raste međunarodna potražnja za japanskim i europskim državnim obveznicama, dok je potražnja za američkim obveznicama relativno stabilna, pokazalo je IIF-ovo tromjesečno izvješće o svjetskom dugu.

• Ti trendovi djelomično odražavaju različite putanje duga, koje sve više utječu na odluke investitora o raspodjeli ulaganja, piše direktor IIF-a za svjetska tržišta i regulativu Emre Tiftik.
• Prema trenutačnim političkim mjerama, očekuje se daljnji rast američkog udjela duga u BDP-u, a nedavne prognoze Kongresnog ureda za proračun (CBO) signaliziraju daljnje pogoršanje dugoročnih fiskalnih izgleda, rekao je Tiftik.

Nasuprot tome, udio duga eurozone i Japana u BDP-u trebao bi prema prognozama pratiti umjereniji put, čak i uz kontinuiranu fiskalnu ekspanziju, pokazalo je izvješće.

Tržište američkih korporativnih obveznica, s druge strane, i dalje je u procvatu, potaknuto izdanjima vezanima za umjetnu inteligenciju te snažnim priljevom novca iz inozemstva.

Skok razine duga

U prvom tromjesečju svjetski dug porastao je peti uzastopni kvartal, i to za preko 4,4 bilijuna dolara, odnosno najbržim tempom od sredine 2025. godine, pokazalo je IIF-ovo izvješće, a glavni motor bilo je američko zaduživanje.

Skok američkog duga potaknulo je prije svega javno zaduživanje, rekao je Tiftik.

S druge strane, u Kini je na početku godine znatno ubrzalo zaduživanje nefinancijskih korporativnih zajmoprimaca, prije svega kompanija u državnom vlasništvu, koje je bilo daleko snažnije od zaduživanja kineske vlade.

Kad se isključe dva najveća svjetska gospodarstva, na razvijenim tržištima razina duga blago je umanjena, dok su tržišta u razvoju, uz iznimku Kine, bilježila umjeren rast razine duge na rekordnu razinu od 36,8 bilijuna dolara, potaknut javnim zaduživanjem.

Svjetski dug činio je u prvom tromjesečju 305 posto svjetske gospodarske proizvodnje, zadržavši se otprilike na istoj razini od 2023. godine. Međutim, udjeli duga u BDP-u pratili su sličan obrazac kao i razine duga, odnosno na razvijenim tržištima udjeli duga u BDP-u blago su padali, dok su u gospodarstvima u razvoju postojano rasli.

Sveukupno je u prvom tromjesečju najveći rast udjela duga u BDP-u zabilježen u Norveškoj, Kuvajtu, Kini, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji. U svakoj od navedenih zemalja udio duga prema BDP-u porastao je za preko 30 postotnih bodova, pokazalo je IIF-ovo izvješće.

Prema prognozama IIF-a, strukturni pritisci, uključujući starenje stanovništva, porast potrošnje na obranu, energetsku sigurnost i diversifikaciju, kibernetičku sigurnosti te porast kapitalne potrošnje vezane za umjetnu inteligenciju, dovest će do rasta razina državnog duga i duga kompanija na srednji i duži rok.

• Nedavni sukob na Bliskom istoku zacijelo će dodatno osnažiti neke od tih pritisaka, upozorio je Tiftik.

Objava Svjetski dug dosegnuo gotovo 353 bilijuna dolara, investitori se okreću od SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Mađarska je pod premijerom Viktorom Orbanom, koji je u travnju izgubio izbore od Petera Magyara, privela sedmoricu Ukrajinaca s oko 82 milijuna dolara u gotovini i zlatu, pod sumnjom za pranje novca.

Ukrajina je tu zapljenu osudila kao reketarenje, piše Reuters.

• Sva sredstva i zlato u potpunosti su vraćeni u Ukrajinu, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, istaknuvši da je riječ o konstruktivnom pristupu Mađarske i civiliziranom koraku.
• Povrat ukradene imovine povlači jasnu granicu između bezakonja Orbanova režima i konstruktivnog pristupa nadolazeće vlade, poručio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na društvenoj mreži X.
• Ovo tumačimo kao znak spremnosti Mađarske da unaprijedi naše odnose uz međusobno poštovanje i zdrav pragmatizam – a mi smo spremni uzvratiti istom mjerom, dodao je.

Peter Magyar u subotu bi treao službeno prisegnuti kao novi mađarski premijer.

Ukrajina je odahnula nakon što je Orban, najbliskiji ruski saveznik u Europi, izgubio na izborima u travnju.

Ukrajinski dužnosnici izrazili su nadu da će Magyar usvojiti pragmatičniji ton u bilateralnim odnosima, dodaje Reuters u komentaru.

Objava Zelenski: Mađarska vratila ukrajinsko zlato i novac pojavila se prvi puta na Republika.

Među najvažnijim okidačima potencijalne recesije posebno se izdvaja rast cijena energije, koji je usko povezan s političkom nestabilnošću i sukobima, osobito na Bliskom istoku. Takva kretanja dodatno podižu cijene nafte i plina na svjetskom tržištu, što izravno utječe na inflaciju i standard građana. Ekonomist Mohamed El-Erian upozorava da rast cijena nafte smanjuje kupovnu moć stanovništva i vodi ka padu potrošnje, dok Mark Zandi iz Moody’s Analyticsa smatra da bi recesija mogla postati teško izbježna ukoliko se ovakvi trendovi nastave.

Istovremeno, inflacija u mnogim gospodarstvima ostaje iznad ciljanih razina središnjih banaka, što znači da kamatne stope ostaju visoke dulje nego što se očekivalo. Takvo okruženje poskupljuje zaduživanje, smanjuje investicije i usporava tržište rada, stvarajući kombinaciju koja je povijesno često bila uvod u recesiju. Dodatni pritisak dolazi i od slabljenja globalne trgovine, na što upozorava Svjetska trgovinska organizacija (WTO), posebno u scenariju produljenih energetskih kriza i političkih sukoba. Geopolitički rizici tako postaju ključni čimbenik nestabilnosti jer mogu izazvati lančane poremećaje – od problema u lancima opskrbe do naglog rasta cijena.

Takve procjene jasno ukazuju da recesija nije izvjesna, ali je postala realna i ozbiljna mogućnost.

Posljedice za Bosnu i Hercegovinu

Za Bosnu i Hercegovinu, kao malo i otvoreno gospodarstvo snažno vezano za europsko tržište, globalna kretanja imaju izravne posljedice. Ključni kanali utjecaja su:

1. Pad izvoza
2. Smanjenje doznaka iz inozemstva
3. Rast cijena energije i hrane

Prema podacima MMF-a, gospodarstvo BiH je u 2025. godini raslo oko 2,4%, dok Središnja banka Bosne i Hercegovine bilježi inflaciju od oko 4%, uz posebno izražen rast cijena osnovnih životnih namirnica i energenata.

U takvom kontekstu, eventualno pogoršanje globalnih uvjeta imalo bi izravan utjecaj na životni standard. Cijene bi mogle ponovno rasti, osobito u segmentima hrane i energije, dok bi inflacija ostala velikim dijelom uvezena. Plaće bi nominalno mogle nastaviti rasti, ali bi realna kupovna moć stagnirala ili čak padala. Tržište rada bi se suočilo s dodatnim pritiscima, posebno u izvoznim sektorima, što bi moglo dovesti do usporavanja zapošljavanja.

Sve to ukazuje da globalno gospodarstvo i dalje raste, ali u znatno nesigurnijem okruženju nego ranije. Ključni čimbenici poput energije, geopolitike i inflacije sve su manje pod kontrolom, dok aktualne tenzije dodatno povećavaju neizvjesnost na tržištima. Ekonomisti sve češće upozoravaju da svijet ulazi u fazu povećanog rizika u kojoj jedan snažan šok može pokrenuti lančanu reakciju i gurnuti gospodarstvo u recesiju. Za Bosnu i Hercegovinu to znači da će ključni ekonomski izazovi, kao i do sada, dolaziti izvana, a ne iz unutarnjih kretanja.

Objava Globalna nestabilnost prijeti BiH: Između usporavanja izvoza i pada kupovne moći pojavila se prvi puta na Republika.

U uvodu teksta švicarski list postavlja pitanje o imidžu slavnog tenisača:

„Pada li maska Rogera Federera? Tijekom karijere, šampion iz Basela uvijek je gradio sliku idealnog zeta i oličenja elegancije. Međutim, čini se da je ta slika počela pucati.“

Jourdan je potom iznio vrlo izravne komentare o nekadašnjem prvom reketu svijeta.

„Nismo imali lijepo mišljenje o njemu“, rekao je Francuz i dodao: „Rafael Nadal bio je mnogo simpatičniji od Rogera. Imali smo dojam da Federera zanima samo on sam. To mu je bila glavna briga. Nije davao ništa od sebe, nije izdvajao svoje vrijeme. Bio je ljubazan, ali samo to.“

U nastavku je dodatno pojasnio svoj stav:

„Roger je mnogo razmišljao o novcu. S njim nije bilo nikakvog odnosa. Nije bio nepristojan niti zao, ali smo se međusobno šalili da baš i nije idealan zet. Nadal je bio potpuno drugačiji, autentičan.“

Ako su ove tvrdnje točne, Federer je unatoč svemu financijski izuzetno profitirao. Magazin Forbes ga je prije nekoliko dana proglasio prvim teniskim milijarderom, čime se pridružio rijetkoj skupini sportaša koji su tijekom i nakon karijere zaradili više od milijardu dolara.

Na toj se listi nalaze i LeBron James te Tiger Woods. Iako je Federer tijekom karijere od turnirskih nagrada zaradio manje od 150 milijuna dolara, golemi prihodi došli su kroz sponzorske ugovore i poslovne projekte. Švicarski tenisač uspješno je izgradio snažan osobni brend i pretvorio ga u veliki poslovni uspjeh, a čini se da njegov financijski rast tu još ne završava.

Objava „Nadal je ljudina, a Federer gleda samo sebe“: Šokantne izjave direktora Roland Garrosa pojavila se prvi puta na Republika.

Trećeg dana američkih i izraelskih napada na Iran, tajkun naftnih tankera Nikolas Tsakos primao je česte pozive od svojeg tima u Londonu. Pokušavali su osigurati osiguranje za svoje tankere koji plove tik uz Perzijski zaljev, jer su premije porasle zbog Teheranove odmazde energetskim postrojenjima u regiji.

„U pripravnosti smo. Imamo tri broda u tom području“, rekao je Tsakos za Forbes u telefonskom razgovoru iz svojeg ureda u Ateni. „Ali vremena su zanimljiva. Koristimo prednost spot tržišta, koje je vrlo povoljno.“

Tsakos se desetljećima bavi tankerskim poslom. Osnovao je kompaniju Tsakos Energy Navigation – grčku tvrtku za transport sirove nafte i naftnih derivata – 1993. godine, u dobi od 30 godina. Tvrtka je izašla na burzu u New Yorku 2002. godine. Njome upravljaju on i njegov 89-godišnji otac Panagiotis, grčki milijarder iz područja brodarstva.

Iako je posao s tankerima oduvijek varirao s cijenama nafte i geopolitičkim događajima, ova je godina bila izuzetno dobra za Tsakosa i njegovu tvrtku. Iz, moglo bi se reći, neobičnih razloga.

Ogroman skok cijena prijevoza tankerima

Administracija Donalda Trumpa uhvatila je venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura 3. siječnja. Njegovo uklanjanje otvorilo je izvoz nafte iz zemlje i omogućilo većem broju zapadnih tankerskih kompanija nastavak rada ondje. Jedan od Tsakosovih brodova, Mediterranean Voyager, bio je prvi tanker koji je tog dana utovario naftu u Venezueli.

Tsakos kaže da su cijene spot čartera za njegove brodove u Venezueli porasle na 110.000 dolara dnevno do kraja siječnja, u odnosu na prethodnih 70.000 dolara. Toliko klijent – poput naftne kompanije ili trgovca naftom – plaća tankerskoj tvrtki za jedan brod dnevno s trenutnim utovarom. Sada, nakon napada na Iran, kaže da cijena za neke brodove dostiže 160.000 dolara dnevno. „To je dobra stvar. Nadao sam se da sve ovo neće biti zbog ove situacije [u Iranu], ali eto gdje smo“, dodaje.

Više cijene također su potaknute poremećajima na pomorskim rutama, kako u Crvenom moru – gdje je proiranska milicija Huta ciljala zapadne brodove – tako i sada u Hormuškom tjesnacu. Teheran praktički zatvara ključni prolaz kroz koji svakodnevno prolazi oko 20 % svjetskih zaliha nafte. To je dovelo do povećanja cijena dionica tankerskih kompanija.

Skok cijene dionica

Dionice kompanije Tsakos Energy Navigation porasle su za 69 % od početka godine, uključujući više od 4 % u ponedjeljak, prvog dana trgovanja nakon napada na Iran. Dionice Frontlinea, pete najveće svjetske kompanije za naftne tankere, u kojoj milijarder John Fredriksen ima značajan udio, postigle su još bolji rezultat – porasle su za 93 % u posljednjih 60 dana.

Svi ovi čimbenici povećali su bogatstvo 13 najbogatijih vlasnika tankera koje prati Forbes za više od 50 % u protekloj godini, na ukupno 130 milijardi dolara, uglavnom zahvaljujući višim cijenama dionica i vrijednosti brodova.

Čak i prije poteza američke vojske, cijene pojedinačnih tankera brzo su rasle. Na primjer, potražnja za ogromnim tankerima poznatim kao VLCC (Very Large Crude Carriers – Vrlo veliki prijevoznici sirove nafte), koji mogu obavljati duga putovanja, počela je naglo rasti u prosincu.

Veliki tankeri i „sjenovita“ flota

Velik dio toga potaknut je južnokorejskim Sinocorom, koji je potrošio više od 2,5 milijardi dolara u otprilike tri mjeseca na kupnju VLCC brodova kako bi formirao jednu od najvećih svjetskih flota. (Postoje navodi da Sinocor zapravo djeluje kao paravan za švicarsko-talijanskog milijardera Gianluigija Apontea i njegovu tvrtku MSC, najveću svjetsku kompaniju za prijevoz kontejnera.) Nedavno su cijene rabljenih VLCC-a dosegnule razine neviđene u posljednjem desetljeću. Deset godina stari brodovi prodaju se za više od 100 milijuna dolara po komadu.

Američka kampanja protiv takozvane „sive“ ili „sjenovite“ flote daje tankerskim kompanijama dodatni poticaj. Riječ je o skupini od više od 1.000 zastarjelih tankera registriranih u nejasnim jurisdikcijama. Oni plove bez zapadnog osiguranja i skrivaju svoju lokaciju ili pretovaruju naftu s broda na brod. Ovu flotu Iran i Venezuela dugo koriste za izvoz nafte unatoč zapadnim sankcijama, a od 2022. godine i Rusija nakon invazije na Ukrajinu.

Dobri dani tek dolaze

Od prosinca prošle godine, SAD je zaplijenio 10 tankera iz „sjenovite“ flote koja prevozi naftu iz Irana, Rusije i Venezuele te uveo sankcije na još oko 300 brodova. Ta represija, zajedno sa smjenom Madura, otvorila je prostor kompanijama koje posluju pod sankcijama da preuzmu dio tog tržišta. Kina je ranije bila najveći kupac venezuelanske nafte, oslanjajući se uglavnom na „sivu“ flotu.

„Sada postoji novo tržište“, kaže Tsakos. „Kina neće prestati uvoziti. Plaćali su goleme svote sivoj floti, ali sada će plaćati dobar novac legitimnim brodovima.“

Tsakos Energy Navigation ima nekoliko plovila iznajmljenih Chevronu. To je jedina američka naftna tvrtka koja je nastavila poslovati u Venezueli tijekom Madurova režima. Kako zemlja počinje obnavljati svoju naftnu industriju i izdavati više dozvola stranim tvrtkama, kompanije koje već imaju prisustvo poput Chevrona – i tankerske tvrtke poput Tsakosove – spremne su za profit.

Što ako iranski režim padne?

Bez obzira na konačni ishod američkih napada na Iran, tankerske kompanije će vjerojatno profitirati. Kina je najveći kupac iranske nafte, ali rat otežava Iranu nastavak izvoza. Ako se sukob oduži i nastavi ometati protok nafte, Kina će morati pronaći alternativne izvore. To bi vjerojatno dodatno koristilo tankerskim kompanijama zbog duljih ruta.

Ako bi režim u Iranu pao – i ako bi zapadne sankcije bile ukinute – to bi otvorilo iransku naftu i najvećim svjetskim tankerskim kompanijama. Praktički bi Rusija ostala jedina zemlja koja se oslanja na „flotu u sjeni“.

Kako Tsakos zaključuje: „Bit će više proizvodnje iz Irana, više proizvodnje iz Venezuele i, bez sive flote u igri, mnogo veća potražnja za legitimnim brodovima.“

Objava Zlatno doba naftnih tajkuna: Trumpove vojne operacije vinule dionice tankera u nebo pojavila se prvi puta na Republika.

Na događaju je bilo postavljeno 800 banketnih stolova za oko 7000 ljudi. Zaposlenike su pozivali na pozornicu kako bi primili razne nagrade. Organizirane su i razne aktivnosti u kojima su djelatnici sami brojali novac – koji god iznos su izbrojali, mogli su ponijeti kući. Snimke s događaja postale su viralne.

Prikazuju zaposlenike kako broje gotovinu raspoređenu na dugim stolovima, dok su drugi na pozornici nosili snopove novčanica u rukama.

Zašto dijelimo perilice rublja? Mislite li da su cijene zlata porasle? Prijašnjih godina davali smo ogrlice i prstenje. Donesite ovdje gotovinu i svima dajte još 20 tisuća juana (2800 dolara) – rekao je direktor tvrtke, pozivajući financijski odjel na pozornicu.

Bonusi su se također dijelili i online. Gotovo 70 posto dobiti tvrtke za 2025. godinu podijeljeno je među tisućama zaposlenika. Tvrtka je osnovana u rujnu 2002. godine. Posluje u više od 130 zemalja diljem svijeta, proizvodeći i pružajući usluge dizalica i proizvoda za rukovanje materijalom. Cui drži oko 98,88 posto udjela u tvrtki.

Za 2024. godinu tvrtka je zabilježila neto dobit od 260 milijuna juana (38 milijuna dolara), od čega je 170 milijuna juana podijeljeno zaposlenicima. U ožujku prošle godine, na Međunarodni dan žena, tvrtka je podijelila gotovo 1,6 milijuna juana (230 tisuća dolara) bonusa za 2000 zaposlenica.

Učestala praksa dodjele novčanih nagrada i pogodnosti zaposlenicima dovela je do toga da je Cui na internetu prozvan “šefom koji najviše voli dijeliti novac”.

Nije da volim dijeliti novac, nego su mladi opterećeni kreditima za automobile i stambenim kreditima i svako olakšanje koje možemo ponuditi pomaže – rekao je direktor tvrtke, kako piše South China Morning Post.

Objava VIDEO Nesvakidašnji bonus u Kini: Šef ponudio bonus od 43 miliona maraka na stol; radnici imali sat vremena da uzmu što više mogu! pojavila se prvi puta na Republika.