Njihove tvrtke i fondacije kontroliraju gotovo polovicu ukupne tržišne kapitalizacije švedske burze, a u nekim razdobljima povijesti upravljali su i s više od 40 posto industrijske radne snage zemlje. Portfelj im danas vrijedi oko 250 milijardi eura, što ih stavlja uz bok svjetskim megakorporacijama i pojedincima poput Elona Muska. Ali za razliku od njega, Wallenbergovi gotovo nikada ne traže svjetla pozornice.
Ako zamislimo da je švedska ekonomija organizam, njezino srce kuca u ritmu obitelji Wallenberg. Riječ je o dinastiji koja već gotovo stoljeće i pol upravlja najvažnijim industrijskim i financijskim polugama zemlje. Preko svojeg holdinga Investor AB i mreže povezanih zaklada, Wallenbergovi kontroliraju udjele u gotovo svim ključnim kompanijama moderne Švedske: ABB, Atlas Copco, AstraZeneca, Ericsson, Electrolux, Saab, Nasdaq Nordic i SEB banka samo su najpoznatiji među njima.
Besprijekorna formula
Njihova moć proizlazi iz složenog sustava zaklada koji upravlja imovinom u ime švedskog društva, a u praksi omogućuje kontinuitet obiteljske kontrole. U središtu tog sustava nalazi se Investor AB, holding-tvrtka osnovana još 1916. godine, kada je švedskim bankama zakonom bilo zabranjeno posjedovati industrijske kompanije. Tada su Knut i Marcus Wallenberg prenijeli dionice svojih najvećih industrijskih ulaganja iz banke Stockholms Enskilda Banken (danas SEB) u novi entitet i time stvorili model koji i danas funkcionira gotovo besprijekorno.
Danas tri najveće zaklade obitelji (Knut and Alice Wallenberg Foundation, Marcus and Amalia Wallenberg Foundation i Jacob Wallenberg Foundation) zajedno kontroliraju više od 23 posto kapitala, ali i polovicu glasačkih prava u Investoru. Kroz tu mrežu Wallenbergovi odlučuju o strateškim smjerovima Ericssona, AstraZenece i Saaba.
Dok se većina ulagača vodi kvartalnim rezultatima, Wallenbergovi planiraju po desetljećima. Taj pristup, zajedno s reputacijom pouzdanosti i diskrecije, smatraju ekonomski analitičari, učinio ih je toliko moćnim.
Borba oko nasljedstva
Priča o obitelji Wallenberg počinje sredinom 19. stoljeća, u trenutku kada je Švedska tek izlazila iz agrarnog doba. André Oscar Wallenberg, bivši mornarički časnik koji se vratio iz Sjedinjenih Država, odlučio je 1856. osnovati Stockholms Enskilda Banken, prvu privatnu banku u zemlji. Inspiraciju je pronašao u knjizi “How to Start a Bank”, a ideja mu je bila naizgled jednostavna; povezati hrabre poduzetnike s kapitalom koji im je nedostajao. Ta je banka ubrzo postala motor industrijalizacije Švedske, financirajući tvrtke koje će kasnije izrasti u nacionalne simbole.
Nakon smrti Andréa Oscara Wallenberga, obiteljsko se carstvo gotovo urušilo. Bankar je imao pet sinova koji su se posvađali oko nasljedstva. Najstariji, Knut Wallenberg, naslijedio je očev položaj predsjednika SEB-a 1886. Tijekom sljedećih 25 godina izgradio je opsežnu međunarodnu mrežu koja je omogućila protok kapitala preko granica.
Gunnar Wetterberg, švedski povjesničar, detaljno je proučavao obiteljsku povijest. SEB je Knuta Wallenberga učinio bogatim čovjekom, a on i supruga Alice postali su veliki dobrotvori, financirajući brojne građevinske projekte u Stockholmu. Kad je Knut Wallenberg 1914. postao švedski ministar vanjskih poslova, vođenje banke preuzeo je njegov polubrat Marcus Wallenberg stariji.
Štedljiv i opsesivno posvećen poslu, Marcus Wallenberg stariji bio je poznat po radnoj etici gotovo bez odmora; primjerice, nosio je kapute bez džepova koje bi okrenuo iznutra kad bi se tkanina izlizala. Luksuz ga nije zanimao, sav je novac ulagao u posao. Povjesničar Wetterberg navodi da je Marcus stariji učinio sve da istjera Knuta iz obiteljskog poslovanja. Kad se Knut nakon Prvog svjetskog rata vratio u Stockholm, saznao je da je potpuno isključen.
Marcus Wallenberg stariji očekivao je da će njegovi sinovi naslijediti tvrtku, ali Knut je imao druge planove. Prije smrti, cijelo je bogatstvo prebacio u zakladu, što je bio potez koji je Marcus smatrao izdajom. No, kako primjećuje Wetterberg, to se pokazalo najpametnijim potezom u povijesti obitelji: bez zaklade, njihovo bi se bogatstvo vjerojatno raspršilo među brojnim nasljednicima.
Vladari iz sjene
Danas Wallenbergovi upravljaju sa 16 zaklada, ukupne vrijednosti više od 300 milijardi švedskih kruna (oko 27 milijardi dolara). Zaklade sada nadzire Peter “Poker” Wallenberg, predstavnik pete generacije, koji brine da se sredstva raspodjeljuju strateški. Model je jednostavan: tvrtke u vlasništvu Wallenbergovih ostvaruju dobit, koja zatim ulazi u zaklade, a te zaklade financiraju istraživanja u medicini, tehnologiji i prirodnim znanostima. Taj ciklus neizravno jača švedsko gospodarstvo.
No, zaklade same po sebi ne objašnjavaju rastući utjecaj obitelji. Knut Wallenberg nije osnovao samo zakladu, nego i holding-tvrtku. Kada je Švedska 1916. donijela zakon koji je bankama zabranjivao izravno vlasništvo nad industrijskim kompanijama, Knut i Marcus su SEB-ove industrijske udjele prenijeli u novu kompaniju – Investor AB. Danas je Investor AB najtrgovanija dionica u Švedskoj, s tržišnom vrijednošću većom od same Stockholmske burze. Tri najveće obiteljske zaklade drže 23,3% kapitala i 50% glasačkih prava. Investor AB ulaže dugoročno, uglavnom u švedske tvrtke. Među njihovim najvećim ulaganjima su AstraZeneca, ABB i Atlas Copco – neke od najvećih europskih kompanija po tržišnoj vrijednosti.
Utjecaj Wallenbergovih, međutim, seže daleko izvan njihovih financijskih udjela. Zahvaljujući povlaštenim dionicama, oni kontroliraju oko 40% švedskog tržišta kapitala. U primjeru tvrtke Ericsson, Investor AB posjeduje samo 2% kapitala, ali ima 24,5% glasačkih prava. Takva koncentracija moći u zapadnoj Europi je bez presedana. “Svaka vlada (lijeva ili desna) zna da mora surađivati s Wallenbergovima”, kaže Wetterberg. “To je u interesu Švedske.”
Do kraja 20. stoljeća Wallenbergovi su bili uključeni u gotovo svaki sektor: bankarstvo, energetiku, farmaciju, telekomunikacije, pa čak i obrambenu industriju. Ne bi bilo pretjerano zaključiti kako je moderna švedska država uvelike oblikovana njihovim odlukama.
Surađivali s nacistima, ali i spašavali Židove
Kao i svaka dinastija koja stoljećima djeluje u pozadini politike i kapitala, ni Wallenbergovi nisu ostali bez kontroverza. Tijekom Drugog svjetskog rata njihov Stockholms Enskilda Bank poslovao je i s Njemačkom, održavajući financijske veze s industrijama poput Boscha i IG Farbena. Nakon rata američke vlasti privremeno su stavile banku pod nadzor, sumnjajući da je posredno sudjelovala u transferima njemačke imovine. Iako nikada nisu formalno osuđeni, taj je period ostao najkontroverzniji u povijesti obitelji.
No, istodobno, jedan od njihovih članova, Raoul Wallenberg, pokazao je plemenitije i hrabrije lice obiteljske tradicije. Kao diplomat u mađarskoj prijestolnici, spasio je desetke tisuća Židova od nacističkih deportacija izdajući im zaštitne putovnice i organizirajući sigurne kuće pod švedskom zastavom. Njegova je sudbina tragično završila nakon što su ga sovjetske vlasti uhitile u siječnju 1945., a od tada mu se gubi svaki trag. Danas je Raoul Wallenberg svjetski simbol hrabrosti i humanosti, dok njegova obitelj financira brojne istraživačke i memorijalne projekte u njegovu čast.
Njihova banka SEB spominjala se u kontekstu sumnjivih transakcija u baltičkim državama, a holding Investor AB povremeno je optuživan da monopolizira švedsko tržište i guši konkurenciju. U medijima su se pojavljivali i povremeni skandali vezani uz tvrtku Bofors, povezanu s prodajom oružja Indiji tijekom 1980-ih, premda bez izravnih dokaza o obiteljskoj umiješanosti, donosi The Economist.
Preuzima šesta generacija
Članovi obitelji i njihovi najpouzdaniji suradnici aktivno sudjeluju u upravljanju svim tvrtkama unutar Investora; sjede u odborima, sudjeluju u izboru izvršnih direktora i oblikuju strategije. Jacob Wallenberg, najistaknutiji član sadašnje generacije, predsjednik je Investor AB-a, član odbora Ericssona i predsjednik Konfederacije švedskih poslodavaca i poduzetnika. Uz njega tvrtkom upravljaju i braća Marcus i ranije spomenuti Peter, znan i kao Poker. Nadimak potječe još iz djetinjstva, kad je njegova sposobnost da zadrži hladnoću i ne pokazuje emocije impresionirala djeda.
Obitelj/korporacija nalazi se upravo usred šeste po redu smjene generacije. Ranije te smjene nisu uvijek išle po planu. Marcus Wallenberg, djed današnje trojke koja vodi obiteljsko carstvo, želio je da ga naslijedi njegov sin Marc. No, Marc je počinio samoubojstvo; navodno nije izdržao pritisak uloge unaprijed određenog nasljednika.
Economist napominje kako su prijašnje generacije uglavnom slijepo izvršavale obiteljske odluke, dok je šestoj generaciji omogućeno da sama bira svoj put. U tome pomaže i činjenica da ih ima čak tridesetero – sve su to djeca ili posvojena djeca sadašnje trojke braće i njihovih sestara. Ovog proljeća šest je članova ušlo u tzv. Wallenbergsfären (“sferu Wallenbergovih”), kako Šveđani nazivaju mrežu zaklada i tvrtki pod obiteljskom kontrolom.
Među novim članovima su Jacob Wallenberg mlađi, Jacobov sin (koji je ušao u upravni odbor EQT-a, investicijskog fonda koji je suosnovao Investor AB), te Fred Wallenberg, Marcusov sin (koji sjedi u odboru Investora AB). A prvi put u povijesti u proces nasljeđivanja uključene su i žene, među njima Stéphanie Gandet, članica uprave zaklade KAW (Knut and Alice Wallenberg Foundation). Očekuje se da će im se uskoro pridružiti još članova šeste generacije.
Prije sedam godina obitelj je donijela obiteljsku povelju u kojoj su definirane njihove zajedničke vrijednosti i ciljevi. Članovi su i dalje u stalnom kontaktu – sastaju se jednom godišnje u svibnju u vili na jednom od stockholmskih otoka, dok se svakih šest tjedana trojka iz sadašnje generacije sastaje s troje pripadnika šeste generacije, prema rotacijskom rasporedu.
U švedskoj kulturi Wallenbergovi zauzimaju gotovo mitsko mjesto – toliko da su, prema nekim tumačenjima, upravo oni poslužili kao labavi predložak za obitelj Vanger u superpopularnoj “Milenijskoj trilogiji” Stiega Larssona, koja u knjigama, kao i u kasnijem američkom filmu, blago rečeno nije prezentirana ni najmanje pozitivno.