Ovog tjedna Narodna Skupština Republike Srpske odlučuje o retroaktivnom davanju imuniteta za niz dužnosti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Dok vlast tvrdi kako želi zaštititi demokratski način odlučivanja, pravnici istinski razlog vide u političkim obračunavanjima.
Narodna skupština Republike Srpske će na sjednici koja počinje u utorak razmatrati usvajanje Nacrta zakona o imunitetu. Ovim zakonom, ukoliko bude usvojen, proširuje se krug dužnosnika u Republici Srpskoj koji se prilikom krivičnog i prekršajnog gonjenja, zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, mogu pozvati na imunitet, piše Detektor.ba.
Retroaktivna primjena
Retroaktivna primjena Novi zakon predviđa retroaktivnu primjenu od 1. kolovoza 2021. godine. U Nacrtu ovog zakona, u koji je Detektor imao uvid, navodi se da dužnosnici zakonodavne i izvršne vlasti u Republici Srpskoj ne mogu odgovarati za postupke u okviru svojih dužnosti. Zakonom će biti obuhvaćeni poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, delegati u Vijeću naroda Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici te članovi Vlade Republike Srpske.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić objasnio je da su, prema aktualnom Zakonu o imunitetu u Republici Srpskoj, zastupnici u povlaštenom položaju u odnosu na druge funkcionere i da to nije uredu. ”Nije uredu da mi koji donosimo zakone u Narodnoj skupštini imamo imunitet od krivičnog gonjenja, a oni koji treba da sprovode odluke donesene u Skupštini mogu krivično da odgovaraju. Tu se onda ugrožava i demokracija, a i Narodna skupština”, rekao je predsjednik entitetskog Parlamenta Nenad Stevandić.
Zakon koji će se naći pred zastupnicima u utorak, 12. prosinca, predviđa da zastupnici, delegati, predsjednik, potpredsjednici i članovi Vlade, kao i drugi predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti i druge osobe koje vrše javna ovlasti, te sudije i javni tužitelji – protiv kojih se pokrene krivični ili parnični postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika – imaju imunitet. Nacrtom se predviđa i retroaktivna primjena zakona od 1. kolovoza 2021. godine, a to je datum kada je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, čiji legitimitet vlast u Republici Srpskoj ne priznaje, stupio na dužnost.
”Napravili smo da ne bude lex specijalis već da to bude zakon koji će ići u redovnu proceduru da bi prilikom Nacrta svi razmotrili sva pitanja koja su sporna, pa i retroaktivno dejstvo. Ako Schmidt nema legitimitet, ako su njega izabrali moćnici, to ne znači da on ima legitimitet”, rekao je Stevandić nakon kolegijuma pred sjednicu Skupštine na kojoj će se naći i Nacrt ovog zakona.
Bez ustavnog uporišta
Za profesora ustavnog prava iz Sarajeva Šukriju Bakšića retroaktivna primjena je prilično problematična jer je to institut koji se izuzetno primjenjuje na određene zakone, ali mora imati ustavno uporište da bi mogao biti retroaktivno primijenjen.
On uvjerava i da zakon o imunitetu, ukoliko bude usvojen, ne može uticati na proces koji se, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Sudu BiH.
”Što se tiče odnosa državnih pravosudnih institucija, oni se ne bi smjeli odnositi na entitetske zakone jer postoje pravila i procedure koji su definirani državnim zakonima koji se odnose na postupanje pred Sudom BiH”, objašnjava Bakšić.
”Ne može se ovdje pozivati na imunitet jer je on ovdje vještački postavljen. Sud se na to ne bi smio obazirati, iz formalnih i suštinskih razloga. Formalno – ne odnose se na procedure pred sudom državni i entitetski zakoni, a materijalno – ne mogu se neizvršavati odluke Visokog predstavnika jer je sebi netko utuvio u glavu da on nije legitiman”, kaže Bakšić. Bakšić podsjeća i da je institut imuniteta uveden da bi se, prije svega, u parlamentarnim tijelima zaštitili oporbeni zastupnici kako ne bi mogli kazneno odgovarati zbog kritike Vlade i poteza vlasti.
Opravdanje: Vlast se “štiti od štetnog djelovanja visokog predstavnika”
Odvjetnik iz Banja Luke Milan Malešević kaže da zakon može imati povratno dejstvo, ukoliko je to u opštem interesu. ”Pojedine odredbe zakona imaju povratno dejstvo, ako se utvrdi u posebnom postupku da je to opravdan opći interes. Cilj tih zakona koji se donose nije da se omogući lakši život građana Republike Srpske, već su to politička obračunavanja”, smatra Malešević.
Predlagač zakona – grupa zastupnika koju predvodi Kostadin Vasić, zastupnik Ujedinjene Srpske – u Nacrtu navodi da je utvrđen opći interes za povratno djelovanje ”s obzirom da se omogućuje uspostavljanje imuniteta najvišim predstavnicima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, uključujući i javne tužitelje i druge osobe koje vrše javna ovlasti, a protiv kojih se pokrene parnični ili kazneni postupak kao posljedica nepoštovanja odluka visokog predstavnika u krivičnim i parničnim postupcima od 1. kolovoza 2021. godine, i da se na taj način štite od posljedica štetnog djelovanja visokog predstavnika”.
Proširuje se krug osoba na koja se odnosi imunitet Odvjetnik Aleksandar Jokić kaže da nije sporno da Republika Srpska ima nadležnost za donošenje ovakvog zakona.
”Činjenica je da se ovim prijedlogom nacrta znatno proširuje krug osoba na koja se odnosi imunitet od krivičnog gonjenja i da se sada on proširuje i na članove Vlade i predsjednika Republike Srpske – što je nečuveno. Izvršna vlast mora biti odgovorna za krivična djela koja počini u vezi s poslom koji obavlja. Kakva je poruka da ministri neće biti odgovorni ako pronevjere novac, ili na drugi način u vršenju ministarske funkcije počine kazneno djelo”, kaže Jokić.
Jokić navodi i da u Nacrtu nije dovoljno dobro objašnjeno koji opći interes zahtijeva povratno dejstvo zakona. To je razlog, smatra on, zašto bi ta odredba zakona, ukoliko stupi na snagu, mogla biti sporna s aspekta ustavnosti.
”Sud BiH inače treba da primjenjuje sve propise koji su relevantni za postupak koji se vodi, pa bi to bila pretpostavka i u konkretnom slučaju. Jedino pitanje jeste da li zakon na nivou entiteta može da utječe na započete postupke na nivou BiH svojom retroaktivnom primjenom. Mislim da ćemo na ovo pitanje odgovor morati sačekati”, kaže Jokić. Ukoliko Nacrt zakona o imunitetu u Republici Srpskoj bude usvojen ovog tjedna na sjednici Narodne skupštine, uslijedit će javna rasprava. Nakon nje bi se u skupštinskoj proceduri trebao pojaviti i prijedlog zakona.
/Desk/