Timska statistika lovaca HTV-ove “Superpotjere” silno je impresivna. U 63 dosad emitirane emisije, dakle od prvog izdanja tog uzbudljivog kviza koji se počeo emitirati u ožujku 2023. pa sve do 23. studenoga ove godine – Dean Kotiga, Krešimir Sučević Međeral, Morana Zibar, Mladen Vukorepa i Sven Marcelić, ukupno su odgovorili točno na 1352 postavljena pitanja. Netočnih odgovora imali su 107, što znači da su lovci imali 92,67 posto točnosti! Kada gledate taj rezultat, gotovo nevjerojatno zvuči da je netko uspio nadigrati lovce. No jest, uglavnom zato što su dobro odmjerili svoje šanse s ponuđenim iznosom, sekundama prednosti i odabirom s koliko će se lovaca sučeliti.
Dorian Nemet je u prvoj sezoni pobijedio svih pet lovaca uz samo tri sekunde početne prednosti i osvojio rekordnih 35.000 eura. Međutim, nastup nakon kojeg je krenulo ludilo vezano uz “Superpotjeru” dogodio se već u drugoj emisiji prve sezone kad je mladi Šibenčanin Petar Vrvilo pobijedio sa sekundom prednosti i u srazu sa svih petero lovaca odnio kući 20.000 eura – odgovara urednica emisije Andrea Jukić Grković. No ima logike zašto se u početku osvajalo puno više novca, iako je s druge strane, tada manje natjecatelja izlazilo slavodobitno iz studija “Superpotjere”.
U prvoj sezoni smo kreirali ponude puno slobodnije, ne vodeći u potpunosti računa o broju odgovorjenih ABC pitanja u prvoj fazi igre. To je bila svjesna odluka koja je dovela do nekih izvanrednih igara, jer je ‘gurala‘ igrače iznad njihovih granica. U prvih 10 emisija igrači su tako pojedinačno osvajali 35.000, 30.000 i 25.000 eura, da ne spominjemo manje iznose. U drugoj i trećoj sezoni ponude u vremenu i novcu bile su više u skladu s rezultatima postignutim u ABC pitanjima. Isto tako, natjecatelji su počeli odabirati komfornije početne pozicije kako bi si omogućili igru u kojoj će biti konkurentni i uz nekoliko pogrešaka koje su napravili – ističe Igor Grković. Inače, do ove godine na čelu “Superpotjere”, kao i ostalih HTV-ovih kvizova, bio je Grković koji je odlaskom Marija Sedmaka u mirovinu postao šef Zabavnog programa HTV-a. Kako je njegova supruga Andrea od samog starta bila najviše involvirana u te projekte i znala ih je u dušu, bilo je sasvim logično da upravo ona preuzme uredničku ‘palicu‘ kvizova “Superpotjere”, “Potjere” i “Tko želi biti milijunaš?”
Na HRT smo s Filozofskog fakulteta već došli kao par koji dijeli zajedničku strast prema kvizovima. “Upitnik” je bio kriv za sve! – uzvraćaju Grkovići koji su tako postali ‘nasljednici‘ slavnog kvizaškog i bračnog tandema Laze Goluže i Maje Jurković koji su desetljećima na HTV-u kreirali neke od najuspješnijih kvizaških showova.
U produkciji “Superpotjere” sudjeluje više od 50 ljudi. Uz Andreu Jukić Grković, tu je i redateljica Snježana Kokanović, dok je producent Siniša Vrbanjac. Za dio voditeljeva uvodnog razgovora s lovcima i za razradu njegovih razgovora s natjecateljima zadužen je Milan Peh. Kostimografkinja je Nataša Svekler, a cijeli tehnički sistem igre osmislio je Fred Terbovc. Isto tako, emisije ne bi bilo bez operatera Nikole Biuka, ni asistenta redatelja u studiju Gorana Uremovića. Poseban ton ekipi daje kamermanska ekipa na čelu s Antonom Tanom Lumezijem. I sada dolazimo do dijela ekipe koja je logično i najbrojnija, a to je ona zadužena za kreiranje pitanja, u kojima se ponekad traži čisto znanje, a ponekad su dobro osmišljene logičke zamke.
Pogrešni tragovi
U “Superpotjeri” su to Igor Gabor koji je zadužen za ABC pitanja, a uz njega tu su još samo trojica autora: Filip Karačić, Rudi Mrazović i Krešimir Štimac, oni su zaduženi za brzopotezna pitanja.
Autor s najviše staža je svakako Igor Gabor. On je dosad napravio i najviše pitanja. I njegova bibliografija već je zavidna i uglavnom vezana uz kvizašku tematiku. I prije nego što se počeo baviti kvizovima, napisao je “Zbirku zadataka iz opće kulture” koja je već tiskana u pet izdanja. Autor je i knjige “Rock kviz” u kojoj je uspješno dočarao atmosferu sa svoga dugovječnog pub kviza – nadovezuje se Igor Grković.
Autori pitanja imaju odriješene ruke, iskusni su i kompletni, svi odreda imaju široko opće obrazovanje i interese. Rudi Mrazović najčešće je zadužen za pitanja iz STEM područja, Krešimir Štimac za sport i pop-kulturu, a vrsni enigmat Filip Karačić za jezik, književnost i lijepe umjetnosti. Budući da Igor Gabor ima pregled svih pristiglih pitanja, njegov je zadatak da napiše pitanja iz područja koja nedostaju.
Nijedno pitanje nije postavljeno s namjerom da navede natjecatelja na pogrešan trag, ali svako pitanje od natjecatelja zahtijeva da se sa svojim životnim iskustvom i kvizaškim znanjem uhvati ukoštac s njime na pravi način. Često se do točnog rješenja može doći selekcijom i to tako da se odbace mogući netočni odgovori, jer u pitanjima na ploči u slučaju “Potjere” uvijek imate ponuđen i točan odgovor pa je zanimljivo pratiti način na koji natjecatelji do njega dolaze – otkriva male tajne Andrea Jukić Grković.
Između “Potjere” i “Superpotjere” nema razlike u težini pitanja. To je sadržajno zapravo isti kviz, Superpotjera je samo ‘primetime‘ ekstenzija dnevne “Potjere”. U “Superpotjeri” se ABC pitanja u načelu postavljaju od lakšeg prema težem, što nije slučaj u “Potjeri”. Isto tako, brzopotezna pitanja u “Superpotjeri” nešto su sažetija i kraća kako bi se odgovorilo na što više njih i kako bi međuigra između natjecatelja i lovaca bila što dinamičnija. Dodatno, “Potjera” im, kažu, služi kao natjecateljski filtar za “Superpotjeru”, jer najboljim natjecateljima iz “Potjere” nastoje pružiti priliku da zaigraju u “Superpotjeri”.
Zanima nas i čime se sve služe autori kako bi osmislili pitanja? Koji su njihovi izvori?
Imaju ‘halucinacije‘
Čitanje je majka znanja, ali svašta može biti poticaj za sastavljanje pitanja, od natpisa u javnom prijevozu do znanstvene rasprave. Važno je da je pitanje u konačnici točno, da natjecatelji i lovci na njega uspiju odgovoriti i da je zanimljivo, da se o njemu raspravlja. U današnje je vrijeme većina leksikografskih izdanja objavljena na internetu pa je manje prelistavanja, što ne znači da nismo u toku sa svim relevantnim izdanjima naših nakladnika. Prije su autori gledali dokumentarce i čitali novine, a danas više prate podcaste i švrljaju internetom. Nekoć je npr. Wikipedija bila nepouzdana, u međuvremenu se značajno popravila, posebice njezina engleska inačica, a danas nam pomažu i jezični modeli koje zovemo umjetnom inteligencijom, ali zbog ‘halucinacija‘ koje znaju imati, potrebno ih je ciljano upotrebljavati, osobito vezano uz domaće teme – objašnjava urednica.
Točnost postavljenih pitanja dodatno provjeravaju Igor Gabor i Domagoj Jović. Njihov je posao da za svako pitanje pronađu dodatni službeni izvor kako bi se spriječile nepreciznosti.
Ne biste vjerovali, ali i u najuglednijim enciklopedijskim izvorima potkrade se pogreška. Više puta smo već pisali i Enciklopediji Britannici koja je uvažila naše primjedbe – otkriva Igor Grković. Pored toga, voditelj Joško Lokas zbog vremenskog ograničenja igre mora izuzetno brzo čitati pitanja. Pa tko je čuo, čuo je, što se odnosi i na gledatelje ispred malih ekrana. A nekad, ako ste prečuli, na sekundu bili dekoncentrirani, premda Lokas stvarno čita pitanja vrlo razgovijetno, zna doći do zabuna. Tako se nedavno jedna čitateljica požalila Piku Bodljiću iz Studija kako je u “Potjeri” došlo do greške. Pitanje u kvizu je glasilo: “Koji je sport s reketom, po jednoj teoriji, dobio ime po zvuku udarca loptice o zid?”. Čitateljica je prečula ovaj zadnji ključni dio “zid” pa je bila uvjerena da je odgovor ping-pong tj. stolni tenis, a ne “squash”.
Uvijek su u pravu
Tako je, gledatelji se najčešće javljaju kad prečuju dio pitanja. Mi, naravno, provjeravamo svaku takvu pritužbu i dajemo povratnu informaciju. Recimo i to da smo gotovo uvijek u pravu – uz smijeh odgovaraju Grkovići.
U svakom slučaju, priprema pitanja ogroman je posao što dobro pokazuju i sljedeće brojke. Za svakog natjecatelja potrebno je najviše pet ABC pitanja i tridesetak brzopoteznih ukupno za završnu potjeru natjecatelja i lovaca. U prosjeku imaju četiri natjecatelja ili natjecateljice po emisiji. Dakle, ako ugrubo izračunamo, za samo jednu epizodu na lageru mora biti 140 pitanja. Po sezoni imaju otprilike 25 emisija, što znači da je za taj ciklus potrebno sastaviti oko 3500 pitanja, koja osim što moraju biti točna, ne smiju se ni ponavljati!
Premda je to vrlo individualno, zanima nas i ima li neko područje, tematika na kojem natjecatelji, a možda i lovci najčešće padaju?
Naš dragi Mirko Miočić nakon odgovora na neko teško pitanje znao je lakonski ustvrditi: “Pa to se zna – to je generacijsko pitanje!”. U tom smislu važno je pitanja dobro plasirati, jer se natjecatelji ne snalaze dobro s pitanjima koja nisu dio generacijskog iskustva – otkrila je za kraj Andrea Jukić Grković. Aktualna treća sezona “Superpotjere” završava u nedjelju 28. prosinca, piše jutarnji.hr.