Bivša južnoafrička sutkinja i dugogodišnja zagovornica međunarodnog prava nagrađena je za svoj doprinos promicanju mira i međunarodnog pravnog poretka. Tijekom karijere bavila se slučajevima kršenja ljudskih prava u Ruandi, Mjanmaru i Gazi.
Bivša visoka povjerenica Ujedinjenih naroda za ljudska prava i sutkinja Međunarodnog suda pravde Navi Pillay dobitnica je Nobelove nagrade za mir za 2026. godinu.
Južnoafrička sutkinja nagrađena je za „nastojanja u promicanju mira i međunarodnog prava”, kojima je pridonijela stvaranju „sveobuhvatnijeg globalnog pravnog poretka”, objavio je Nobelov odbor.
Pillay ima 85 godina, a tijekom višedesetljetne karijere sudjelovala je u nizu istaknutih pravnih postupaka povezanih s navodnim kršenjima ljudskih prava, uključujući slučajeve u Ruandi, Mjanmaru i Gazi.
Njezina rana karijera obilježena je obranom aktivista protiv apartheida u Južnoafričkoj Republici. U petak je postala peta dobitnica Nobelove nagrade za mir iz te zemlje, pridruživši se tako istaknutim prethodnicima poput Nelsona Mandele i nadbiskupa Desmonda Tutua.
Predsjednik Norveškog Nobelova odbora Jørgen Watne Frydnes izjavio je da je rad Navi Pillay bio „ključan za osiguravanje kaznenog progona za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid”.
„Njezina predanost univerzalnim pravnim načelima i čvrst moralni kompas obilježili su njezinu dugu karijeru”, rekao je Frydnes.
„U vrijeme egzistencijalnih izazova, uključujući više ratova i sukoba nego što ih je svijet vidio u dugo vremena, međunarodno pravo više nije samo dodatak miru i sigurnosti. Ono je apsolutna nužnost.”
„Mislila sam da je šala”
Frydnes je rekao da Nobelov odbor nije uspio unaprijed obavijestiti Pillay o osvajanju nagrade.
„Moja poruka njoj bila bi: ako vidite da vas zove norveški broj, molim vas, javite se”, našalio se.
Ubrzo nakon toga Pillay je iz Palače pravde u Nürnbergu, gdje se nalazila u trenutku objave, reagirala riječima: „Mora da je šala.” Zahvalila je okupljenima koji su joj došli čestitati.
„Ako budete još malo pljeskali, možda ću ovu nagradu podijeliti s Trumpom”, našalila se.
Prošlogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir, venezuelska oporbena čelnica María Corina Machado, u siječnju je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu uručila svoju medalju kao „priznanje za njegovu jedinstvenu predanost našoj slobodi”.
Pillay je nagradu posvetila „svim preživjelima međunarodnih zločina” te stručnjacima i djelatnicima međunarodnog pravosuđa „čija suosjećajnost i hrabrost i dalje osiguravaju da nekažnjivost ne zavlada”.
Od obrane protivnika apartheida do međunarodnih sudova
Navanethem „Navi” Pillay odrasla je u Južnoafričkoj Republici za vrijeme apartheida, kao kći vozača autobusa u siromašnoj indijskoj četvrti Durbana.
Godine 1967. postala je prva žena koja je osnovala odvjetničku praksu u pokrajini Natal, a poslije i prva nebjela žena imenovana sutkinjom visokog suda u zemlji.
Služila je kao sutkinja u Međunarodnom kaznenom sudu za Ruandu, koji je djelovao uz potporu UN-a i bavio se genocidom iz 1994. godine, u kojem je ubijeno oko 800.000 ljudi. Četiri godine bila je i predsjednica tog suda.
Godine 2003. izabrana je u Međunarodni kazneni sud.
Od 2021. do 2025. predsjedala je Neovisnom međunarodnom istražnom komisijom UN-a za okupirani palestinski teritorij. To tijelo, koje je osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava, imalo je zadaću istraživati navodna kršenja međunarodnog prava.
Komisija je zaključila da je Izrael u Gazi počinio genocidna djela te da su izraelski premijer Benjamin Netanyahu i njegov bivši ministar obrane Yoav Gallant svojim govorima i izjavama „poticali na počinjenje genocida”.
Riječ je o tročlanom stručnom tijelu koje nije službeno govorilo u ime cijelih Ujedinjenih naroda i nije imalo ovlasti donositi pravno obvezujuće odluke. Izrael je odbacio njegove zaključke i optužio članove komisije da djeluju kao „zastupnici Hamasa”.
Komisija je ranije zaključila i da su Hamas i druge palestinske oružane skupine 7. listopada 2023. počinili ratne zločine i druga teška kršenja međunarodnog prava. U napadima je ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je 251 osoba odvedena kao talac. Isto izvješće optužilo je i Izrael za ratne zločine.
Izrael i Trump kritizirali odluku
Izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je na dodjelu nagrade Pillay optužbom da je riječ o „grotesknoj instrumentalizaciji nagrade” radi legitimiziranja mržnje i predrasuda prema Izraelu.
U priopćenju je navedeno da njezina uloga u, kako tvrde, „neumoljivoj, politički motiviranoj demonizaciji Izraela” i promicanju onoga što nazivaju „genocidnom laži” govori sama za sebe.
Američki predsjednik Donald Trump, koji je i ranije izražavao želju za osvajanjem Nobelove nagrade za mir, podijelio je na društvenim mrežama izjavu u kojoj se tvrdi da je Nobelov odbor obezvrijedio nagradu dodijelivši je osobi koju je opisao kao otvorenu mrziteljicu Amerike i Izraela.
Sjedinjene Američke Države poslije su objavile opsežne sankcije protiv Međunarodnog kaznenog suda, navodeći da žele ograničiti njegove resurse i sposobnost djelovanja. Sud je taj potez nazvao napadom na vladavinu prava.
Predsjednik Nobelova odbora Frydnes naglasio je da dodjelom nagrade Pillay odbor nije zauzeo stav o tome predstavlja li izraelska vojna ofenziva u Gazi genocid. Na pitanje o radu njezine komisije UN-a, odgovorio je da je nagrada dodijeljena „za njezin cjelokupni rad”.
Nastavlja rad na slučaju optužbi za genocid u Mjanmaru
Pillay trenutačno je sutkinja Međunarodnog suda pravde u postupku u kojem Mjanmar odgovara na optužbe Gambije za genocid nad narodom Rohingya, muslimanskom manjinom u toj zemlji.
Mjanmar poriče da je namjerno pokušao uništiti tu manjinsku zajednicu. Predstavnik zemlje rekao je sudu u siječnju da su optužbe „neutemeljene”.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk izjavio je da je priznanje Pillay „potvrda da su ljudska prava, vladavina prava, pravda i odgovornost temelj svega – mira, sigurnosti i blagostanja”.
Glavni tajnik UN-a António Guterres opisao ju je kao „postojan i neovisan glas pravde” u nekim od najvažnijih međunarodnopravnih slučajeva našeg vremena.
Predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa istaknuo je njezinu pionirsku ulogu u obrani aktivista protiv apartheida i njezin rad na očuvanju ljudskog dostojanstva te pružanju nade ljudima u Južnoj Africi i diljem svijeta.
Glavna tajnica Amnesty Internationala Agnès Callamard izjavila je da je bila s Pillay u trenutku kada je saznala za nagradu, nazvavši je „izvrsnim izborom”.
„U vrijeme kada su međunarodno pravo i pravda pod napadom, a previše država pokušava oslabiti njihovu ulogu, Nobelova nagrada za mir za Navi Pillay nije mogla doći u boljem trenutku”, poručila je Callamard.