Investitori bi trebali pažljivo pratiti izvještaje koji pokazuju da zaljevske zemlje razmatraju otkazivanje investicijskih ugovora i prodaju postojećih ulaganja. Kao postotak kapitalnog tržišta ili izravnih investicija, zaljevske zemlje predstavljaju mali dio ukupnih stranih ulaganja u SAD. Međutim, kada se uzme u obzir da ovih šest zemalja, s ukupno oko 60 milijuna stanovnika — što je otprilike koliko imaju Kalifornija i Teksas zajedno — čine procijenjenih 4–5% svih stranih kapitalnih ulaganja u SAD-u na temelju ulaganja po glavi stanovnika, jasno je da se radi o značajnoj koncentraciji kapitala koji odlazi u inozemstvo.
Suvereni investicijski fondovi zaljevskih zemalja u SAD-u
Jedanaest suverenih fondova iz šest zaljevskih zemalja ulaže oko dva bilijuna dolara u SAD, što je više od 35% njihove ukupne imovine pod upravljanjem. Ove zemlje ulažu u američke dionice, obveznice te alternativne investicije poput hedge fondova, nekretnina i infrastrukture. Više od 25% ukupnih zaljevskih ulaganja u SAD-u je u dionicama, dok je oko 17% u obveznicama, posebice u američkim državnim obveznicama (U.S. Treasuries).
Ulaganja zaljevskih zemalja u američke dionice čine oko jedan posto cijelog tržišta vrijednog 65 bilijuna dolara. (Moguće je da je stvarna razina ulaganja veća jer se značajan broj investicija vodi preko skrbničkih računa u Velikoj Britaniji, pa je teško dobiti točnu brojku.) Ako bi menadžeri suverenih fondova iz Zaljeva odlučili kolektivno prodavati američke dionice, takav potez bi mogao privremeno spustiti tržište, dijelom i zbog trenutne nervoze među investitorima.
Japan, Kajmanski Otoci i Kanada ulažu znatno više u SAD nego zaljevske zemlje. Podaci: Ured za ekonomsku analizu (Bureau of Economic Analysis) / Forbes
Zemlje Zaljeva koje ulažu oko 420 milijardi dolara u američki privatni kapital (private equity) proporcionalno su mnogo značajnije od ulaganja u dionice. Ona predstavljaju oko 8–10% cijelog američkog tržišta privatnog kapitala. To je uistinu velik utjecaj, posebice jer su ta ulaganja koncentrirana u određenim sektorima poput infrastrukture, tehnologije i nekretnina.
Tržište obveznica kao potencijalni rizik
Tržište obveznica moglo bi biti opasnija točka pritiska nego tržište dionica. Zaljevske države zajedno drže oko 307 milijardi dolara u američkim državnim obveznicama i drugim obveznicama. Ako bi prodaja dionica i obveznica počela istovremeno ili čak ako bi tiho odlučili da ne produžuju ulaganja u dospjele državne obveznice, to bi moglo pogoditi tržište obveznica i podići prinose.
Veći prinosi znače skuplje zaduživanje za američku vladu, kompanije i građane. S vremenom bi takvi veći troškovi zaduživanja mogli spustiti i tržište dionica. Dovoljno je prisjetiti se situacije iz 2023. godine, kada je Japan tiho smanjio ulaganja u američke državne obveznice, što je dovelo do zamjetnog skoka prinosa.
Ranjivost alternativnih investicija
Određeni sektori alternativnih investicija osjetljiviji su od prodaje američkih dionica. Zaljevske zemlje ulažu oko 186 milijardi dolara u takve investicije, koje su snažno koncentrirane u AI infrastrukturi, tehnologiji i nekretninama. Problem bi nastao ako bi počele smanjivati ulaganja u te oblasti; to bi moglo sniziti vrijednost startup kompanija, smanjiti kapital za razvoj umjetne inteligencije i čiste energije te pogoditi velika tržišta nekretnina, posebice u Miamiju i New Yorku.
Važno je naglasiti da alternativne investicije nije lako prodati, pa bi njihovo smanjivanje moglo trajati godinama. Međutim, odluka da se ne poduzimaju nova ulaganja mogla bi značajno uznemiriti gospodarstvo.
Potencijalna buduća ulaganja
Prema Bijeloj kući, u svibnju 2025. godine zaljevske zemlje su obećale više od tri bilijuna dolara ulaganja u SAD. Navodno su obveze dolazile iz:
- Saudijske Arabije (600 milijardi – 1 bilijun dolara)
- Ujedinjenih Arapskih Emirata (200 milijardi – 1,4 bilijuna dolara)
- Katara (1,2 bilijuna dolara)
Cilj ovih višegodišnjih, često neobvezujućih sporazuma bio je ulaganje u energetiku, obranu i tehnologiju. U trenutku pisanja ovog teksta nije jasno koliko je tih obećanih sredstava uistinu investirano u SAD.
Američka ulaganja u zaljevske zemlje
Zbog dubine i raznovrsnosti američkih financijskih tržišta, kao i mogućnosti izravnih investicija, zaljevske zemlje ulažu 12–15 puta više u SAD nego što SAD ulaže u njihova gospodarstva. Jedan od poznatih investitora u Zaljevu, posebice u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, je obitelj Trump.
Moć Zaljeva je u prijetnji da neće kupovati, a ne u prodaji
S obzirom na nervozu investitora zbog trenutne nestabilnosti u Iranu i drugim državama Bliskog istoka, nije iznenađenje da bi čak i nagovještaj povlačenja stranih investitora iz SAD-a dodatno uznemirio tržišta. Ipak, čak i ako bi zaljevske zemlje počele prodavati svoje investicije u američkim dionicama i obveznicama, malo je vjerojatno da bi to učinile odjednom.
Njihov veći utjecaj leži u prijetnji da više neće kupovati američke dionice i obveznice te u mogućnosti da otkažu obećanih tri bilijuna dolara investicija. Ako bi suvereni fondovi iz Zaljeva poduzeli takve poteze, to bi poslalo signal svijetu da su spremni koristiti svoju financijsku moć kako bi izvršili pritisak na SAD i Izrael da okončaju sukob s Iranom.
(izvor: Forbes BiH)