Teritorijalni integritet temeljna je postavka Europe koju ugrožavaju ruski i američki imperijalizam. Bruxelles je uzvratio udarac.
Kao da je Europljanima trebao još jedan poziv na buđenje o preziru koji predsjednik Trump gaji prema njima, njegov podrugljivi antipatični stav na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu bio je dobar podsjetnik.
No, Davos je Europi očitao još jednu lekciju. Stojeći zajedno na principu teritorijalnog integriteta i suvereniteta, uz upozorenje o oštrim ekonomskim protumjerama, Europljani su postigli prividno povlačenje Trumpa po pitanju Grenlanda, prenosi The New York Times.
Suverenitet i nepovredivost granica temeljni su stupovi europskog projekta, izgrađenog na ruševinama Drugog svjetskog rata, kada je agresivni imperijalizam velikih sila doveo do milijuna smrti. Pouka je bila jasna: kolektivna obrana granica jedini je način na koji su male države zaštićene od grabežljivosti onih većih.
Sada se Europa ponovno nalazi suočena s velikim silama s ekspanzionističkim ciljevima. Rusija nastavlja svoj pokušaj osvajanja Ukrajine, čiji je suverenitet priznala brojnim ugovorima. Istovremeno, Sjedinjene Države zahtijevaju da Danska, saveznica u EU i NATO-u, preda Grenland.
Očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta je crvena linija, izražena kako u Europskoj uniji (kolektivu od 27 nacija), tako i u NATO-u (vojnom savezu od 32 nacije). Može se činiti donkihotovski u današnjem svijetu braniti međunarodno pravo, Povelju UN-a i Helsinški dogovor, koji svi inzistiraju na nepovredivosti granica, ali u određenom smislu, to je sudbina Europe.
Foto: Juliette Pavy za The New York Times
„Činjenica da se granice mogu osporavati silom, ili prijetnjom silom, ugrožava samu srž europske sigurnosti i težnji od kraja Drugog svjetskog rata,“ rekao je Ian Lesser, voditelj ureda Njemačkog Marshallovog fonda u Bruxellesu. „Rat u Ukrajini to je izbacio u prvi plan, ali ideja da Sjedinjene Države, glavni jamac europske sigurnosti, osporavaju koncept suvereniteta i teritorijalnog integriteta, razlog je za ozbiljnu zabrinutost.“
Mark Leonard, direktor Europskog vijeća za vanjske odnose, tvrdi da kontinent ponovno otkriva važnost suvereniteta suočen s izazovima „velikih sila“ — Kine, Rusije i SAD-a. „Većina europske povijesti od Drugog svjetskog rata odnosila se na kroćenje suvereniteta i njegovo udruživanje u multilateralne institucije. No, novi svijet iz temelja mijenja prirodu EU,“ izjavio je.
Europljani shvaćaju da ne mogu braniti stari poredak utemeljen na pravilima na globalnoj razini, „ali mogu osigurati da on preživi u Europi,“ dodao je Leonard. „Otuda važnost Ukrajine i Grenlanda.“
Kanadski premijer Mark Carney dobio je pohvale za govor u Davosu u kojem je rekao da je stari međunarodni poredak mrtav. „Srednje sile“ poput Kanade i Europe, rekao je, moraju formirati nove saveze jer velike sile napuštaju poslijeratne norme i koriste „ekonomsku integraciju kao oružje, carine kao polugu, a financijsku infrastrukturu kao prisilu.“
Europa je apsorbirala tu lekciju. Europljani su se oduprli Trumpovim zahtjevima da Ukrajina preda Rusiji teritorij koji Moskva nije osvojila. Inzistirali su na tome da čak i ako mirovni sporazum ostavi ruske trupe na 20% teritorija Ukrajine, ta okupacija nikada neće biti priznata kao trajna, čak ni na Krimu.
Također, Europljani su dali više novca i vojne pomoći Ukrajini nego SAD, te su uvelike preuzeli teret nakon što je Trump obustavio financiranje. Nedavno su dogovorili još 90 milijardi eura pomoći Kijevu.
Upravo su Europljani izrazili solidarnost s Danskom i Grenlandom protiv Trumpovih zahtjeva za aneksijom otoka, što ga je, čini se, natjeralo na uzmak. Predsjednik Emmanuel Macron rekao je u Davosu: „Europa sada ima vrlo moćne alate i moramo ih koristiti.“
Druga Trumpova administracija naučila je Europu da je početna politika laskanje Trumpu bila neuspjeh. Jedan visoki europski dužnosnik, govoreći anonimno, složio se: Europa je naučila da je malo laskanja u redu, sve dok imate „pištolj u džepu“.
To je bio slučaj s Grenlandom. Tjednima su se nadali da će Trump odustati od namjere da uzme Grenland „na lak ili težak način“. Umjesto toga, on je zaprijetio kaznenim carinama. EU je potom pripremila uzvratne carine na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura — to je bio taj „pištolj u džepu“.
Najava tih protumjera uzdrmala je tržišta, što je očito utjecalo na Trumpa. U razgovoru s Markom Rutteom, glavnim tajnikom NATO-a, Trump se povukao, rekavši da postoji neodređeni okvir za „dogovor“ o Grenlandu te je povukao prijetnje carinama. Predsjednik je proglasio pobjedu, ali stvarni pobjednici su Europljani koji su obranili princip da nema promjena granica bez pristanka uključenih zemalja.
Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, izjavila je da su „odlučnost, pripravnost i jedinstvo“ bili učinkoviti.
Ipak, manje europske nacije, poput baltičkih i nordijskih država, duboko su zabrinute. Jana Puglierin, voditeljica njemačkog ureda Europskog vijeća za vanjske odnose, kaže: „Ovo je kraj njihovog poslovnog modela. To su temelji EU i poslijeratnog poretka gdje jedna zemlja ima jedan glas, bez obzira koliko bila mala. Rusija, Kina i SAD pokušavaju nas razjediniti jer je s nama lakše upravljati kada smo podijeljeni.“