Srbija će, zahvaljujući nižim transportnim tarifama, moći dobiti jeftiniji ruski plin. Pretposljednjeg dana 2020. godine, prvih 140 000 m3 ruskog plina ušlo je iz bugarskog Balkanskog toka u srpski sustav unutarnjeg magistralnog plinovoda. Pokretanjem plinovoda Balkanskog toka Srbija je prvi put postala tranzitna zemlja za prirodni plin.
Budući značaj Srbije kao tranzitne zemlje vidjet će se tek kad se završi druga plinska veza s Bugarskom – plinovod Niš – Dimitrovgrad – Sofija, piše Energetika-net.com.
Kroz obje plinske veze s Bugarskom, opskrba plinom iz drugih izvora i opskrbnih pravaca moći će stizati u ovu zemlju, a time i u Srbiju u budućnosti, na primjer s terminala za LNG koji se gradi u blizini Soluna u Aleksandrupoliju, pišu srpski mediji.
Početak opskrbe plinom iz smjera Bugarske “otvara” tranzitnu rutu iz Mađarske – plinovoda koji u Srbiju ulazi u blizini Horgoša, čiji je kapacitet sedam milijardi kubnih metara plina. Bajatović navodi da je u planu i izgradnja plinske veze s Rumunjskom, što podrazumijeva priključak na lokalni plinovod BRUA, koji će biti veza Bugarske, Rumunjske, Mađarske i Austrije za transport plina.
Jeftiniji plin
Plin iz Srbije već odlazi u Bosnu i Hercegovinu, a u planu je i izgradnja plinovoda do Banja Luke. Novi smjer opskrbe Srbije znači i jeftiniji plin. Od 1. siječnja cijena plina na bugarsko-srpskoj granici bit će 155 dolara za 1.000 kubika plina. Ilustrirajući koliko je to povoljnije, prvi čovjek Srbijagasa Dušan Bajatović je izjavio da je cijena na TTF-u (najlikvidnija europska burza plina u Nizozemskoj) sada 240 dolara.
“U prva dva tromjesečja 2021. godine bit će jeftinije kupiti kubik plina za srpske potrošače na ulazu u Srbiju nego ako se sada kupuje na burzi”, rekao je Bajtović, naglasivši da će troškovi prijevoza biti niži, jer je prijevoz kroz Mađarsku sada 30, a iznosio je od 40 do 70 dolara za 1.000 kubika plina, a tranzitne naknade kroz Bugarsku bit će 12 do 14 dolara. Prema riječima Bajatovića, sve će to pridonijeti nižoj cijeni plina za krajnje potrošače u Srbiji. Od poreza na postotak vlasništva nad plinovodom (49%), u Srbiju će stići novac za otplatu kredita za izgradnju plinovoda.
Plinofikacija zemlje
Glavni plinovod od bugarske do mađarske granice s projektom, izvlaštenjem zemljišta i samim cjevovodom i pratećom opremom košta do 1,8 milijardi eura, rekao je Bajatović, napominjući da je u plinifikaciju zemlje u proteklih pet do sedam godina uloženo više od 500 milijuna eura. Stopa rentabilnosti plinovoda je oko 8%, a cijena naknade za prijevoz iznosi 2,8 dolara za 1.000 kubika na 100 kilometara.
Kapacitet plinovoda zakupljen je 100% na razdoblje do 20 godina – najveći zakupci bili su Srbijagas i Gazprom, a 10% kapaciteta koji su morali ostati slobodni (prema energetskim paketima EU) zakupila je jedna privatna i jedna mađarska tvrtka, što prema Bajatoviću ne prelazi 200 milijuna kubika godišnje.
Najavljujući ubrzanu plinofikaciju Srbije, Bajatović je rekao da će se to raditi u Leskovcu, Gadžinu Hanu, Vranju, Zaječaru, Prahovu, Majdanpeku, Boru, Kraljevu, Kruševcu, Valjevu … i komentirao da bi plinifikacija cijele države pridonijela privlačenju novih investitora, kao što je to slučaj u Vojvodini koja je stopostotno plinificirana i ima najviše ulaganja. Uz to, rasplinjavanjem se smanjuje zagađenje, zbog čega će se raditi na rasplinjavanju kućanstava.
/Republikainfo.com/