Nema otoka u Europi koji prolazi kroz sličnu transformaciju. POLITICO: ‘Neprocjenjiv vojni adut!‘
Ako Rusija zauzme ovaj otok, baltičke države ostaju odsječene. Švedska ulaže milijune u obranu, ali vježbe s Ukrajincima pokazale su i ozbiljne slabosti Saveza
NATO užurbano radi na jačanju obrane baltičkog otoka Gotlanda, kojeg vojni stratezi vide kao jednu od najizloženijih, ali i strateški najvažnijih linija obrane od Rusije. Smješten u srcu Baltičkog mora, Gotland je udaljen svega 300 kilometara od teško militarizirane ruske eksklave Kalinjingrad. Zbog sve većeg straha od ruske agresije, hibridnih napada i nepredvidive politike SAD-a prema europskoj sigurnosti, Švedska i saveznici utrkuju se s vremenom kako bi otoku vratili status vojne utvrde, piše Politico.
Nedavno je na otoku završena prva velika vojna vježba pod koordinacijom NATO-a otkako je Švedska 2024. postala članica. Oko 18.000 vojnika iz 13 zemalja simuliralo je obranu od mogućeg ruskog napada.
Napad se može dogoditi bilo kada, upozorio je načelnik švedskog stožera obrane Michael Claesson za Politico. Vježba je, međutim, ogolila i nove izazove: SAD je smanjio broj svojih vojnika što prati širi obrazac povlačenja Donalda Trumpa iz NATO-a, dok su ukrajinski vojnici na terenu demonstrirali nadmoć u ratovanju dronovima, u hodu uništivši švedsku oklopnu postrojbu.
‘Nepotopivi nosač aviona‘
Tijekom povijesti Gotland je prelazio iz ruku Danaca u ruke Šveđana, a nakratko i Rusa. Danas je on neprocjenjiv vojni adut.
Niklas Granholm iz švedske Agencije za obrambena istraživanja objašnjava da kontrola nad Gotlandom, s obzirom na domet modernog oružja, znači i kontrolu nad većim dijelom Baltičkog mora. Zbog toga otok nosi nadimak ‘nepotopivi nosač aviona‘. Borbeni avioni od tamo mogu stići do bilo kojeg baltičkog glavnog grada u roku od nekoliko minuta.
Ako bi Rusija zauzela otok i instalirala svoje protuzračne sustave, mogla bi potpuno odsjeći Finsku i tri baltičke države te blokirati dolazak savezničke pomoći. S druge strane, ako NATO čvrsto drži Gotland, može zatvoriti Moskvi pristup moru i djelovati duboko unutar ruskog teritorija.
Svjesna opasnosti, Švedska ubrzano remilitarizira otok sa 60.000 stanovnika, poništavajući odluke iz posthladnoratovskog razdoblja kada je obrana bila svedena na minimum.
Stockholm je uložio više od 200 milijuna eura u infrastrukturu, reaktivirao protuzračnu obranu i vratio stalnu pukovniju naoružanu tenkovima Leopard 2 i oklopnim vozilima CV90.
Andreas Gustafsson, zapovjednik pukovnije na Gotlandu, najavio je da će se trenutnoj postavi od 4500 vojnika u roku od godinu dana pridružiti još najmanje tisuću rotacijskih trupa, a od 2028. stižu i moderni protuzračni sustavi IRIS-T.
Jedan od crnih scenarija predviđa da bi Rusija mogla pokušati prikriti iskrcavanje trupa upotrebom komercijalnih brodova, uz istovremeno ometanje radioveza i gušenje obrane dronovima. Ipak, stručnjaci poput Anne Wieslander iz Atlantskog vijeća smatraju da je sigurnost otoka sada na visokoj razini, prvenstveno zbog ulaska Švedske u Savez.
Sjene hibridnog rata i američkog povlačenja
Osim klasične vojne prijetnje, Gotland je već pod udarom ruskih hibridnih operacija koje ostaju ispod praga otvorenog rata. U posljednjih 18 mjeseci na otoku je zabilježena sabotaža na kritičnoj vodovodnoj crpki, presječen je podmorski optički kabel, a učestale su i smetnje u radijskoj komunikaciji koje utječu na zrakoplove i hitne službe. General Claesson ističe da ruska doktrina ciljano traži i iskorištava takve ranjivosti.
Dodatni uteg je geopolitička neizvjesnost oko Washingtona. Trump je nedavno iznenadio Europu najavom povlačenja vojnika iz Njemačke i Poljske, što narušava vjerodostojnost saveza.
Izvori potvrđuju da je SAD zbog toga smanjio i broj vojnika na ovoj vježbi na Gotlandu (ostalo ih je oko 300), iako američki zapovjednici na terenu, poput potpukovnika Travisa Chamberlaina, naglašavaju da je integracija sa švedskim snagama i dalje izvrsna. Švedska izdvaja 2,5% BDP-a za obranu i ima snažnu vlastitu vojnu industriju, pa se ne oslanja isključivo na SAD, no američka podrška i dalje joj je nužna za logistiku i složene sustave poput raketa Patriot.
Vježba je pokazala i koliko NATO kaska u eri masovne primjene dronova, gdje Rusija i Ukrajina prednjače. Šveđani su morali tri puta ponavljati dio vježbe jer ih je skupina od samo 17 ukrajinskih vojnika s improviziranim dronovima potpuno neutralizirala. Zapovjednik Gustafsson priznaje da je to glavna lekcija: Švedska mora drastično pojačati obuku za ratovanje bespilotnim letjelicama.
Na lokalnoj razini, pripreme su maksimalne. Meit Fohlin, šefica regionalne vlade u povijesnom glavnom gradu Visbyju, svakodnevno koordinira vojsku, policiju, zdravstvo i energetske operatore kako bi otok bio spreman na sve – od energetske blokade do napada na luku.
Unatoč svemu, pojedini diplomati unutar NATO-a smatraju da bi Savez morao učiniti više i trajno postaviti dalekometne protuzračne sustave na otok. General Claesson zaključuje: ‘Ne smijemo sjediti prekriženih ruku i čekati da se ruske snage obnove. Moramo stalno biti na prstima i spremni‘, piše Politico.