Novi pokušaj vlasti u BiH da usvoje usuglašeni program reformi koji bi otvorio pristup financijskoj potpori iz fondova Europske unije, vrijednoj više od 900 milijuna eura, ponovno je propao jer ministri iz reda Srba nisu dali suglasnost da se o tom dokumentu uopće raspravlja. Ukoliko se informacija o provedbi aktivnosti na usuglašavanju Reformske agende BiH, zajedno s Listom reformi ne usvoji do kraja rujna, BiH ostaje jedina država koja nije usvojila reformsku agendu.
Podsjetimo kako je Europska komisija već u listopadu prošle godine odobrila reformske agende Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
Komplicirani mehanizam donošenja odluka na Vijeću ministara BiH još se jednom pokazao idealnim alatom za različite opstrukcije jer za uvrštavanje programa reformi na dnevni red nije bilo suglasnosti ni jednog ministra iz reda Srba. Odluke se u tom tijelu mogu donositi samo ako za njih glasa bar po jedan ministar iz reda svakog konstitutivnog naroda.
Ministar vanjske trgovine Staša Košarac glasao je protiv, a ministar financija Srđan Amidžić nije niti došao na sjednicu. Obojica ovih ministara dolaze iz SNSD-a predsjednika Milorada Dodika. Trećeg ministra iz reda Srba, Nenada Nešića iz DNS-a, stranke partnera SNSD-a, nema od siječnja jer je tada zbog umiješanosti u korupciju smijenjen s dužnosti ministra sigurnosti, a njegov nasljednik do sada još nije imenovan.
Raspravu o programu reformi srpski su ministri blokirali i na sjednici 11. rujna, navodno u znak prosvjeda jer je upravo tada objavljena odluka vlade Slovenije o uvođenju sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku Republike Srpske i ujedno predsjedniku SNSD-a.
“SNSD ne želi napredak za BiH, nego sve građane drži taocima zbog osobnih interesa jednog čovjeka koji se bori da mu se skinu sankcije”, kazao je novinarima ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto.
Nakon što mu je na temelju sudske presude oduzet mandat predsjednika RS Dodik je zaprijetio kako će blokirati europski put BiH. Forto je pak upozorio kako Europska unija sigurno neće odustati od svojih zahtjeva.
“Oni će nas sigurno kazniti dodatnim skidanjem sredstava. Možda dobijemo novi rok, ali sigurno s manje novaca”, kazao je.
Program reformi preduvjet je da Europska komisija, nakon što ga pregleda i odobri, uvrsti BiH na popis država koje imaju pristup posebnom fondu od šest milijardi eura namijenjenom kao potpora Planu rasta za zapadni Balkan.
BiH je jedina iz zemalja u okruženju koja takav dokument još nije usvojila, a zbog kašnjenja Europska komisija joj je već oduzela nešto više od 100 milijuna eura iz ukupnog iznosa od oko milijarde eura koji joj je inicijalno namijenjen.
S posljednjim danom rujna istječe novi rok, a ukoliko i on bude probijen BiH će ostati bez još stotinu milijuna eura.
Takvo je upozorenje predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto još 17. srpnja u posebnom pismu uputila europska povjerenica za proširenje Marta Kos no od tada nije bilo nikakvog napretka. Kos bi narednog tjedna trebala doputovati u službeni posjet BiH.
Reformska agenda je popis obveza iz paketa proeuropskih reformi koje države preuzimaju realizirati u konkretnom vremenskom roku – unaprjeđenje vladavine prava, borba protiv korupcije, sprječavanje sukoba interesa, institucionalne i druge reforme – kako bi mogle dobit novac EU iz Plana rasta.
Plan rasta za Zapadni Balkan je incijativa Europske Komisije kojom je za države u regiji osigurano šest milijardi eura – dvije milijarde donacija i četiri milijarde kredita po vrlo povoljnim uvjetima – za period 2024.-2027. godine.
Težište reformskih agendi je na reformama u prioritetnim područjima vladavine prava i drugih temeljnih pitanja, upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja. Pored toga, svaka korisnica je predložila listu indikativnih investicija za financiranje u okviru Instrumenta, a koje su ključne za poticanje socijalno-ekonomskog rasta i koje se odobravaju u kontekstu Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.
Cilj ovog paketa je financijska pomoć državama regije koje žele postati članice EU, da se više približe standardima Unije, prije svega kada su u pitanju jačanje ekonomije i provođenje velikih infrastrukturnih projekata.
Podsjećamo, Komisija je 8. studenog 2023. usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan. Ovaj ambiciozni plan ima za cilj ubrzati socijalno-ekonomsku konvergenciju regiona sa EU i utrti put ka članstvu. Plan je podržan povećanjem financijske pomoći kroz novi Instrument za reforme i rast koji je stupio na snagu 25. svibnja 2024. godine. Taj instrument će predstavljati dopunu trenutnoj financijskoj pomoći u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).
Financijski okvir Fonda iznosi 6 milijardi eura, od čega 2 milijarde eura u grantovima i 4 milijarde eura u iznimno povoljnim zajmovima. Najmanje polovica ukupnog iznosa (grantovi i zajmovi) predviđeno je za investicije kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF).
Preostali iznos kredita se uplaćuje trezorima vlada Zapadnog Balkana kako bi se ubrzao rast temeljen na socijano-ekonomskim reformama.
/Desk/