Hrvatska je diplomacija aktivna ovih dana, upozoravajući partnere i saveznike u EU i NATO-u na opasnost koja prijeti regiji Zapadnog Balkana zbog tenzija koje podiže Srbija, pogotovo nakon skandaloznog masovnog veličanja zločinca Ratka Mladića tijekom njegova sprovoda, kada su mu počast odali ljudi iz vrha vlasti, vrha vojske, ali i vrha Srpske pravoslavne crkve. Na takve sramotne slike iz Beograda reagirale su i mnoge druge zemlje, poput Slovenije, Nizozemske, Austrije, Turske i drugih, a nakon duge šutnje oglasili su se i čelnici institucija EU, piše Jutarnji list.
Prema diplomatskim izvorima, u skladu s naputkom koji je Vladinim ministrima i diplomaciji dao predsjednik Vlade Andrej Plenković, i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sugovornicima je u srijedu, na radnoj večeri u Rigi sa šest europskih ministara vanjskih poslova, prenio što je Srbija učinila s Mladićem i što to znači za stabilnost regije Zapadnog Balkana, ali i za europski put Srbije.
Ministar Grlić Radman angažiran je u vezi s tom temom na svim razinama, posebno s partnerima u sjevernoj Europi koji su i sami vrlo kritični prema ponašanju Srbije. Baltičke su zemlje među najkritičnijima u EU kada je Srbija u pitanju, ali ponajviše zbog veza Beograda s Moskvom i odbijanja Srbije da uvede sankcije Rusiji i time se uskladi s vanjskom politikom EU. Veličanje Mladića dodatni je razlog da ne samo te zemlje nego i druge još više zaoštre svoj stav prema Beogradu.
Na radnoj večeri održanoj u organizaciji latvijske ministrice vanjskih poslova Baibe Braže ministri vanjskih poslova Hrvatske, Finske, Irske, Latvije, Mađarske i Poljske razmijenili su mišljenja o proširenju Europske unije, ruskim hibridnim i drugim sigurnosnim prijetnjama Europi te aktualnim izazovima na Bliskom istoku.
Prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Hrvatske, ministar Grlić Radman održao je uvodno izlaganje o proširenju Europske unije, istaknuvši kako ono ostaje jedan od ključnih vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske i strateško ulaganje u stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Europu. Naglasio je pritom važnost vjerodostojnog procesa proširenja utemeljenog na pojedinačnim zaslugama država kandidatkinja, ispunjavanju utvrđenih kriterija i uvažavanju geopolitičke važnosti proširenja.
Govoreći o Ukrajini i Moldaviji, istaknuo je da njihovo približavanje Europskoj uniji pridonosi sigurnosti, otpornosti i demokratskoj stabilnosti europskog kontinenta. Naglasio je i kako postupna integracija u pojedine politike EU može biti koristan instrument ubrzavanja pristupnog procesa, ali ne i zamjena za punopravno članstvo nakon ispunjavanja svih uvjeta.
Posebno se osvrnuo na europsku perspektivu Zapadnog Balkana, naglasivši snažnu potporu Hrvatske proširenju Europske unije na države regije. U tom je kontekstu istaknuo kako stabilnost Bosne i Hercegovine i njezina europska budućnost ostaju među ključnim vanjskopolitičkim prioritetima Republike Hrvatske, uz važnost pune ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda, legitimnog političkog predstavljanja Hrvata i reforme izbornog zakonodavstva.
Tijekom rasprave o sigurnosnim izazovima ministar je upozorio na intenziviranje ruskih hibridnih i destabilizirajućih aktivnosti te naglasio potrebu za pravodobnim i koordiniranim europskim odgovorom, zaštitom kritične infrastrukture i daljnjim jačanjem suradnje Europske unije i NATO-a. Govoreći o Bliskom istoku, istaknuo je važnost slobodne i sigurne plovidbe Hormuškim tjesnacem u skladu s međunarodnim pravom te ulogu diplomacije i dijaloga u pronalaženju održivih rješenja za regionalne krize.
Zaključno, ministar je ponovio predanost Hrvatske nastavku sveobuhvatne potpore Ukrajini te potrebu očuvanja jedinstva europskih i transatlantskih partnera u suočavanju sa sigurnosnim izazovima. Hrvatska i Latvija nastavit će blisko surađivati unutar EU i NATO-a te pridonositi jačanju europske sigurnosti, otpornosti i stabilnosti.