Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena su 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih razina vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava. To su uvjeti za zatvaranje Ureda OHR-a koju bh dužnosnici moraju ispuniti. Do sada nema niti naznake o tome, piše Dnevni list.
I nakon posljednjih odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta o izmirenje dužničkih obveza Republike Srpske prema tvrtki Viaduct te ujedno otklanjanje rizika za ključne državne institucije, prvenstveno Središnju banku BiH i Agenciju za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) te isplati novca Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) za nabavku suvremenih tehnologija za izbore sljedeće godine – ne smiruju se tenzije i kritike, ali i uvrjede prema visokom predstavniku u BiH. Pojedini mediji čak su izašli s informacijama kako on uskoro odlazi te da će ga zamijeniti netko drugi. Sam Schmidt, na izravno pitanje novinarke Nove BH kazao je kako je siguran da ima podršku svih članica Vijeća sigurnosti UN-a – izuzev Rusije. Za čitače “između redova” ovo je jasna poruka koliko je, zapravo, prisutan ruski utjecaj na destabilizaciji BiH upravo konstantnim napadima na Schmidta.
BiH s visokim predstavnikom ne može u EU
Jasno je da BiH, kao država čije funkcioniranje nadzire OHR i visoki predstavnik, ne može postati punopravna članica EU-a jer jednostavno nije u potpunosti samostalna i suverena država. No, pitanje je kako bi BiH funkcionirala da nije visokog predstavnika, ionako pod stalnim blokadama, međunacionalnim tenzijama i međusobnim prepucavanjima.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nedavno je izjavio kako smatra da se Ured visokog predstavnika u BiH treba što prije zatvoriti te kako bi to “natjeralo domaće političare da donose teške odluke, uključujući izmjene Izbornog zakona, na čemu Hrvati već dugo inzistiraju”.
“Što prije zatvorimo Ured visokog predstavnika, prije ćemo postati autonomni. Natjerat ćemo se i izgubit ćemo alibi u donošenju odluka, da ih netko za nas donosi”, rekao je Čović. Bez obzira na ovu tvrdnju predsjednika HDZ-a BiH, opravdano je pitanje koliko su ozbiljnosti do sada pokazali bh donositelji odluka koji i sami često traže Schmidtovu pomoć.
Od „ruskog igrača“ do „njemačkog turiste“
Za podsjetiti je kako je prije samog Schmidtovog dolaska u BiH, pojedini mediji, stvorili dezinformaciju kako se radi o “ruskom igraču”. Međutim, uskoro se to pokazalo kao dezinformacija, a najveći protivnik Schmidta u BiH je predsjednik RS-a Milorad Dodik i njegova vlast u tom entitetu i to nakon što je visoki predstavnik potegao pitanje državne imovine.
Podsjetimo da je u svibnju, tijekom Schmidtovog izlaganja o izvješću o stanju u BiH u Vijeću sigurnosti UN-a, ruski veleposlanik s izaslanstvom napustio sjednicu. Rusija već godinama dijeli stajalište s predsjednikom Dodikom kako Schmidt treba otići, nekada uz diplomatski rječnik, a nekada uz rigorozno i besramno vrijeđanje.
Međutim, jasno je kako bi odlazak Schmidta, u ovom trenutku i u ovakvim političkim okolnostima, izazvao nesagledive posljedice. Isto tako, bh političari, ukoliko uistinu žele boljitak BiH, stremiti će zatvaranju Ureda OHR-a, ali samo uz konkretan dokaz – da zaista postižu kompromise i dogovor, odgovorno rješavaju probleme bez blokada i izazivanja političkih kriza. Mnoge su pogrešne odluke bivših visokih predstavnika, od onih koje je Vijeće UN-a potvrdilo, pa i onih kojih nije potvrdilo, a svima njima angažman u BiH donio je značajan novac.
No, do sada su bh političari vrlo rijetko pokazivali odgovornost da uistinu žele voditi zemlju, te su tako sami najviše odgovorni zašto i nakon 30 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma imaju “tutora”. Pitanje je kome bi pogodovalo “stanje nakon Schmidta” u BiH, kada ne bi bilo nikoga da “presiječe gordijski čvor”, a zemlja u srcu Europe bila u blokadi?
Uvjeti za odlazak visokog predstavnika iz BiH
Podsjetimo da je u srpnju 2021. godine iz EU za Radio Slobodna Europa (RSE) kazano kako očekuju da Ured visokog predstavnika BiH (OHR) nastaviti raditi na ispunjavanju pet ciljeva i dva uvjeta koji su dogovoreni 2008. godine kao uvjeti za zatvaranje OHR-a u BiH. Ovo je pojašnjeno nakon što su ruski i kineski predstavnici donijeli rezolucije o ukidanju visokog predstavnika u BiH, u koji je Associated Press tada imao uvid.
Vijeće sigurnosti UN-a u srpnju 2021. godine odbacilo je rezoluciju koju su predložile Rusija i Kina kojom se predviđalo je da se nakon 31. srpnja 2022. ukida OHR u BiH.
Za ukidanje OHR-a u BiH su 2008. godine postavljena su 5+2 uvjeta i cilja, među kojima su raspodjela imovine između države i drugih razina vlasti, rješenje za vojnu imovinu, provođenje Konačne odluke za Brčko distrikt, fiskalna održivost BiH, te vladavina prava. To su uvjeti za zatvaranje Ureda OHR-a koju bh dužnosnici moraju ispuniti. Do sada nema niti naznake o tome.
Naime, Rusija i Kina predstavile su nacrt rezolucije u Vijeću sigurnosti UN kojim bi se međunarodnom visokom predstavniku u BiH odmah oduzele ovlasti nadgledanja provođenja mirovnog sporazuma iz 1995. godine kojim je okončan rat, a ova pozicija u potpunosti ukinula u roku od dvije godine.
“EU se raduje dobroj suradnji sa Christianom Schmidtom, koga je je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovao novim međunarodnim visokim predstavnikom (OHR) za BiH. EU nastavlja saradnju s BiH na provedbi 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o njezinoj prijavi za članstvo u EU i očekuje da će BiH iskoristiti sljedeće mjesece u napretku u njihovom ispunjavanju. To podrazumijeva usvajanje vladavine zakona i pravosudne reforme, te napredak u vezi ustavnih i reforma o izmjeni izbornog zakonodavstva. Ove su reforme ključne za dokazivanje da BiH ozbiljno shvaća integraciju u EU, u skladu sa težnjama svojih građana”, glasi tadašnji odgovor iz EU-a za RSE.
Također, iz veleposlanstava SAD i Velike Britanije u BiH za RSE kazali su kako se zatvaranje ureda Visokog predstavnika u BiH (OHR) ‘ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definiranih kriterija’. Ovi kriteriji ni do danas nisu ispunjeni. Kao što je jednom prilikom i u drugom kontekstu kazao hrvatski predsjednik Zoran Milanović: “Prvo sapun, onda parfem”. Bh donositelji odluka, čini se, još su daleko i od sapuna, piše Dnevni list.
/Desk/