Na 28. godišnjicu genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a” Srebrenica, u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, obavlja se ukop-dženaza još 30 identificiranih žrtava genocida iz srpnja 1995. godine. Točno u 12 sati diljem gradova u BiH oglasile su se sirene u znak sjećanja i pijeteta prema žrtvama genocida.
Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je dječak Elvir Salčinović koji imao svega 15 godina kada je ubijen.Ubijen je na području Baljkovice, a njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Liplje kod Zvornika 2001. godine. Ove godine pokapaju se i posmrtni ostaci još tri maloljetnika. Semir Đozić je u trenutku smrti imao 17 godina. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2002. godine iz jedne od mnogobrojnih masovnih grobnica koje su otkrivene u Kamenici kod Zvornika. Ove godine će biti ukopani i šesnaestogodišnji dječaci Mustafa Mekanić i Esed Klempić. Mustafini posmrtni ostaci su ekshumirani iz masovne grobnice Ravnice – Glogova 2001. godine, dok su posmrtni ostaci Eseda pronađeni u masovnoj gorbnici u Kamenici 2001. godine. Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Nezir Muminović, koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina. On je u ljeto 1995. godine nestao na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su još 2007. godine na području Kamenice.
Do sada je u Potočarima ukopana 6.721 žrtva genocida.
Svaka pojedinačna priča, svake srebreničke žrtve svjedočanstvo je neizmjerne ljudske patnje i stradanja nevinih, ali i dokaz koliko čovjek prema čovjeku može biti svirepa zvijer. Sva bol svijeta je i danas u srcima majki, sestara i obitelji ubijenih žrtava Srebrenice. Ta bol je neprolazna.
Borell i Varhelyi: Europa se sjeća svoje odgovornosti i neuspjeha da pruži zaštitu
U zajedničkoj izjavi visokog predstavnika/Potpredsjednika Josepa Borella i komesara Olivéra Várhelyija o 28. godišnjici genocida u Srebrenici stoji:
“Prije 28 godina ispisana je jedna od najmračnijih stranica europske povijesti. Suosjećamo u žalosti i boli s obiteljim žrtava i preživjelih žrtava srebreničkog genocida. Europa se sjeća svoje odgovornosti i neuspjeha da pruži zaštitu. Danas, dok rat ponovo bjesni na europskom kontinentu, odlučni smo biti bolji u obrani mira i zaštiti života”.
Nadalje se navodi: “I dok obilježavamo posljedice oružane agresije, EU ponavlja svoju posvećenost suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Kao zemlja kandidat, budućnost Bosne i Hercegovine je u EU. Pomirenje se jedino može graditi na istini, miru i pravdi. Negiranje genocida, povijesni revizionizam i glorifikacija ratnih zločinaca ne mogu biti tolerirani. Vodeći politički dužnosnici i lideri u zajednicama u Bosni i Hercegovini imaju odgovornost raditi zajedno u izgradnji bolje budućnosti temeljene na dijalogu i međusobnom razumijevanju kako bi osnažili i obranili mir i dignitet ljudi za dobrobit svih generacija.
Rosensaft: “Mrtvi ne smiju postati statistika”
Potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menachem Rosensaft izjavio je danas na komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici: “Ako zaboravimo Srebrenicu i njene žrtve naše će duše postati kamen, a naše oči više nikad neće proliti suze. Oslobođena mržnja i supremacija vodi u zločine kakvi su počinjeni u Pilici, Jasenovcu i Kigaliju.
“Likvidirani bošnjački muškarci i dječaci nisu prvi i neće biti posljednji, ali oni iz svojih grobova dozivaju da ih se pamti zbog onoga što su bili, zbog užasa koji su osjetili i zbog svega onoga što im nije dopušteno da postanu”, poručio je Rosensaft.
“U Srebrenici, Potočarima i Pilici svi smo mi pobijeni Bošnjaci, u Birkenau, Treblinki i Belzenu svi smo pobijeni Jevreji, u Kigaliju smo svi pobijeni Tuciji, u Jasenovcu smo svi pobijeni Srbi, Jevreji i Romi, u Adani smo svi pobijeni Armenci, mrtvi ne smiju postati statistika”, naglasio je Rosensaft.
Potcrtao je da nema opravdanja za ubojstva nenaoružanih ljudi i dječaka, za silovanje žena i djevojčica.
“Nećemo oprostiti onima koji danas opravdavaju ubojice, nalaze izgovore za silovanja, i koji veličaju Mladića muralima u Banja Luci, Bosanskoj Gradišci, Kalinoviku i Beogradu. Sjećamo se i kako su pripadnici nizozemskog bataljona istjerali Bošnjake koji su se pokušali skloniti u njihovoj bazi, jer su zamjeniku zapovjednika Robertu Frankenu bili važniji njihovi životi, a zapovjednik Thomas Karremans “je pio jeftino piće s Mladićem dok su Bošnjaci koje je trebao štititi upućivani na stratišta.” Kada Milorad Dodik kaže da nije bilo genocida, on govori Mevludinu Oriću da nije ostavljen u masovnoj grobnici među mrtvima, govori Salihi Osmanović da nije vidjela Mladića u Potočarima, da bosanski četnici nisu ubili Ramu i Nermina, da nije postala udovica koja svake noći liježe u suzama. Kada Željka Cvijenović kaže da je Srebrenica bila osveta za ranije nasilje nad bosanskim Srbima, ona opravdava hladnokrvno ubojstvo 14-godišnjeg Senada Beganovića, 15-godišnjeg Damira Suljića, 16-godišnjeg Azmira Osmanovića, 16-godišnjeg Salima Mustafića – ona opravdava ubojstvo djece”, poručio je Rosensaft.
Sattler: Procesuiranje i pomirenje
Šef Izaslanstva Eu u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, veleposlanik Johann Sattler je u Potočarima izjavio je kako je danas u Srebrenici zbog žrtava koje su u fokusu pozornosti.
“Tu smo da iskažemo svoje poštovanje. Događanja u Srebrenici su najmračnije poglavlje prošlog stoljeća na europskom kontinentu i tu smo radi samih žrtava.
Ali, gledajući neku buduću perspektivu, ono što je iznimno važno i na što stavljamo naglasak je, naravno, pomirenje, kao jedan od prioriteta na europskom putu. Pomirenje neće doći tek tako, samo od sebe. Mora postojati temelj za pomirenje. Prvi i osnovni temelj za pomirenje je pravda, da počinitelji budu izvedeni pred lice pravde. Na žalost, postoje, iako jest bilo smanjenja broja predmeta ratnih zločina i određeni počinitelji jesu procesuirani, na žalost još uvijek postoje oni koji nisu procesuirani. To je prva stvar. Druga stvar je, dodao je on, da je također potrebno da se ljudi pomire sa svojom prošlošću, jer bez toga nema prave budućnosti”, kazao je kazao je Sattler.
Eichorst: EU uvijek stoji uz žrtve
Angelina Eichhorst, generalna direktorica za Europu u Službi za vanjske poslove EU, stigla je u posjetu BiH i s šefom Izaslanstva EU u BiH Johannom Sattlerom također je u Memorijalnom centar u Potočarima kako bi odala počast svim žrtvama u ime Eu, u ime visokog predstavnika Joseppa Borrella i u svoje osobno ime.
“To što se dogodilo na ovim prostorima prije 28 godina ne može, neće i ne smije nikada biti zaboravljeno. Tu smo također i da još jednom ponovimo poruku da se ovako nešto nikada više ne smije ponoviti. Samim dolaskom u Potočare pokazujemo svoje razumijevanje i želimo bolje razumijeti sve ono što se događalo, ali iznad svega ponoviti svoje opredjeljenje da se ovako nešto ne smije više ponoviti”, kazala je ona.
“To su bili očevi, braća, prijatelji. Najstariji među njima 65, najmlađi 15 godina. Važno je da im se iskaže poštovanje. Tu smo da to poštovanje iskažem i da sa obiteljima i žrtvama podijelimo svu njihovu bol i patnju. Europska unija stoji uz žrtve uvijek, u svakom trenutku i apsolutno. Oni koji negiraju genocid, oni koji glorificiraju zločine, svi oni revizionisti, vrijeme je i za njih da pokažu razumijevanje i dužno poštovanje prema žrtvama. Ja ih pozivam da to i urade”, poručila je Eichhorst.
Schmidt: Nigdje na svijetu se ne osjeti tako neposredno genocid
I visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt danas je u Potočarima zajedno sa suprugom na obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Najavio je kako će raditi na tome da se napraviti regulativa koja se odnosi na kazneni registar, a poručio je i da ima konkretne mjere za počinioce, ali i žrtve genocida.
“Vrlo osobne emocije izaziva Srebrenica u meni. Nigdje na svijetu se ne osjeti tako neposredno genocid. Imamo krizu s jedne strane, a s druge strane su ljudi koji se plaše i nesigurni su i zabrinuti. I njima se mora dati sigurnost, da nikad više neće mladići iz Srebrenice preko planina i šuma doći u Tuzlu da spase svoj život. Pokušavam kazati Međunarodnoj zajednici da mora biti jak mir i da se mora sačuvati svim silama. Trenutno imamo krizu, jer u RS ih je nekoliko koji rade sami za sebe, ne znam što rade, ali oni ne donose ništa dobro svojim ljudima. Mi pokušavamo, ali ne eskalacijama, nego jasnim signalima. Pripremili smo nekoliko stvari i mislim da smo dali do znanja da se neće tako moći nastaviti. To nije nikakva svađa između Dodika i Schmidta, to je zadatak Međunarodne zajednice iz Daytona i svih onih koji žele služiti Daytonu i pokazati da su principijelni”, istaknuo je.
Unatoč što je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zabrane i kažnjavanje negiranja genocida u BiH, i dalje se nastavlja s negiranjem genocida i veličanjem osoba osuđenim za ratn zločine.
“To jest zadatak. Daytonski ugovor se vremenom bavio time, kažnjavanjem osuđenih, ali neki su imali pogrešne ideje, misli su da su oprani od svojih grijeha. Prošli tjedan sam bio u Ahmićima i moram kazati da ljudi poput Darija Kordića nemaju pravo da se na takav način izjašnjavaju, to eventualno treba provjeriti i državni tužitelj. Danas i za naredne dane sam pozvao glavnog državnog tužitelja iz Bavarske s njegovim kolegicama koje su rukovoditelji odjela, i oni će s ovdašnjim glavnim državnim tužiteljem raditi da ga podrže, i iz vlastitih iskustva kažu, kako i na koji način postupati protiv takvih ljudi. Ja ću gledati kako teče taj proces i želim zatvoriti određene praznine koje su do sada postojale”, kazao je Schmidt.
Izrazio je nadu da će se napraviti regulativa koja se odnosi na kazneni registar.
“Ovo mislim mislim ozbiljno, ja ću iskoristiti svoje mogućnosti i moći, da svako tko je ovdje u zemlji i odležao kaznu, da u njegovom dosijeu mora pisati, ukoliko je osuđen zbog genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina ili sve zajedno. Za ljude koji su preživjeli, za njih je nepodnošljivo gledati kako se s tim djelima hvale počinitelji”, istaknuo je Schmidt.
Dodao je i da se ne može sve regulirati samo Kaznenim zakonom, mora biti malo i razumijevanja i malo civilnog društva.
“Moramo i dalje raditi na Aneksu 7. Ljudi koji su ovdje živjeli imaju se pravo vratiti i to moramo podržati. Moramo razmisliti i o pitanjima obeštećenja. To se zagubilo. Još ima jako puno njih koji imaju što dobiti, pa makar nešto i jednu rečenicu. To je nešto na čemu ću ja u narednom periodu raditi. Danas nije dan kad trebamo pričati u zakonima, danas je dan tuge i žalosti, ali ono što će se uskoro dogoditi je da imam predviđene konkretne mjere, kada je riječ o počiniteljima, ali i žrtvama”, najavio je visoki predstavnik u BiH.
Podrška za akademsko-istraživačku instituciju u Srebrenici
Na kraju je rekao da će podržati Emira Suljagića, direktora Memorijalnog centra u Potočarima, u razvoju njegove ideje da imaju jednu akademsko-istraživačku instituciju kako bi ostalo sjećanje i znala istina.
“Želim poslati poruku da na ovom mjestu, gdje su se dogodili grozni zločini, mora se više dogoditi od dženaza. Moramo se baviti odgojem narednih dženaza. Uskoro će biti 30 godina, to je praktično jedna nova generacija koja je stasala. Na koji način se ti mladi odgajaju za ono ‘nikada više’… Nije ovdje riječ samo o bošnjačkoj djeci, želim da uvrstim i srpsku i hrvatsku djecu, i mlade. Moramo ovo ovdje mjesto proširiti kao mjesto odgoja i vaspitanja, ne samo u Srebrenici, nego i u druge gradove u BiH”, zaključio je Schmidt.
Plenković: Nikada ne smijemo zaboraviti patnju žrtava ni dopustiti da se takvo zlo ponovi
Hrvatski premijer Andrej Plenkovć, također je izrazio dugoko poštovanje srebreničkim žrtvama genocida.
“S osjećajem dubokog pijeteta prema žrtvama i njihovim obiteljima prisjećamo se genocida u Srebrenici u kojemu je pogubljeno više od 8 tisuća nedužnih bošnjačkih muškaraca i dječaka. Nikada ne smijemo zaboraviti njihovu patnju ni dopustiti da se takvo zlo ponovi”, objavio je Plenković na Twitteru uz fotografiju Srebreničkog cvijeta.
Hrvatski sabor: Minuta šutnje za žrtve genocida u Srebrenici
Hrvatski sabor se danas minutom šutnje prisjetio 28. godišnjice pokolja nad bošnjačkim muškarcima i dječacima u Srebrenici koji su počinili TZV. JNA i Vojska Republike Srpske nad zatočenim bošnjačkim muškarcima.
“Pozivam vas da minutom šutnje izrazimo duboko suosjećanje sa žrtvama genocida u Srebrenici i njihovim najbližima”, pozvao je zastupnike potpredsjednik Sabora Ante Sanader (HDZ).
Čović: Patnja utkana u cijelo čovječanstvo
Predsjenik Hrvatskog narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice Dragan Čović rekao je da “patnja utkana u Srebrenicu pripada cijelom čovječanstvu”.
“Danas je dan kada se svijet spominje žrtava Srebrenice. Patnja utkana u ovo mjesto pripada cijelom čovječanstvu, kao i bol koja nas svake godine iznova i trajno posrami. Srebrenica je mjesto genocida i vječna opomena da se takvo što više nikada ne dogodi”, napisao je Dragan Čović na svom službenom Twitteru.
Milanović: Sjećanje na Srebrenicu važno i zbog budućih generacija
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović istaknuo je kako je sjećanje na žrtve Srebrenice važno i zbog budućih generacija kako se ovakvi zločini nikada ne bi ponovili.
Milanović se povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici oglasio na Twitteru istaknuvši kako je ova tužna obljetnica posebno teška i bolna za obitelji ubijenih.
“Na današnji dan prisjećamo se više od osam tisuća žrtava genocida u Srebrenici. Ova tužna obljetnica posebno je teška i bolna za obitelji ubijenih, kojima želim još jednom izraziti svoju najiskreniju sućut. Sjećanje na žrtve Srebrenice važno je i radi budućih generacija, kako se ovakvi zločini ne bi ponovili”, poručio je hrvatski predsjednik.
Vlada Federacije BiH je donijela Odluku kojom se 11. srpnja 2023. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.
/Desk/