Vlast u Bjelorusiji, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom, 30. travnja proglasile su bjeloruski servis njemačkog državnog medija Deutsche Welle (DW) ekstremističkom organizacijom i zabranile nejgov rad u toj zemlji.
Ova objava ujedno znači da i svatko tko proizvodi sadržaj za bjeloruski servis DW-a potencijalno može biti osuđen na sedmogodišnju zatvorsku kaznu, a onaj tko čita i reemitira tekstove DW-a mogao bi biti proglašen krivim za prekršaj ili kazneno djelo.
Generalni direktor DW-a Peter Limburg kritizirao je ovu odluku vlasti u Bjelorusiji, ocjenjujući da su optužbe protiv tog medija neosnovane i ne odražavaju pravu prirodu rada bjeloruskog servisa DW-a.
Bjeloruske vlasti već su proglasile 199 organzacija ekstremističkim i koriste tu oznaku kako bi ugušili kritke u zemlji, prenosi Beta.
Na ovom popisu je i bjeloruski servis Radio Slobodne Europe i neovisna bjeloruska televizija Belsat koja emitira na bjeloruskom iz glavnog grada Poljske, Varšave.
“Situacija sa slobodom govora u Belorusiji najgora je u Europi”, rekao je Andrei Bastunec, šef Bjeloruskog udruženja novinara, dodajući da je Bjelorusija poput “europske Sjeverne Koreje”.
Bjelorusija je bila zahvaćena masovnim prosvjedima 2020. godine, nakon izbora na kojima je Lukašenko proglasio da je osvojio i šesti mandat. Izbore su Zapad i oporba ocijenili namještenima.
Vlasti su kao reakcija na te prosvjede uhitile više od 35.000 ljudi, a neke od njih su, kako su ocijenile organizacije za obranu ljudskih prava, brutalno tukli.
Mnoge istaknute osobe iz opoirbe su također uhićene i osuđene na duge zatvorske kazne, dok su drugi od progona i zatvora pobjegli u inozemstvo.
Bjeloruski servis DW-a ima sjedište u Bonnu i tu medijsku kuću financira njemačka vlada. Prema Bjeloruskom udruženju novinara trenutno ima 36 novinara u zatvoru u Bjelorusiji.
Podsjetimo da je Rusija od početka veljače zabranila DW-u emitiranje programa u toj zemlji, u znak odmazde na odluku Njemačke o blokadi ruskog televizijskog kanala RT DE.
/Desk/