Američki predsjednik Joe Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu su potvrdili predanost kontroli nuklearnog naoružanja i smanjenja prijetnje u zajedničkoj izjavi nakon sastanka u Ženevi.
“Nedavno produljenje ugovora Novi START pokazuje našu predanost kontroli nuklearnog oružja. Danas, ponovno potvrđujemo načelo da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi”, navodi se, prenosi HINA.
“Sjedinjene Države i Rusija počet će cjelovit Dijalog o strateškog stabilnosti kako bi postavili temelje za buduće kontrole naoružanja i mjere za smanjenje prijetnje”, navodi se u izjavi.
Biden i Putin “pokazali su da čak i u razdobljima napetostima mogu napredovati prema zajedničkom cilju osiguranja predvidljivosti u strateškoj sferi, smanjiti opasnost d oružanih sukoba i smanjiti prijetnju nuklearnog rata”, stoji u izjavi prihvaćenoj na prvom sastanku čelnika dviju sila otkako je Joe Biden ušao u Bijelu kuću.
Samit u vili La Grande u Ženevi trajao je manje od četiri sata, znatno manje nego što su to Bidenovi savjetnici očekivali.
Odluka o dvije odvojene konferencije za novinare značila je da ništa nije ostalo od srdačnosti koja je pratila susret Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa 2018. Čak nije bilo ni zajedničkog ručka, ističe Reuters.
Biden o sastanku
Vladimir Putin “ne želi hladni rat” sa Sjedinjenim Državama, istaknuo je u srijedu američki predsjednik Joe Biden nakon sastanka s ruskim kolegom u Ženevi.
Američki predsjednik Joe Biden ocijenio je u srijedu da je ozračje njegova prvog sastanka na vrhu s ruskim kolegom Vladimirom Putinom bilo “pozitivno”, ali i da ga je upozorio da se ne miješa u američke izbore.
“Mislim da je posljednje što bi sada Putin htio hladni rat s SAD-om”, dodao je.
“Jasno sam rekao da nećemo trpjeti pokušaje kršenja našeg demokratskog suvereniteta i destabilizacije naših demokratskih izbora te da ćemo uzvratiti”, rekao je Biden na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s Putinom u Ženevi.
Američki predsjednik je nastojao na računalnim napadima, ozbiljnoj spornoj točki s Rusijom, i rekao Putinu da bi “neke važne infrastrukture trebale biti nepovredive, bilo to s obzirom na računalne ili druge napade”.
“Dao sam mu popis” 16 posebnih entiteta “od energetskog sektora do naših vodoopskrbnih sustava”, dodao je.
“Istaknuo sam da imamo velike informatičke mogućnosti i da on to zna”, rekao je. Ako Rusija prekrši neka “osnovna pravila, uzvratit ćemo”, dodao je.
Nakon pokušaja upletanja u američke izbore 2016. u korist Donalda Trumpa, masovni računalni napadi nedavno su naljutili Washington. SolarWinds, Colonial Pipeline, JBS: sve su se te operacije pripisivale Moskvi i hakerskim skupinama kojima je sjedište u Rusiji.
Rusija, koja je uvijek nijekala odgovornost za te napade, optužuje Washington da se miješa u njezine unutarnje stvari tako što podupire oporbu i financira organizacije i glasila kritična prema Kremlju.
Biden je na tiskovnoj konferenciji kritizirao “smiješne usporedbe” njegova ruskog kolege u vezi s ljudskim pravima.
Reagirajući na dugačku kritiku Vladimira Putina koji je također održao tiskovnu konferenciju, američki predsjednik je ocijenio da je potonji povukao pogrješnu paralelu između napada “zločinaca” na Capitol u Washingtonu 6. siječnja i mirnih prosvjeda ljudi kojima je oduzeta sloboda govora u Rusiji.
“Jedno je kada pravi zločinci probiju sigurnosni kordon, nasilu uđu u Capitol, ubiju policajca i kazneno ih se goni, a drugo kada ljudi prosvjeduju blizu Capitola i kažu branite mi da slobodno govorim”, rekao je Biden.
Putin o sastanku
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu u Ženevi da je njegov prvi sastanak s američkim kolegom Joeom Bidenom bio “konstruktivan” te su se dogovorili vratiti veleposlanike i provesti konzultacije o kibernetičkim napadima, prenose agencije.
“Nije bilo nikakva animoziteta”, rekao je na konferenciji za novinare Vladimir Putin o sastanku čelnih ljudi dviju sila koje imaju vrlo napete odnose, javlja agencija AFP.
“Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta”, rekao je Putin na konferenciji za novinare, javlja agencija dpa.
Datum još nije utvrđen, rekao, ali je sastanak bio “konstruktivan”.
“Mnogo je pitanja u kojima se naše procjene razlikuju, no dvije strane pokazale su želju da razumiju jedna drugu i pronađu načina da približe stajališta”, rekao je Putin. Veleposlanike su dvije prijestolnice povukle ranije ove godine u jeku rasta napetosti.
Putin je rekao da se s kolegom dogovorio o “konzultacijama u području kibernetičke sigurnosti”.
Bidenu je Putin uputio neočekivani kompliment i nazvao ga iskusnim državnikom.
“Znatno je drukčiji od predsjednika Trumpa”, kazao je Putin, javlja BBC. No nije ga pozvao u Moskvu, kao što nije dobio ni poziv u Bijelu kuću.
“Za takve susrete i posjete moraju postojati pravi uvjeti”, rekao je.
Iako je pohvalio Bidena, Putin kaže kako ne zna hoće li se poboljšati odnosi dviju zemalja.
Putin tvrdi i da Rusija ne militarizira Arktik već da obnavlja infrastrukturu iz doba Sovjetskog saveza. Na tom području trebali bi surađivati s SAD-om, smatra ruski predsjednik.
Dvije zemlje međusobno se optužuju i za kibernetičke napade.
“Dogovorili smo se da ćemo početi konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti”, rekao je Putin.
Međutim, “najveći broj kibernetičkih napada u svijetu izvodi se s američkog prostora”, ustvrdio je Putin kritizirajući izostanak suradnje Washingtona u tom pitanju.
Rusija i SAD razgovarat će o mogućim promjenama Novog START-a
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.
Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.
Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800.
Putin je također kazao da je Rusija dostavila SAD-u iscrpne informacije o kibernetičkim napadima.
“Suglasili smo se da će se veleposlanici naših zemalja vratiti na svoja mjesta”, rekao je Putin na konferenciji za novinare, rekao je Putin.
Datum još nije utvrđen, rekao je, ali je sastanak bio “konstruktivan”.
Agencija Ifax je, pozivajući se na Kremlj, objavila da je dvojac privhatio zajedničku deklaraciju o strateškoj nuklearnoj stabilnosti. U njoj, kako prenosi Tass, stoji da se nuklearni rat ne bi smio nikada pokrenuti.
Također je rekao da će Moskva i Washington početi razgovore o mogućim promjenama nedavno produljenog sporazuma o kontroli naoružanja Novi START, dodavši da dvije zemlje snose odgovornost za nuklearnu stratešku stabilnost.
Kontrola naoružanja je jedna od stvari gdje je, unatrag gledajući, napredak bio moguć bez obzira na neka veća razmimoilaženja. Dvije su zemlje u veljači produljile ugovor Novi START na pet godina.
Po ugovoru, SAD i Rusija smiju imati po 1550 strateških nuklearnih bojevih glava, za 30 posto manje u odnosu na plafon utvrđen 2002. Novi START ograničava broj lansera i teških bombardera na 800.
Komentirajući optužbe da je ruska diplomacija nepredvidljiva, Putin je rekao da su potezi SAD-a o izlasku iz sporazuma o naoružanju bili nepredvidljivi.
Putin: Navaljni je znao da krši zakon
Putin, kako ističe Reuters, nije međutim pokazao da je iole spreman na kompromis po ostalim pitanjima, poput sve veće ruske vojne nazočnosti kod istočne granice Ukrajine te optužbi američke strane da su neidentificirani Rusi odgovorni za niz kibernetičkih napada u SAD-u, a i potpuno je odbacio zabrinutost Washingtona za uhićenog oporbenog političara Alekseja Navaljnog.
“Znao je da krši zakon koji je na snazi u Rusiji”, rekao je Putin smjerajući na kršenje ranije uvjetne zatvorske presude po kojoj se oporbeni čelnik trebao redovito javljati zatvorskim vlastima.
Aleksej Navaljni je u kolovozu u komi prevezen u bolnicu u Berlinu nakon trovanja u Rusiji za koje optužuje Kremlj. U Njemačkoj se liječio gotovo šest mjeseci a u siječnju, nakon povratka u Rusiju, uhićen je jer se nije javljao vlastima, što je bio dužan činiti. Zbog toga mu je uvjetna kazna za prijevaru iz 2014. preinačena u kaznu strogog zatvora. Od tada je u zatvoru.
“Potpuno svjesno, ne poštujući zakon, otišao se liječiti u inozemstvo”, dodao je Putin: “Radio je što je htio”. “Učinio je to potpuno svjesno, zbog čega je uhićen”, rekao je.
Hakerski napadi i bilateralni odnosi
“Dogovorili smo se da ćemo početi konzultacije o kibernetičkoj sigurnosti”, rekao je Putin.
Međutim, “najveći broj kibernetičkih napada u svijetu izvodi se s američkog prostora”, ustvrdio je kritizirajući izostanak suradnje Washingtona u tom pitanju.
Odnosi između dviju zemalja dodatno su se pogoršali u ožujku kada je Biden nazvao Putina “ubojicom, zbog čega je Rusija povukla svog veleposlanika iz Washingtona na konzultacije. SAD je potom opozvao svog veleposlanika u Moskvi u travnju.
Putin je danas nakon samita rekao da je zadovoljan Bidenovim objašnjenjem njegove primjedbe o “ubojici”.
Glede bilateralnih odnosa, Putin je rekao da je teško reći da će se odnosi sa SAD-om popraviti, ali da vidi “tračak nade” glede međusobnog povjerenja.
Putin je rekao da nitko nikoga nije pozvao u posjet, ni Biden njega, niti on Bidena.
“Nemam iluzija kada je u pitanju SAD. Prijateljstva nema, oni brane interese svoje zemlje. Dijalog je bio pragmatičan”, rekao je Putin.
O Ukrajini
Putin je rekao da Moskva razumije američko stajalište o “crvenim linijama”, ali i obrnuto te da nema ničega sadržajnog za raspravljat o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u.
Pritom je Putin optužio Kijev da krši sporazum o zaustavljanju sukoba između snaga ukrajinske vlade i proruskih separatista u istočnoj Ukrajini.
SAD se ne treba zabrinjavati zbog Arktika
“Zabrinutost američke snage zbog militarizacije Arktika posve je neutemeljena”, rekao je Putin i “uvjeren” je da ondje dvije zemlje “moraju surađivati.
Rusija samo “popravlja uništenu infrastrukturu” nakon raspada Sovjetskog Saveza, rekao je Putin koji je arktičku regiju upisao u strateške prioritete i naredio velika ulaganja u vojnu infrastrukturu i eksploataciju rudnog bogatstva što je izazvalo napetosti s drugim zemljama u regiji.
Ustvrdio je da Rusija kani “potpuno poštivati međunarodne pravne standarde” na Arktiku koji su klimatske promjene učinile dostupnijim i otvorile plovne putove pa su porasle i ambicije za prirodnim izvorima te regije između Sjedinjenih Država i Rusije, ali i Kine.
Moskva je ojačala svoju vojnu nazočnost, otvaranjem i modernizacijom nekoliko napuštenih baza iz sovjetskog razdoblja i rasporedila je svoj proturaketni sustav S-400.
(Izvro: Agencije)