Na početku 79. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koje je započelo u jutarnjim satima 4. studenog 2020. u prostorijama Nadbiskupske rezidencije u Sarajevu, predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, uputio je pozdrav svim sudionicima, javlja Katolička tiskovna agencija (KTA).
U uvodnoj riječi on se osvrnuo na brojne teme o kojima će se govoriti na zasjedanju Biskupske konferencije BiH, stanju pastorala u pandemiji koronavirusa, pojavom agresivnog ponašanja pojedinaca u obitelji, na ulici i školi, ali i negativnog utjecaja u pojedinim medijima na tom planu, istaknuo je zabrinutost, kako je rekao, nemoralom u javnosti koji sve više dobiva pravo javnosti kao nešto normalno, posebno kada je riječ o nasilju prema ženama ili djeci, kao i pojava depresije i suicida, o čemu vlasti, istaknuo je, vrlo malo vode računa, a ni pojedini mediji ne daju doprinos ozdravljenju javnog mnijenja i ne unose ljubav prema životu i nadu za život.
“Unatoč brojnim pisanim zahtjevima i usmenim razgovorima, donošenje zakona o povratu oduzete imovine stalno se odgađa, a i onaj koji je pripravljen, nova je zakonska nepravda prema vlasnicima čija je imovina otuđena. Nakon genocida i urbicida sada se provodi i gruntocid. Zahvalan sam malobrojnim medijima koji pišu i govore na tu temu. Vlasti su vrlo inertne kada je u pitanju rješavanja zdravstvenog i mirovinskog osiguranja svećenika. Manipulira se i odugovlači rješavanje tog pitanja kao što se i mnoga druga pitanja rješavaju sporo ili neučinkovito. Ako bude vremena, razgovarat ćemo i o ovim temama te poslati javnosti i svoju poruku u vezi s tim iako nisam siguran, znači li išta takva naša poruka u ovoj zemlji”, istaknuo je kardinal Puljić.
On se osvrnuo i na politička zbivanja.
“Ovaj puta na našem zasjedanju osvrnut ćemo se na 25. obljetnicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH poznatog kao Daytonski sporazum. Vrlo je zanimljivo podsjetiti na reakciju naše Biskupske konferencije upućenu javnosti nakon potpisivanja spomenutog sporazuma. Na žalost, naše bojazni izražene tom prigodom najvećim dijelom su se ostvarile pa se tadašnja naša poruka pokazala sasvim utemeljenom. Vidimo da se politička situacija kod nas u BiH ne rješava u smislu ispravljanja brojnih nepravdi i uspostavi jednakih prava za svakog čovjeka u svakom dijelu BiH te jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH. Posebno je pogođen najmalobrojniji hrvatski narod u BiH koji nije jednakopravan ni na državnoj, a ni na entitetskim razinama, osobito u entitetu RS.
Godinama je kamen spoticanja činjenica da je član Predsjedništva BiH osoba koja nije izabrana većinom hrvatskih glasova što je uistinu nepravedno i ne može biti prihvatljivo. U isto vrijeme treba kazati da bi se član Predsjedništva u ime hrvatskog naroda u BiH morao zauzimati za sve Hrvate na cijelom teritoriju BiH, a osobito tamo gdje im je najteže. Umjesto toga bili smo svjedoci da osoba na toj službi, iako je izabrana većinom hrvatskih glasova, nikada ili gotovo nikada ne diže glas u zaštitu Hrvata u polovici BiH gdje im prijeti potpuni nestanak.
O toj temi je mnogo govoreno, ali za to nema puno sluha ni domaća politika niti međunarodna zajednica”, zaključio je kardinal Puljić.