Okružni sud u Banjoj Luci poništio je građevinsku dozvolu za gradnju hidroelektrane “Dabar” u istočnoj Hercegovini na temelju procjene da bi njena izgradnja imala negativni utjecaj na okoliš, a posebice na Neretvu kojoj bi zbog smanjenog dotoka slatke vode prijetilo zaslanjenje, izvjestila je HINA.
To je u petak objavila nevladina udruga Aarhaus centar BiH koja je tužila Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske zbog rješenja kojim su odobrili je izgradnju infrastrukturnih objekata hidroelektrane “Dabar” d.o.o. Trebinje, na slivu rijeke Zalomke, u okviru projekta Gornji horizonti.
Taj projekt osmišljen je kako bi se radi proizvodnje električne energije preusmjerili slivovi rijeka Zalomke, Bune, Bunice, Bregave koje se ulijevaju u Neretvu.
Stručnjaci za ekologiju godinama upozoravaju kako bi se time prouzročili nepopravljiva ekološka šteta i ugrožavanje biološkog minimuma ovih rijeka a izravne bi se posljedice osjetile u donjem slivu odnosno delti Neretve gdje bi, ostvari li se taj projekt, more prodiralo znatno dublje u korito ove rijeke bitno utječući na biljni i životinjski svijet ali i na poljoprivredu o kojoj ovisi taj kraj.
Sud u Banja Luci prihvatio je navode Aarhaus centra BiH kako je odluka o odobrenju gradnje hidroelektrane “Dabar” bila protivna važećim zakonima, uključujući i onaj o zaštiti okoliša te Aarhauskoj konvenciji čiji je potpisnik i BiH.
Procjena utjecaja na životnu sredinu, koja je temelj za izdavanje ekološke dozvole, nije bila adekvatno provedena, a ekološka dozvola izdana je prije nego što su potrebni istraživački radovi dovršeni.
Utvrđeno je i kako projekt Gornji horizonti krši odredbe najmanje tri međunarodne konvencije koje su usmjerene na očuvanje okoliša i zaštitu prirodnih staništa.
– Ova presuda predstavlja značajan korak u pravnom okviru zaštite okoliša, te šalje jasnu poruku da će se protiviti svakom pokušaju degradacije okoliša bez adekvatnih procjena i sudjelovanja javnosti, stoji u izjavi Aarhaus centra BiH uz najavu kako će pravu borbu nastaviti i nastojati poništiti i preostale dozvole do sada izdane za Gornje horizonte.
Ovaj projekt razmatran još u bivšoj Jugoslaviji i predviđa velike zahvate u slivu rijeke Trebišnjice u čijem bi se slivu gradilo čak sedam hidroelektrana i šest akumulacijskih bazena te niz kanala i tunela, piše HINA.
Banjalučki portal Capital.ba piše kako se radi se o hidroelektrani snage 160 megavata, koja je dio projekta Gornji horizonti vrijednog 338 miliona eura, a koji je ugovoren sa kineskom kompanijom “Gezuba grupa”, izvješćucje .
Sud je u presudi koju je donio u korist Udruženja “Resursni Aarhus centar u BiH” iz Sarajeva naveo da odluka o odobrenju izgradnje Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS nije bila u skladu s relevantnim odredbama Zakona o uređenju prostora i građenju Republike Srpske, Zakona o zaštiti životne sredine, te Zakona o vodama.
“Ovo je važan korak u zaštiti okoline i očuvanju rijeka Hercegovine. Hidroelektrana “Dabar” planirana je kao dio projekta Gornji horizonti, koji bi preusmjeravao velike količine vode iz rijeka Zalomke, Bune, Bunice, Bregave, i Neretve, uzrokujući nepopravljive ekološke štete i ugrožavanje biološkog minimuma ovih rijeka. Ukazali smo na niz pravnih i proceduralnih nepravilnosti“, rekli su u “Aarhaus centru”.
„Aarhaus centar“ se pozivao i na nepoštovanje konvencija o zaštiti rijeka čiji je potpisnik i BiH, a koje nalažu obavezno učešće javnosti u donošenju odluka koje se tiču okoline, što u ovom slučaju nije ispoštovano.
“Također, ukazali smo na nepostojanje odgovarajuće procjene utjecaja na okoliš. Procjena uticaja na životnu sredinu, koja je osnov za izdavanje ekološke dozvole, nije bila adekvatno provedena, a izdana je prije nego što su potrebni istraživački radovi dovršeni. Ignorirani su međunarodni ekološki standardi. Projekt “Gornji horizonti” krši odredbe Espoo konvencije, Bernske konvencije i Ramsarske konvencije, koje su usmjerene na očuvanje okoliša i zaštitu prirodnih staništa”, navode u “Aarhausu”.
Kažu da ova presuda predstavlja značajan korak u pravnom okviru zaštite okoline, te šalje jasnu poruku kako će se protiviti svakom pokušaju degradacije životne sredine bez adekvatnih procjena i učešća javnosti.
Podnesene još četiri tužbe
Istu tužbu je podnio i Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, ali je sud odbacio navodeći da nije prikazao svoj pravni interes za sudjelovanje u ovom postupku, iako se radi o ekološkom udruženju čiji je cilj promoviranje zaštite životne sredine na razini BiH.
Oba ova udruženja zasebno su podnijela još četiri tužbe za druge građevinske dozvole za HE “Dabar” te se očekuje pravni epilog i u odnosu na ove tužbe.
Početak glavnih radova na Hidroelektrani “Dabar”, najavljenom kao najveći projekt te vrste na Balkanu u posljednjih 30 godina, svečano je otvoren prošle godine u lipnju na području Bileće u mjestu Vrijeka i za koji je tada navedeno kako je vrijedan 338 milijuna eura.
Na ceremoniji su prisustvovali dužnosnici Republike Srpske i predstavnici “Elektroprivrede Republike Srpske”, Hidroelektrana na Trebišnjici, HE “Dabra” i kineskih partnera iz tvrtke “Gezuba grupe”.
ERS je prethodno uplatila 92,8 milijuna KM kako bi se aktivirao kreditni aranžman skineskom “Eksim” bankom, a kineski partneri su zakupili poslovne prostore za radnike i operativu kako bi mogli početi izgradnju hidroelektrane.
Najavljeno je da je rok za završetak radova 46 mjeseci, a ugovor za taj projekt potpisan u svibnju 2020. godine.
Vlada Republike Srpske dala je garanciju za 85 posto vrijednosti ugovora, a ERS uplatio 15 posto, plus obvezno osiguranje tog kredita koje iznosi oko pet posto vrijednosti kredita, kao i ostale naknade.
HE “Dabar” trebala bi vode s nevesinjskog platoa spuštati na dabarski, uz neto pad od 365 metara, a u završnoj fazi tada je bila izgradnja tunela dugog 12,5 kilometara koji radi “Integral inženjering”.
HE “Dabar” pripada hidroenergetskom sustavu HET-a i predstavlja najvažniju hidroelektranu u sustavu “Gornji horizonti”. Taj sustav, osim HE “Dabar”, predviđa i izgradnju HE “Bileća” i HE “Nevesinje”, piše Capital.
/Desk/