Hrvatski premijer Andrej Plenković sa izaslanstvom u službenom je posjetu BiH tijekom kojeg će se sastati s brojnim dužnosnicima BiH u Sarajevu i Mostaru. Prvi sastanak održan je sa predsjedateljem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom.
Nakon sastanka s premijerom Plenkovićem, predsjedavajući Tegeltija je kazao da “BiH i RH imaju dobre ekonomske i političke odnose koji se razvijaju iz godine uz godinu uz”, kako je rekao, “pokušaje pojedinaca da se ti odnosi prikažu drukčije”. Također, Plenković je naglasio da se radi o snažnom, prijateljskom posjetu, nije simbolična gesta i nikakva “peglanju odnosa” nego dio sustavnog dijaloga, a sljedeći korak je sastanak Vijeća ministara i ministara Vlade RH u Hrvatskoj jer, kako je naglasio, međusobne odnose treba dizati na višu razinu.
Gospodarske teme
“U fokusu sastanka bili su ekonomski odnosi i zaključeno je da su na vrlo visokoj razini. Hrvatska je u tri najvažnija vanjskotrgovinska partnera BiH, a obim trgovine s RH je više od 10%. Veliki pad u razmjeni iz 2020. godine smo nadoknadili u prvih 10 mjeseci ove godine i očekujemo da će naša razmjena premašiti 2 milijarde eura”, kazao je Tegeltija na konferencijij za medije nakon sastanaka, ističući zajedničke projekte Hrvatske i BiH kao što su mosz Svilaj, most u Bosanskoj Gradišci te potpisani sporazum o rekonstrukciji svih mostova koji povezuju BiH i Hrvatsku.
“Postoji suglasnost da se gradi novi granični prijelaz, koji će povezati RH i BiH u području Brčko distrikta, jer se trenutni GP nalazi u gradu i otežava komunikaciju. BiH je zainteresirana da ima i južnu i istočnu plinsku konekciju. A Hrvatska je uradila da je približi na 60 kilometara do granice s BiH. BiH će dobiti alternativne izvore opskrbe plinom. Za nas je od važnosti uspostaviti zeleni koridor s EU, a jedino to možemo raditi s Hrvatskom. To bi bio prvi kopneni zeleni koridor EU sa zemljama Zapadnog Balkana”, kazao je Tegeltija.
On je izjavio da je prenio kolegama iz Hrvatske kako bi bilo najbolje da se iznađe druga lokacija za odlagalište nuklearnog otpada umjesto Trgovske gore, “kako se ne bi napravilo međusobno nepovjerenje”.
Komentirajući ovo pitanje, premijer Plenković je kazao:”Što se tiče odlagališta nuklearnog otpada iz Nuklearne elektarane Krško, vi znate da je Hrvatska na toj temi i lokaciji Čerkezovac za Trgovskoj gori u kontiuniranom dijalogu s vlastima BiH. Ono što je važno je da opasnost ili bilo kakva ugroza i zabrinutost građana za tu lokaciju, a s obzirom na vrlo pouzdane znanstvene informacije koje imamo, u biti ne postoje. To je ono što je bitno. Na tom području koje će biti na Trgovskoj gori, uz dijalog s BIH, prije svega riječ je o vojnom objektu u čijoj blizini lokacije nitko ne živi, nema nikakve opasnosti za ugrozu z zdravlje za građane u Hrvatskoj, a još manje za građane BiH sa druge strane granice. Kroz dijalog u predstojećem razdoblju trebamo razjasniti bilo kakve elemente za zabrinutost građana i institucija BiH i pronaći rješenje kojim ćemo biti zadovoljni i mi i građani i insitucija u BiH”.
Plenković: Hrvatska ne želi bilo kakve separatističke i secesionističke tendencije u BIH
Hrvatski premije Andrej Plenković, odgovarajući na pitanje novinara za komentar političke krize u BiH kao i nedavne odluke NSRS-a o ukidanju državnih nadležnosti te prijenos istih na RS, rekao je kako Hrvatska s velikim zanimanjem prati događanja u BiH te da je protiv svakih separatističkih i secesionističkih tendencija. Istaknuo je kako dolazi kao prijatelj BiH, s ministrima i dužnosnicima Vlade iz područja financija, gospodarstva, energetike i prometa a u cilju još snažnije gospodarske suradnje BiH i Hrvatske.
“Funkcionalnost institucija je prioritet. Vijeće ministara BiH je imalo svega četiri sastanka od lipnja do danas. Mi u Vladi Hrvatske imamo sastanke svaki tjedan, nekada i dva”, pojašnjava Plenković.
Govoreći o posljednjoj sjednici NSRSa na kojoj su zastupnici vladajućeg SNSD-a i koalicijskih stranaka usvojili zaključake NSRS-a, o protuustavnom prebacivanju nadležnosti s države na RS, Plenković je kazao:
“Smatramo da, bez obzira na ove zaključke u NSRS-u, koja je donijela te zaključke i pozvala Vladu da to učini za šest mjeseci, razumijemo da su sada i razgovori o izbornom zakonu i moramo vidjeti koliko je ovo manevar, a koliko stvarna želja. Hrvatska ne želi vidjeti bilo kakve separatističke i secesionističke tendencije unutar BiH. Hrvatska je protiv bilo kakvih separatističkih i secesionističkih zahtjeva i podržava daytonski koncept – jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda i ostalih, kao i ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i njihovo legitimno predstavljanje. Hrvatska poštuje Daytonski mirovni sporazum, koji je nastao u vrlo teškim okolnostima nakon rata, i što je u tom trenutku bio kompromis svih strana. Hrvatska, a osobito naš prvi predsjednik Tuđman, bio je jedan od ključnih aktera koji je pomogao da se dogovor u Daytonu u konačnici i dogodi. I zato inzistiramo da se i Hrvati, kao najmalobrojniji, konstitutivni narod, biti ravnopravni u svi institucijama”, rekao je, između ostaloga Plenković na konferenciji za medije nakon sastanka sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom.
Osvrćući se na pregovore oko reforme izbornog zakona, Plenković je rekao kako do njih mora doći između političkih stranaka u BiH. “Mora se dogovoriti da svi narodi imaju svoje legitimne predstavnike. Danas ću razgovarati s nekima da vidim hoće li to biti završeno u ovoj godini ili će se to sve nastaviti i u 2022. godini, koja je izborna”, rekao je on.
On je komentirao stav o genocidu u Srebrenici kao i osvrt na istup predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića nakon kojeg su uslijedile mnoge osuđujuće reakcije.
“Mislim da svi zajedno trebamo učiniti maksimalan napor da pomognemo da država BiH funkcionira. Službeni stav Hrvatske o genocidu u Srebrenici je jasan i nepromjenjiv. Mislim i da je predsjednik Milanović uspio obrazložiti što je tada htio kazati. Hrvatska i BiH su upućene jedna na drugu kao malo koje dvije zemlje i bit će tako i u budućnosti. Snažnijeg zagovaratelja i većeg prijatelja u Europskoj uniji od Hrvatske Bosna i Hercegovina nema. Spremni smo raditi na poboljšanju putne infrastrukture i energetike. Most kod Svilaja predstavlja odličan primjer toga. Zato smatramo da treba poduprijeti BiH da dovrši svoj dio koridora 5 C. Također, u području energetike izrazio bih našu spremnost za nastavak saradnje na južnom dijelu. Spremini smo investirati u te projekte, ali i pomoći obnavljanju mosta kod Brčkog. Mislim da smo tu napravili ogroman iskorak i s te strane omogućujemo još jedan pravac prema EU. Hrvatska je jedan od ključnih trgovinskih partnera BiH. I to će ići i dalje. Ulaganja Hrvatske u BiH su značajna”, naglasio je Plenković.
O položaju Hrvata u BiH
“Što se tiče položaja hrvatskojg naroda u BIH, rekao sam da je oko toga jedinstven stav svih ključnih aktera institucija u Hrvatskoj, pa i većine političkih stranaka, barem onih ozbiljnih koji imaju kapacitet i dobivaju većinsko povjerenje, je taj da moramo unaprijediti položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda, da oni trebaju biti legitimno zastupljeni u institucijama BIH. Stoga je upravo i važan proces reforme izbornog zakona. Hrvatska je jako puno pomogla BiH, u vremenu agresije, u krajnjoj liniji stoji i činjenica da su Hrvati na referendumu prije skoro 30 godina, glasali za samostalnost i neovisnost BiH. Prema tome, poruke koje su i Hrvati u BiH i Hrvatska kao država, slali prema BiH su afirmativne, pozitivne i žellimo da se oknsenzusom i dogovorm, u konačnici poštujući ono što je dogovoreno u Daytonu, omogući ono što je realno, pravično i prirodno, a to je da su svi legitimno zastupljeni u institucijama i stoga vjerume da će se na tom tragu u konačnici i pronaći rješenje”, rekao je Plenković.
(Republika/V.S.H.)