Posljednje Trumpove izjave o kupovini Grenlanda nam više nego ikad pokazuju da je Europskoj uniji potreban ‘reset‘ jer se nije spremna nositi s problemima koje će joj uskoro prirediti nova američka administracija. Ovo je sukus razgovora koji je Jutarnji list vodio s hrvatskim zastupnikom u Europskom parlamentu i koordinatorom S&D-a za vanjske poslove Toninom Piculom. On je razložio aktualne probleme europsko-američkih odnosa, istaknuvši da Uniju potresa kriza vodstva i slabost institucija, a da bi se takva EU, koja je stjerana u kut, mogla naći u problemima jer će je Trump dočekati snažnim udarcem od kojeg će se teško oporaviti.
Narativ autokrata
Iako još nije preuzeo vlast, Trump je već uspio postaviti na noge jednog od svojih najbližih trgovinskih i političkih saveznika. Tijekom predizborne kampanje kao republikanski kandidat govorio je o mogućem prestanku pomoći zemljama NATO-a koje ne izdvajaju određeni postotak svog BDP-a za obranu, smanjivanju pomoći Ukrajini i zaprijetio uvođenjem carina na europski izvoz, uključujući automobile i strojeve, ako EU ne poveća uvoz američke nafte i plina.
No, tu nije bio kraj njegova podstavljanja noge svom partneru. Nekoliko dana prije inauguracije, 20. siječnja, Trump je iznio želju da Sjedinjene Države kupe Grenland od Danske (i da Kanada postane 51. američka savezna država) te nije isključio mogućnost invazije na najveći otok. Da nije riječ o samo još jednoj od njegovih nepromišljenih izjava, pokazala je reakcija europskih lidera, koji su podsjetili na međunarodno pravo prema kojem se granice ne smiju mijenjati silom.
I Picula smatra da je Trump ovaj put prešao granicu.
– Trumpa ovaj put treba ozbiljno shvatiti jer ulazi u drugi mandat i već je u visokim godinama te želi ući u američku povijest na način koji njemu, prije svega, odgovara. Želi ostaviti dubok trag u politici SAD-a. Sama ideja da se SAD-u pripoji Kanada podsjeća me na Miloševićevu retoriku, kada je govorio da su granice unutar bivše SFRJ tek administrativne. Dakle, to je narativ autokrata koji je uvijek isti bez obzira u kojem dijelu svijeta se pojavio. Uskoro ćemo se suočiti s jednom Amerikom koja ne želi da je saveznici uvažavaju i poštuju, nego da je se saveznici plaše. Trump, bez ikakve dvojbe, želi uplašiti i stvoriti gospodarski i politički pritisak na EU jer mu odgovara oslabljena Europa kojoj će moći lakše pokušati nametnuti neke svoje interese – objašnjava nam Picula.
Picula, koji je u novom mandatu ponovno imenovan za člana Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, ističe da Trump pojačava pritisak na Europsku uniju jer uskoro istječe sporazum koji je Jean-Claude Juncker postigao s Trumpom u njegovu prvom mandatu. Prema tom sporazumu, Washington će do ožujka 2025. nastaviti suspendirati carine na čelik i aluminij iz EU, a Bruxelles neće ponovno uvesti uzvratne carine na američke proizvode. Međutim, Picula upozorava da, dok je francusko-njemački motor u krizi, a europske institucije slabe, krajnje desne političke opcije pokušavaju promijeniti temeljne smjernice Unije, čime je otežana njezina sposobnost da brzo i učinkovito reagira na prijetnje s druge strane Atlantika.
Zajedničko zaduživanje
– S obzirom na ove nedavne Trumpove eskapade, bila to verbalna pirotehnika ili doista sadržaj njegove vanjske politike, čini mi se da sad, prvi put nakon dugo vremena, imamo kolektivni zapad koji je ugrožen od samog zapada. Do sada smo primarno govorili o našim rivalima, protivnicima na istoku, Putinovoj Rusiji i Xijevoj Kini, a sada imamo predsjednika Sjedinjenih Država koji predstavlja ozbiljnu prijetnju liberalnom poretku i zbog kojeg su američko-europski odnosi na najnižoj točki u posljednjih 70 godina – kaže Picula.
U drugoj polovini godine predsjedanje Vijećem EU preuzima Danska te Picula pretpostavlja da u Kopenhagenu već razmišljaju kakav program predsjedanja predložiti kako bi što bolje parirali novoj američkoj administraciji. Također predviđa da bi pitanje Grenlanda moglo biti jedno od prvih kojima će se baviti novi europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius.
– Mislim da on ni u najluđem snu nije mislio da će se morati baviti opasnostima koje dolaze sa zapada, a ne s istoka. Vjerojatno će se potruditi da preko novih protokola ili uredbi olakša planiranje, proizvodnju i trošenje sredstava za obranu. Čini mi se da je to nešto što neće moći otezati do druge polovice svog mandata, nego da će već tijekom ove godine napredovati na tom području – kaže Picula.
Kupovina Grenlanda
Iako je EU nakon pandemije odustala od toga da se zajednički zadužuje na međunarodnim financijskim tržištima kako ne bi dodatno ugrozila gospodarstvo, pokazalo se u slučaju Ukrajine da ta ideja i dalje stoji na stolu te Picula smatra da bi se mogla opet upotrijebiti. Jedna od ideja jest ona Marija Draghija o povećanju ukupnih ulaganja za približno 800 milijardi eura godišnje kako bi potaknula gospodarski rast, inovacije i konkurentnost.
– Ideja zajedničkog zaduživanja radi jačanja zajedničke obrane Unije nije pitanje da li, nego kada. Po mome mišljenju, što prije, to bolje – smatra Picula, prenosi Jutarnji list.
/Desk/