Obnova Napretka u Banjoj Luci još uvijek je u svojevrsnom začetku, jer nedostaju odgovarajuće prostorije, ali i financijska sredstva. Stoga do danas nisu utemeljene dodatne sekcije poput folklora ili pjevačkoga zbora. No kako potvrđuje predsjednica Ševarika, u planu je osnivanje likovne, glazbene, jezične i plesne sekcije
Banja Luka, drugi po veličini grad Bosne i Hercegovine, smješten je u donjem toku rijeke Vrbasa, na sjeverozapadu naše države. Ondje je u proljeće 2019. utemeljena u ovom trenutku najmlađa podružnica Hrvatskoga kulturnog društva Napredak. Izborna skupština kojom je službeno obilježena obnova Podružnice Banja Luka, održana je 16. veljače 2019. u nazočnosti napretkovaca i, u ime Središnje uprave Napretka, dopredsjednika Nikole Čiče, koji je nešto kasnije izabran za predsjednika HKD-a Napredak. Na toj je skupštini za predsjednicu podružnice Napretka u Banjoj Luci izabrana Ružica Ševarika, kojoj je prethodno povjerena organizacija skupštine i obnova rada podružnice. S njom smo imali priliku razgovarati o novoosnovanoj podružnici, o životu Hrvata u Banjoj Luci i povijesti Napretka u ovom gradu, koja ipak nije toliko kratka.
Temeljni stup kulture
Samo četiri godine nakon osnivanja Hrvatskoga kulturnog društva Napredak, dakle 1906. godine, osnovana je podružnica Napretka u Banjoj Luci. Bilo je to prvo osnivanje ovoga društva u najvećem gradu na Vrbasu. Međutim, početkom Prvoga svjetskog rata privremeno prestaju aktivnosti Napretka u Banjoj Luci. Stoga je po završetku rata bilo potrebno i službeno obnoviti Podružnicu. Dogodilo se to 1921. godine, ovoga puta na nešto duže vrijeme – do 1949. godine. U razdoblju do toga trenutka zabilježeno je da je u banjolučkom kraju HKD Napredak, osim u gradu, imao više podružnica, u bližoj i daljoj okolici.
U vremenu nakon Drugoga svjetskog rata događa se slično, iako ovoga puta sustavno prekidanje djelatnosti Napretka na razini cijele zemlje, ne samo u Banjoj Luci, kada je došlo do zabrane rada svih društava s nacionalnim prefiksom, sve u svrhu stvaranja društava u duhu „bratstva i jedinstva“. S prekidom djelatnosti porušen je jedan od temeljnih stupova kulture, prosvjete i društvenoga rada u Banjoj Luci tijekom prve polovice 20. stoljeća.
O uspješnom razdoblju djelovanja govori i činjenica da je osim podružnice Napretka u Banjoj Luci postojala i zasebna podružnica neobična naziva „Gospojinska podružnica“, koju su sačinjavale isključivo žene Banjolučanke. Osim toga, banjolučka podružnica Napretka organizirala je tečajeve opismenjavanja stanovništva s bezvremenskom misijom da potiče kulturu uopće.
Četiri obnove u 30 godina Napretka
Prva obnova nakon dugoga vremena ostvarena je kratko vrijeme prije početka ratnih sukoba 90-ih godina. Obnoviteljska je skupština održana 10. prosinca 1990. u prostorijama Biskupskoga ordinarijata u Banjoj Luci, u nazočnosti prvoga predsjednika obnovljenoga Napretka mons. Franje Topića. Tada je za predsjednika izabran Grgo Kolobarić. No tek što je podružnica u Banjoj Luci održala nekoliko uspješnih kazališnih priredbi i koncerata, započelo je teško razdoblje. Najprije je predsjednik Kolobarić s obitelji odselio u Zagreb, pa je Podružnicom predsjedao Anto Ćosić. A potom je započeo ratni vihor te je obustavljena daljnja djelatnost Društva u Banjoj Luci. Podružnica je ponovno obnovljena 2000. godine na čelu s predsjednicom Ivankom Šego, ali nedugo potom ponovno se gasi. Godine 2006. izabrana je nova uprava, a predsjednica je bila Rozalija Pavlović. Podružnica u to vrijeme, osim jedne izložbe, nije zabilježila značajnije aktivnosti. Bila je to izložba bh. slikarice, članice ULUBiH-a od 1960. godine, Nade Pivac. Poteškoće u organizaciji nastale su, između ostaloga, zbog nedostatka uredskih prostora, a i nedostatka financijskih sredstava. Podružnica je na neki način bila u stanju mirovanja.
Dvanaest godina poslije, 2018. godine, započeli su pregovori o ponovnom buđenju podružnice HKD-a Napredak u Banjoj Luci. O tomu nas potanko izvještava sadašnja predsjednica banjolučke podružnice Ružica Ševarika: „Bilo je to prilično teško vrijeme za promidžbu hrvatske kulturne i tradicijske baštine na ovom području. Unatoč tome, postojali su i želja i volja za ponovnim rađanjem Podružnice. Bila sam, naime, nadahnuta djelom prof. Franje Topića te sam mu, kao predsjedniku HKD-a Napredak, uputila inicijativno pismo, a preko njega i Središnjoj upravi. Obnova je trajala skoro godinu dana od slanja toga pisma te sam imenovana povjerenicom za organizaciju izborne skupštine. Istodobno mi je veliku pomoć pri obnovi i organizaciji svega pružio fra Mirko Filipović, član Središnje uprave Napretka i predsjednik Napretkove podružnice u Derventi.”
Osim gospođe Ševarika, tu su još dopredsjednik Napretka u Banjoj Luci Bojan Jakovljević, tajnica Marina Marić, rizničarka Sanela Tuckešić. Članovi Upravnoga odbora jesu Štefan Josipović, Nataša Grozdić i Andrea Dorić, Davor Paponja, Anton Šarac i Tatjana Kralj. Na izbornoj skupštini najnovijega sastava Napretka u Banjoj Luci tadašnji dopredsjednik ovoga društva Nikola Čiča naglasio je kako su glavne smjernice pomaganje i rad sa studentima i školarcima, ali i na području kulturnih i socijalnih djelatnosti za koje se ukaže potreba i pruže mogućnosti realiziranja. S druge pak strane, novoizabrana predsjednica Podružnice objasnila je da je primarna akcija stjecanje vlastitoga prostora za rad te dugoročna pomoć Hrvatima Banje Luke, svakako uz potporu i raseljenih Banjolučana.
Inače, podružnica Napretka u Banjoj Luci među prvima je dala izgraditi vlastitu zgradu za pomoć siromašnim studentima te je 1934. godine izgrađena Napretkova zgrada u središtu Banje Luke. Preživjela je Drugi svjetski rat, nacionalizaciju u vremenu poraća, zatim potres 27. listopada 1969. godine, ali i posljednji rat. U blizini Napretkove zgrade su neke od najznačajnijih građevina u Banjoj Luci – katedrala sv. Bonaventure, Narodno pozorište, Narodna skupština pa i šoping-centar Boska te srednjovjekovna tvrđava Kastel. Ipak, novija je povijest htjela da ova zgrada danas bude u posjedu Banjolučke biskupije, odnosno biskupijskoga Caritasa, a ne njegova izvornog vlasnika – HKD-a Napredak.
Aktivnosti Napretka u Banjoj Luci
Iako je podružnica Napretka u Banjoj Luci osnovana prije relativno malo vremena, u ovom prikazu nije moguće detaljno navesti sve kulturne i društvene manifestacije u njezinoj organizaciji. A treba istaknuti da je u to vrijeme ubrojeno i onih pola godine 2020., koliko do ovoga trenutka traje nepovoljno epidemiološko stanje prouzročeno pojavom koronavirusa.
Prvi veći događaj u najnovijoj povijesti banjolučke Podružnice bio je program posvećen svetkovini Uskrsa te je tom prilikom organiziran svečani koncert. Iste večeri u Biskupskom je dvoru održano predstavljanje nove knjige mons. Franje Topića, danas počasnoga, a tada redovitoga predsjednika HKD-a Napredak, pod naslovom Vjera i kultura. Knjigu su, u autorovoj nazočnosti, predstavili generalni konzul RH u Banjoj Luci dr. Zlatko Kramarić te dr. Miodrag Živanović i dr. Miljenko Aničić. Već 11. svibnja u Banjoj Luci je održana sjednica Središnje uprave Napretka kojoj je nazočio i mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki. „Održavanje sjednice Središnje uprave u Banjoj Luci bio je snažan vjetar u leđa novoobnovljenoj podružnici“, podsjeća predsjednica podružnice Ševarika.
U crkvi trapističke opatije Marija Zvijezda u Banjoj Luci 21. lipnja priređen je svečani koncert, u organizaciji Središnje uprave Napretka i njegove banjolučke podružnice, a u povodu 150. obljetnice dolaska trapista u Banju Luku. Svečanom je koncertu, uz dvojicu banjolučkih biskupa, nazočio i izaslanik generalnoga poglavara trapističkoga reda iz Rima Dom Armando te brojni predstavnici društvenoga i kulturnog života Banje Luke i Bosne i Hercegovine. Još je jedan, ovoga puta orguljski koncert, održan uz Božić 2019. godine, u banjolučkoj župnoj crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije. Nazočnim su se građanima, poštovateljima kulture i glazbene umjetnosti, tom prigodom predstavili s desetak djela ozbiljne glazbe.
Posljednja veća manifestacija za veći broj posjetitelja ove je godine održana u veljači u prostorijama Socijalno-edukativnog centra. Bila je to karnevalska ili pokladna zabava, za koju se organizatori nadaju da će postati lijepa tradicija. Vrijedan rad banjolučke Podružnice prepoznali su i u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske te su ovu manifestaciju podržali u sklopu projekta „Stazama hrvatske kulture“. Podršku je tom prigodom svojom nazočnošću izrazio i generalni konzul RH u Banjoj Luci Zoran Piličić, istaknuvši na osobit način vrijedan i zauzet rad banjolučkoga Napretka.
Doprinos održavanju kulture
Obnova Napretka u Banjoj Luci još uvijek je, istina, u svojevrsnom začetku, jer nedostaju odgovarajuće prostorije, ali i financijska sredstva. Međutim, nedostatak svega toga, a što bi u velikoj mjeri pospješilo rad Podružnice, nije umanjilo ni volju ni želju za radom napretkovaca u ovome gradu. Međutim, upravo zbog toga do danas nisu utemeljene dodatne sekcije poput folklora ili pjevačkoga zbora. No kako potvrđuje predsjednica Ševarika, u planu je osnivanje likovne, glazbene, jezične i plesne sekcije. „Osim ranije navedenih manifestacija, za koje se nadamo da će prerasti u tradicionalne, redovito organiziramo i nekoliko humanitarnih akcija, ponajprije u povodu katoličkih blagdana. Sve u svemu, ponosni smo da je naš doprinos održavanju kulture u Banjoj Luci i šire ostao postojan i u vrijeme pandemije koronavirusa”, napominje Ševarika. Naime, Napretkova je podružnica u Banjoj Luci organizirala virtualnu izložbu Ciklus crteža dvojine, umjetnika Davora Paponje, kao i predstavljanje knjige Nekoliko sitnih uboda, mlade spisateljice i članice Napretka Mihaele Šumić iz Banje Luke. Banjolučka podružnica podržava sve aktivnosti u koje je uključena hrvatska mladež Banje Luke. „Trudimo ih uključiti u sve što organiziramo. Znamo da su danas mladi pred mnogim izazovima i potrebno im je pružiti motiv da ostanu u svom gradu i doprinesu boljoj budućnosti. A upravo to Hrvatsko kulturno društvo Napredak najbolje čini već više od jednoga stoljeća“, naglašava Ševarika.
Predsjednica Podružnice ističe i relativno dobar prijem u lokalnoj zajednici: „Ljudi koji vode Napredak u Banjoj Luci, djeca su ovoga grada. Osjećaju puls grada i znaju kako doprijeti do građanstva. Među Banjolučanima uvijek je bio znatan broj ljubitelja kulture. A do danas smo u kratkom vremenu od obnove ostvarili kontakte s drugim nevladinim organizacijama i udrugama kulture. S njima se rado sastajemo, redoviti su gosti na manifestacijama u našoj organizaciji.” Konačno, dobra je suradnja i s crkvama i vjerskim zajednicama u gradu, bilo da je riječ o Katoličkoj ili Pravoslavnoj Crkvi ili Islamskoj i Židovskoj zajednici.
Obitelj napretkovaca u Banjoj Luci relativno je mala. A s obzirom na političke, gospodarske i društvene prilike koje pogađaju svaki, pa tako i ovaj dio naše domovine, nije razumno očekivati nagli porast broja članova Hrvatskoga kulturnog društva Napredak u Gradu na Vrbasu. I to sve dok ne nastupi razdoblje u kojemu će svima, pa tako i ovdašnjim Hrvatima, biti osiguran bolji život, što je jedna od glavnih želja članova banjolučkoga Napretka. Do tada pak članovi Napretka ostaju budni čuvari, prenositelji tradicijske baštine Hrvata, ali i drugih građana ovoga kraja, koji će i dalje s ljubavlju raditi na dobrobit Banje Luke, Bosanske Krajine i cijele BiH.
AF/ Sudbina Napretkove vile
Prema kazivanju predsjednice Napretkove podružnice, zgrada Napretkova konvikta u Banjoj Luci bilo je jedna od najljepših vila u gradu. Zgrada je 1. travnja 1949. godine, kao i ostala imovina Napretka i svih društava takve naravi, prešla u posjed Saveza kulturno-prosvjetnih društava. U toj je zgradi danas sjedište Caritasa Banjolučke biskupije.
Za sada su još uvijek u zastoju određeni pregovori u vezi s pronalaskom i uređenjem novih Napretkovih prostorija u Banjoj Luci. Kako je uvidjela i predsjednica Podružnice Ružica Ševarika, relativno je teško uopće pokrenuti pregovore, kamo li do kraja usuglasiti osiguranje odgovarajućih prostorija za potrebe Napretka. Budući da je stanje kakvo jest, u upravi banjolučke podružnice Napretka smatraju da je najpravednije rješenje da zgrada koju je Napredak dao izgraditi, a sve u dogovoru s postojećim korisnicima, bude ili cjelovito ili većim dijelom vraćena banjolučkoj podružnici HKD-a Napredak.
AF/ Fra Ivan Frano Jukić “Korak do Bosne”
Među prvim pothvatima novoizabrane uprave Napretka bilo je Banjolučanima približiti lik i djelo jednoga od najvećih sinova ovoga grada fra Ivana Frane Jukića (1818.-1857.), prosvjetitelja i franjevca Bosne Srebrene, utemeljitelja prvoga časopisa u Bosni i Hercegovini Bosanski prijatelj i oca bh. novinarstva. U organizaciji banjolučke podružnice Napretka 18. listopada 2019. u Gradskom pozorištu Jazavac održana je predstava koja govori o životu fra Ivana Frane Jukića. Predstavu su izveli članovi dramske skupine Franjevačke teologije u Sarajevu, uglavnom mladi franjevci studenti, Jukićeva subraća i članovi provincije Bosne Srebrene.
Dramski komad Korak do Bosne rađen je po romanu Ivana Lovrenovića Putovanja Ivana Frane Jukića. Dramatizaciju potpisuje Nada Đurevska, a režiju Anela Križanac. Predstavi su nazočili i članovi Središnje uprave Napretka iz Sarajeva, zatim napretkovci Banje Luke te najviši dužnosnici javnoga, vjerskog i kulturnog života ovoga grada.