Hrvatska igra ulogu mentora državama koje žele članstvo u Europskoj uniji, rekao je u ponedjeljak u Zagrebu njemački šef diplomacije Johann Wadephul. Njemački ministar naglasio je kako je uloga Hrvatske u pristupanju zemalja Zapadnog Blakana EU ključna te poručio da “susjedstvo ne smiju prepustiti autokratama”. Ovom izjavom njemački ministar dao je do znanja kakav prevladava stav u Njemačkoj oko pojedinih lidera u Srbiji i BiH, prvenstveno Aleksandra Vučića i Milorada Dodika.
“Želimo aktivnu ulogu Hrvatske”
Njemački ministar Johann Wadephul kazao je kako je Hrvatska primjer kako se zemlja može promijeniti kada postoji odlučnost i politička volja te da je uzor za mnoge druge.
“Sada trebamo novi zamah za proširenje za Ukrajinu, Moldaviju i države Zapadnog Balkana. Tu želimo aktivnu ulogu Hrvatske koja će suoblikovati taj proces, a istovremeno moramo interno reformirati EU kako bi ona bila snažna i sposobna djelovati, demokratski učvršćena i odgovarati trenutnim izazovima”, rekao je Wadephul.
„S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom vi ste ključ za to da Europa može dalje rasti. Ne samo u smislu broja članica nego i snage, jedinstva, međusobnog poštovanja”, pohvalio je Hrvatsku njemački ministar vanjskih poslova, prvi iz redova Kršćansko-demokratske unije (CDU) još od Gerharda Schroedera 1966. godine.
Wadephul je na konferenciji s hrvatskim ministrom Gordanom Grlićem Radmanom rekao da Hrvatska igra „ulogu mentora i posrednika pojedinačnim državama kojima bi moglo predstojati proširenje”.
Naglasio je kako proces proširenja smatra nužnim, ali da prije njega treba doći do unutarnjih reformi Europske unije kako bi ona mogla djelovati.
„Upravo će se kod zapadnog Balkana pokazati hoće li EU ispuniti svoju zadaću ili se vratiti u vrijeme nacionalizma”, naglasio je.
Wadephul je rekao da je suradnja dviju zemalja „tješnja nego ikad” te da Njemačka ni s jednom drugom članicom EU-a nema toliki rast trgovinske razmjene.
“Pristupanje EU geopolitičko pitanje”
„Hrvatsko pristupanje EU-u dojmljivo je pokazalo kako se zemlja zapravo može promijeniti ako postoje odlučnost i politička volja te je Hrvatska tu uzor za mnoge druge”, zaključio je.
Istaknuo je kako pristupanje EU nije samo tehnički proces već geopolitičko pitanje.
“Ne smijemo prepustiti susjedstvo autokaratama koji pokušavaju utjecati korupcijom i dezinformacijama ili nas dovesti u nove ovisnosti. Put ka EU počiva na jasnim kriterijima kojih se treba držati, ali cilj uvijek treba biti pristupanje EU na koncu. Mi kandidate moramo pratiti našim savjetom i podržati djelima. Moramo postupke odlučno unaprijediti i tu je uloga Hrvatske nužna. Vama su poznati napori pristupnog procesa i to vas čini graditeljima mostova prema Zapadnog Balkanu. Hrvatska je pokazala da je europski put za vaše građane nešto što se isplatilo. S vašim glasom, iskustvom i posredničkom ulogom ključ ste za to da Europa može dalje rasti, ne samo u smislu broja članica već u smislu snage i jedinstva i međusobnog poštovanja”, poručio je njemački ministar.
“Važnost zadržavanja BiH na europskom putu”
Njegov hrvatski kolega, ministar Gordan Grlić Radman kazao je:”Danas smo sretni da Hrvatska može poslužiti kao uzor zemljama Zapadnog Balkana. S obzirom da je članstvo u EU starteški, Hrvatska od zemalja kandidatkinja očekuje da pokažu odgovarajuću političku volju, odnosno predanost vrijednostima i načelima koji doprinose očuvanju mira, stabilnosti i sigurnosti u regionalnom i europskom kontekstu”.
On je naglasio važnost zadržavanja BiH na europskom putu osiguravanja njene dugoročne stabilnosti za koje je od posebne važnosti naglasio poštivanje ustavnih načela i jednakopravnosti tri konstitutivna naroda, a o čemu je, kako je rekao, i govorio ministru Wadephulu.
“Jer Hrvatska najbolje poznaje multinacionalni karakter BiH koja je multietnička minijatura za koju je nužno pridržavati se duha i slova Daytonskog sporazuma koji je u načelima rekao jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalih građana. I upravo taj model je dizajniran kako bi spriječio dominaciju bilo kojeg naroda. Hrvatska će se zalagati kako bi Hrvati koji su nadglasani i nemaju svog predstavnika vratili načelima koja propisuje Dayonski sporazum. Moraju imati pravo kao i ostala dva konstitutivna naroda – pravo političke participacije”, rekao je Grlić-Radman.
/Desk/