Njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je oštro kritizirao Izrael zbog postupaka u Pojasu Gaze. No, nije tako reagirao nakon izraelskog napada na Iran.
Ako se promotre reakcije u Njemačkoj nakon izraelskog napada na Iran, može se zaključiti da je njemačka vlada suzdržana te da je njezin ton znatno blaži u usporedbi s drugim europskim vladama, piše Deutsche Welle.
U nedjelju, 15. lipnja, njemački demokršćanski kancelar Friedrich Merz dao je kratku izjavu o eskalaciji na Bliskom istoku, netom prije odlaska na samit G7 u Kanadi: „Izrael ima pravo braniti svoju egzistenciju i sigurnost svojih građana.“ Dodao je i kako Iran ne smije postati nuklearna sila te da je „iranski nuklearni program egzistencijalna prijetnja državi Izrael“.
I predstavnici njemačke vlade zauzeli su isti stav. U ponedjeljak ujutro, 16. lipnja, vanjskopolitički stručnjak vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), Norbert Röttgen, izjavio je za Prvi program njemačke televizije ARD: „Posljedice bi bile strašne ako bi Iran, režim koji provodi teror i iznutra i izvana, postao nuklearna sila.“
Röttgen je dodao da bi to imalo posljedice za sigurnost i opstanak Izraela, za cijelu regiju Bliskog istoka, ali i za cijeli svijet, uključujući i Europu. „Koliko još dugo treba čekati dok atomska bomba ne bude razvijena u Teheranu?“, zapitao se Röttgen.
No, i Röttgen je primijetio da u Njemačkoj već postoji rasprava o tome krše li izraelski napadi međunarodno pravo. Upotrijebio je složenu formulaciju rekavši kako se „neizbježno radi o međunarodnopravnoj sivoj zoni, ali i o dilemi“.
Je li Izrael prekršio međunarodno pravo?
Stručnjak za međunarodno pravo s Tehničkog sveučilišta u Dresdenu, Dominik Steiger, ima drukčije viđenje. U izjavi za Drugi program njemačke televizije (ZDF) rekao je kako je jasno da je Iran posljednjih godina brzo napredovao u svom nuklearnom programu. No, dodao je da međunarodno pravo dopušta preventivni napad samo u slučaju neposredne opasnosti. „Prema međunarodnom pravu situacija je kristalno jasna. Opasnost je ovdje još uvijek bila apstraktna, pa Izrael nije smio napasti.“
Čak i ako njemačka vlada dijeli to mišljenje, zasad to ne iznosi javno. Glasnogovornik njemačke vlade, Christian Wagner, rekao je u Berlinu: „Za nas je jednostavno vrlo teško odmah dati procjenu u skladu s međunarodnim pravom. To je tako i zato što nemamo informacije koje bismo mogli u potpunosti podijeliti.“
Evakuacija iz Izraela trenutačno iznimno teška
Wagner je potom govorio i o njemačkim državljanima koji su se u trenutku izbijanja sukoba zatekli u Izraelu. Izraelski zračni prostor zatvoren je, a mogućnosti izlaska kopnenim putem su ograničene i povezane s rizicima. Novinari su upitali vladinog glasnogovornika Wagnera zašto Njemačka, poput Poljske, nije organizirala konvoj za evakuaciju svojih državljana u Jordan.
Wagner je odgovorio da je za tako nešto jednostavno bilo previše njemačkih državljana u Izraelu. U petak se njemačkom veleposlanstvu u Izraelu javilo 3.500 njemačkih državljana, a do ponedjeljka taj je broj narastao na 4.000. Službeno se u Iranu nalazi oko tisuću njemačkih državljana.
Izraelski napadi na Iran iznenadili njemačku vladu
U petak, 13. lipnja, u Njemačkoj se raspravljalo o tome kada je Njemačka službeno obaviještena o predstojećem napadu na Iran. Sigurno je da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu obavijestio njemačkog kancelara Friedricha Merza u noći s petka na subotu o napadu, no izgleda tek kad su napadi već bili započeli.
Njemačkog ministra vanjskih poslova, demokršćanina Johanna Wadephula, ta je vijest zatekla u Egiptu, gdje je bio u službenom posjetu. Planirao je za vikend posjetiti Izrael, ali ga je rat u tome spriječio.
Bio je jedini predstavnik neke zapadne vlade koji se zatekao u regiji u trenutku izbijanja neprijateljstava. Izjavio je kako ga je u noći napada njegov izraelski kolega obavijestio telefonom. Odlučio je ostati još jedan dan u regiji, iako je otkazao posjete Libanonu, Jordanu i Izraelu.
U ponedjeljak se njemački ministar vanjskih poslova, vraćajući se iz Omana, zaustavio na Cipru kako bi avion dopunio gorivo, a potom otputovao za Berlin. Prije toga je izjavio da bi se Iran napokon morao distancirati od svog nuklearnog programa – tada bi ponovno bili mogući razgovori između Irana i Izraela: „Ako sada iranska strana to učini, onda postoji stvarna prilika koju zajedno moramo iskoristiti.“
Bez njemačkog sudjelovanja u napadima na Iran
Za razliku od jasne kritike izraelskih postupaka u Gazi, gotovo da nema službene kritike vlade Benjamina Netanjahua u vezi s napadom na Iran. Tijekom proteklog vikenda novinari su u Berlinu postavili pitanje je li Njemačka na bilo koji način pomogla Izraelu prilikom napada na Iran. Kancelar Merz je u nedjelju, 15. lipnja, odgovorio da je Izrael od Njemačke zatražio jedino sredstva za gašenje požara.
Ministar obrane, socijaldemokrat Boris Pistorius, izjavio je za televizijske novinare da nije bilo izraelskih zahtjeva za vojnu pomoć: „Ne znam na koji bismo način uopće mogli ili smjeli sudjelovati u tom sukobu”, piše DW.
Njemački kancelar Friedrich Merz je izrazio je snažnu podršku Izraelu u njegovoj agresiji na Iran, govoreći na marginama samita G7 u Kanadi.
“Ovo je prljavi posao koji Izrael radi za sve nas. I mi smo žrtve ovog režima. Ovaj režim donio je smrt i uništenje svijetu”, ocijenio je Merz u intervjuu za ZDF, poziva se N1 BiH na pisanje medija.
Merz je zaključio kako je rukovodstvo u Teheranu “oslabljeno” izraelskim napadima posljednjih dana.
“Ovaj režim je vrlo oslabljen što budućnost zemlje čini neizvjesnom. Morat ćemo pričekati i vidjeti”, kazao je njemački kancelar. Dodao je kako ponuda Europljana za diplomatsku pomoć, ukoliko se pregovori nastave, i dalje stoji kao i prije izraelske agresije. Kako prenosi Al Jazeera, Merz je kazao da je moguće “potpuno uništenje” iranskog nuklearnog programa ukoliko se to nađe “na dnevnom redu” zapadnih saveznika.
/Desk/