Stručnjaci navode da TikTok korisnicima servira sadržaj koji oni najviše konzumiraju te da ta činjenica pogoduje širenju dezinformacija.
Iako ne postoji konsenzus oko toga kada je RMS Titanic udario u ledenjak i koliko je ljudi poginulo kada je zbog tog udarca potonuo, većina se znanstvenika slaže da je slavni britanski putnički brod potonuo 15. travnja 1912. godine.
Međutim, dio korisnika društvene mreže i platforme za distribuciju kratkih videozapisa TikTok naoko ne vjeruje da je Titanic stvarno potonuo. Naime, TikTok je ranije ove godine uklonio videozapis u kojem se osporavaju činjenice koje međunarodna znanstvena zajednica drži neupitnima.
The New York Times navodi da korisnici TikToka činjenice o najbolje proučenim fenomenima nastoje oboriti pomoću glasina, dezinformacija i manipulacija.
Primjerice, jedan muškarac odjeven u majicu s kapuljačom i s naopako okrenutom šiltericom tvrdi da Titanic nije potonuo već da se na dnu Atlantskog oceana nalazi njegova starija oronula sestra Olimpija. Muškarac u video koji traje 32 sekunde ustvrdi da je sve to napravljeno kako bi se izvela prevara s osiguranjem.
Je li on nakon svih ovih godina otkrio nešto što znanstvenici 100 godina nisu mogli ili htjeli? Ne. Teorija o “zamjeni” brodova više je puta prokazana kao lažna. Međutim, korisnike društvenih mreža koji su gladni pregleda i lajkova “sitnice” poput činjenica nikada nisu odvratile od objavljivanja kojekakvih zapaljivih nebuloza.
Kada je film “Titanic” iz 1997. godine prošle godine ponovno pušten u kina kako bi se obilježila njegova 25. obljetnica, njegov je redatelj James Cameron bio prisiljen konačno dati odgovor na pitanje jesu li se i Rose DeWitt Bukater (Kate Winslet) i Jack Dawson (Leonardo DiCaprio) mogli popeti na ona vrata i preživjeti potonuće. Znanstvenici, kaskaderi i Cameron proveli su nekoliko ispitivanja i utvrdili da su – mogli.
TikTokeri su tu informaciju iskoristili kako bi ponovno u eter plasirali svoje teze o Titanicu. Stručnjacima koji su na proučavanje potonuća utrošili više desetljeća takve pojave idu na živce jer diskreditiraju njihov predan i pedantan rad.
Naravno, nije TikTok izmislio dezinformacije, a ni dezinformacije o Titanicu.
Mjesec dana nakon potonuća broda, The Washington Post objavio je da je moguće da je do tragedije došlo zbog “drevne zlobe” jedne mumificirane egipatske princeze. Drugi su za potonuće Titanica pokušali okriviti Winstona Churchilla, njemačku podmornicu, osvetoljubive brodograditelje katoličke vjeroispovijesti i potpalublje opremljeno elektromagnetima koji su služili da se putnicima onemogući bijeg s broda. Konačno, zadatak prikrivanja istine dobili su stari znanci teoretičara zavjera – slobodni zidari.
TikTok trudi ukloniti štetne dezinformacije kao što su one da se Holokaust nije dogodio ili laži o našoj svakodnevici koje mogu dovesti do nemilih događaja poput juriša na Kongres Sjedinjenih Američkih Država koji su izveli pristaše Donalda Trumpa nakon što ovaj nije htio priznati da je poražen na tamošnjim predsjedničkim izborima.
Glasnogovornik TikToka Ben Rathe rekao je da zaštita korisnika platformin prioritet te da se zato s nje miču štetne dezinformacije i surađuju s organizacijama za provjeru informacija (factcheckerima).
The New York Times navodi da mladi TikTokeri znaju prepoznati dezinformacije i šaliti na njihov račun. Međutim, te novine navode i da znanje mladih o važnim događajima iz povijest pada, a tu tvrdnju podupiru činjenicom da pola sudionika jedne ankete koji su rođeni nakon 1997. nije znalo su li američki astronauti koračali po Mjesecu. S obzirom na to da je nedavno provedena anketa pokazala da mladi Amerikanci svaki na TikToku provode više od sat vremena, ne čudi da se lako pomame za atraktivnim teorijama zavjere poput one da Titanic nikada nije potonuo.
Stručnjaci navode da TikTok korisnicima servira sadržaj koji oni najviše konzumiraju te da ta činjenica pogoduje širenju dezinformacija. “Ako netko gleda video u kojem se govori da je financijer J. P. Morgan orkestrirao potapanje Titanica, TikTok će mu pokazati još takvih videa. Nije bitno vjeruje li korisnik u tu informaciju ili se samo smije suludom videu”, rekla je Megan Brown, znanstvenica Centra za društvene medije i politiku pri Sveučilištu New York.
Nesuglasice oko toga koliko je ljudi točno poginulo kada je potonuo Titanic i kada je točno udario u ledenjak ne mogu se trpati u isti koš kao i teorije zavjera. Kredibilni se znanstvenici možda neće složiti oko vremena kada je Titanic udario u ledenjak (jedni kažu u 23:40, a drugi u 23:35 sati) i koliko je ljudi poginulo kada je potonuo (jedni kažu 1503, a drugi 1522), ali nikada u pitanje neće dovesti njegovo potonuće i gubitak života koji je uslijedio.
Teorije zavjere o Titanicu možda djeluju bezazleno, no one ukazuju na probleme s kojima se istina i činjenice susreću kada dospiju na društvene mreže i u ruke ljudi s previše slobodnog vremena. Stručnjaci kažu da će osoba koja “padne” na jednu teoriju zavjere lako povjerovati u drugu, treću, itd. Što napraviti kada jedna od njih dovede do nasilja?
Dok platforme ne osmisle bolji način borbe protiv dezinformacija, neki su korisnici stali u obranu istine. Rafael Avila, 33-godišnji konzultant koji surađuje s tehnološkom tvrtkom IBM već neko vrijeme objavljuje videe u kojima raskrinkava dezinformacije o Titanicu. Nakon što je stekao više od 600 tisuća pratitelja na TikToku, drugi ga korisnici pozovu upomoć kada se pojavi nova nebuloza o slavnom putničkom brodu. Avila kaže da videi o istini nisu toliko popularni kao oni teoretičara zavjera, ali da svejedno mogu ostvariti dobre rezultate.
“Moja zajednica od mene očekuje da ispravim nepravde i to sam shvatio kao svoju dužnost. To je internet, ljudi tamo govore što god žele”, rekao je Avila.
(izvor: jutarnji.hr)
