U prošloj godini je za sedative i antidepresive u ovom entitetu izdvojeno 2,3 milijuna maraka. Propisana su ukupno 178.953 recepata za lijekove za smirenje i 149.452 recepta za antidepresive.
Čak 30 posto radnika na antidepresivima
U Fondu ističu da se lijekovi za smirenje i antidepresivi se ne smiju izdavati bez nalaza liječnika ili recepta.
‘’U ljekarnama se mogu bez recepta kupiti jedino lijekovi za smirenje koji su na biljnoj bazi, poput persena, ali Fond kada je riječ o ovim lijekovima nema nikakve nadležnosti i podatke o potrošnji ovih lijekova nemamo’’, ističu u Fondu.
I istraživanje koje je radio Savez sindikata u RS-u pokazuje zabrinjavajuće podatke.
Čak 30 posto ispitanih radnika potvrdilo je da pije antidepresive.
U ranijem istraživanju Saveza, provedenom krajem 2011. godine, 34 posto radnika privatnog sektora izjavilo je da koristi antidepresive, od čega je polovica kao glavni uzrok depresivnog stanja navela upravo stres na poslu.
Iz Saveza sindikata ističu kako je uzrok ovakvim alarmantnim podacima sustavno kršenje radničkih prava, odnosno egzistencijalna nesigurnost uzrokovana neisplatom plaća, ugovorima na određeno i fleksibilnim radnim vremenom te nedostatkom dnevnog i godišnjeg odmora, a u manjem postotku i fizičkim i psihičkim mobbing-om.
I psiholozi upozoravaju da je upravo gubitak posla i svakodnevna briga za egzistenciju najčešći razlog zbog kojeg se građani odlučuju zatražiti psihološku pomoć.
Mnogi ostaju uskraćeni za nužnu psihološku dijagnostiku
Psiholog Irena Đumić Jurić-Marijanović iz banjolučkog Centra za psihoterapiju “u povjerenju” kaže da je, usprkos činjenici da je traženje psihološke pomoći kod nas još uvijek tabu, evidentno povećanje broja osoba koje se obraćaju za različite vidove psihološke pomoći u posljednjih nekoliko godina. Depresija i anksiozni poremećaji su najčešći duševni poremećaji zbog kojih se traži pomoć psihijatra.
“Taj broj se kod nas u Centru povećava svake godine za oko 30 posto. To znači da ljudi ipak stiču povjerenje u stručnjake za mentalno zdravlje i psihoterapiju kao vid psihološke podrške i pomoći”, pojašnjava Đumić Jurić-Marijanović.
Prof. dr sci. med Aleksandar Milić, psiholog iz ‘Psimedice’ upozorava na još jedan problem koji je zamijetan u našem zdravstvenom sustavu, a to je da veliki broj pacijenata ostaje na medikamentnoj terapiji i bivaju uskraćeni za nužnu psihološku dijagnostiku i psihoterapiju, što je posljedica nedovoljne zdravstvene i psihološke kulture nekih zdravstvenih djelatnika i pacijenata.
Ako ovome dodamo i činjenicu da još uvijek mnogi vjeruju da se psihologu obraćaju “ludi” ljudi, pa najčešće, bez prethodne konzultacije s liječnikom opće prakse, građani na svoju ruku posežu za antidepresivima i benzodiozepinima, nije ni čudo što su antidepresivi među najtraženijim lijekovima kod nas. (T.Č./republikainfo.com)