Ovim povodom u Mostaru je i organizirana tribina pod naslovom Zatiranje istorije i sjećanja u suradnji Centra za kritičko mišljenje Mostar, Centar za tranzicijsku pravdu ‘Sense’ Pula i ‘Documenta’ – Centra za suočavanje s prošlošću Zagreb ‘Documenta’.
Mostarska tribina u fokusu je imala rušenje Starog mosta kao kulturno-povijesne baštine, ali i suočavanje s prošlošću i put ka pomirenju naroda koji su u bliskoj prošlosti međusobno ratovali.
Na tribini su sudjelovali Eugen Jakovčić iz Centra za suočavanje sa prošlošću ‘Documenta’, Mirko Klarin iz Agencije Sense, Vesna Teršelič, osnivačica i voditeljica udruge Documenta – centar za suočavanje s prošlošću, bosanski franjevac, teolog i publicista fra Drago Bojić, sociolog Dražen Lalić te domaćin tribine Amer Bahtijar.
“U Mostaru smo kako bismo odali počast svim žrtvama rata. To ćemo u sljedećim danima napraviti i u Ahmićima i u Trusini kod Konjica. Predstavljamo zanimljiv, interaktivni narativ ‘Zatiranje isorije i sjećanja’ koji je, temeljem činjenica iznesenih pred haškim tribunalom napravio pregled, zapravo priču o tome kako je zločin nad baštinom, između ostalih, i rušenje Starog mosta u Mostaru, dubrovačkog Starog Grada i sarajevske Vijećnice kako je procesuiran pred MKSJ. U Mostaru se fokusiramo upravo na taj segment koji se odnosi na Mostar i kako su zločini nad kulturnom baštnom procesuirani pred haškim tribunalom”, kazao je Eugen Jakovčić iz ‘Documente’.
Na novinarsku pitanje o Starom mostu kao legitimnom vojnom cilju, a što je utvrđeno pravomoćnom prsudom Žalbbenog haškog vijeća, Jakovčić je ustvrdio da je “to sramotan dio te presude i zaista poražavajuće za sve nas”.
“Ja znam da se tužiteljstvo dosta bavilo time i da je imalo dobru namjernu, no nažalost, na kraju to ipak u Žalbenoj presudi nije prošlo i to je poražavajući i mislim da to nije odaslalo jasnu poruku što sa kulturnom baštinom”, ustvrdio je on.
Nakon ove izjave uslijedilo je novinarsko pitanje može li se haška presuda, konkretno o rušenju Starog mosta u Mostaru, “parcijalno prihvaćati”, podržati ono što se sviđa, a ne podržati u dijelu koji se pojedinoj strani ne sviđa, Jakovćić je kazao: “Naravno da ne možemo, ali ovo je drugi kontekst”.
Miro Klarin iz Agencije Sense, jedina novinske agencije koja je na dnevnoj bazi pratila sva suđenja pred haškim tribunalom, kazao je da je dokumentarni film ‘Zatiranje istorije i sjećanja’ više od dokumentarca.
“On sadrži obilje materijala koji su uvedeni u dokaze na haškim suđenjima. Svaki od tih dijelova sastoji se od dijela videozapisa, dokumentarnih snimaka i praćeni su dokumentima koji su na raznim suđenjima uvedeni u dokaze tako da svatko može vidjeti na čemu su se temeljile presude koje je donio tribunal.Ovo je poseban narativ koji se bavi napadima na povijesno-kulturna naslijeđa svih naroda u ratovima koji su vođeni 90-tih godina na prostorima bivše Jugoslavije”, kazao je on.
Pojasnio je da dokumentarac ide kronološkim redom, od razaranja dubrovačkog Starog grada, sarajevske Vijećnice, mostarskog Mosta i na kraju Kosova.
“Skrećem pozornost i na jedan dio koji se zove ‘Neprocesuiranje’. Naime, Tribunal je samo zagrebao vrh ledenog brijega koji su počinjeni protiv povijestnog, kulturnog i vjerskog nasljeđa i ostalo je na stotine srušenih objekata za čije rušenje nitko nikada nije odgovarao. Mnogi od njih su u Mostaru. Mi smo na kraju, uz pomoć međunarodnih stručnjaka koji se bave tim temama, napravili jedan izbor od tridesetak najznačajnijih objekata koji su srušeni, a za koje nikada nitko nije odgovarao.Pretpostavljam da bi zadatak lokalnih pravosuđa bio da nastave tamo gdje je Tribunal stao, a kako sam rekao, on je zagrebao tek vrh ledenog brijega užasnih zločina koji su počinjeni nad baštinom”, zaključio je on.
Cjelokupnu tribinu možete pogledati putem tri isječka koje je snimila Ana Kvesić s portala Tačno.net.
Početak tribine možete pogledati
OVDJE
Izlaganje Vesne Teršelič, fra Drage Bojića o sjećanju i zaboravu, te sociologa Dražena Lalića o reakcijama u Hrvatsko nakon presude ‘Prliću i ostalima’, možete pogledati
OVDJE
Završnica izalaganja fra Drage Bojića kao i pitanja posjetitelja možete pogledati
OVDJE
Popis srušene kulturno-vjerske baštine za koje nitko do sada nije procesuiran
Franjevački samostan sv. Filipa i Jakova, Vukovar, Hrvatska; Reformatsko-kalvinistička crkva, Laslovo, Hrvatska; Pravoslavna crkva Sv. Ilije, Donji Kašić, Hrvatska; Pravoslavna crkva Sv. Nedelja, Karin Gornji, Hrvatska; Pravoslavna crkva Prenosa moštiju Svetog Nikole, Vukovar, Hrvatska; Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije, Voćin, Hrvatska;Saborna crkva Svetog oca Nikolaja, Karlovac, Hrvatska; Dvorac Eltz, Vukovar, Hrvatska; Franjevački samostan i crkva sv. Marka Evanđelista, Plehan, Bosna i Hercegovina; Arnaudija džamija, Banja Luka, Bosna i Hercegovina; Ferhadija džamija, Banja Luka, Bosna i Hercegovina; Franjevački samostan Petričevac, Banja Luka, Bosna i Hercegovina; Sinan-begova džamija, Jajce, Bosna i Hercegovina; Džamija Esme Sultanije, Jajce, Bosna i Hercegovina; Župna crkva i svetište sv. Ivana Krstitelja, Jajce, Bosna i Hercegovina; Pravoslavna crkva Uspenija Bogorodice, Jajce, Bosna i Hercegovina; Rimokatolička samostanska i župna crkva, Jajce, Bosna i Hercegovina; Saborna crkva Svete Trojice, Mostar, Bosna i Hercegovina; Manastirska crkva Blagoveštenja Presvete Bogorodice, Žitomislić, Bosna i Hercegovina; Manastir Vavedenje, Dolac, Kosovo; Pravoslavna crkva svetih Apostola Petra i Pavla, Suva Reka, Kosovo; Hasan Pašina džamija, Mušutište, Kosovo; Pravoslavni Manastir Sv. Trojice, Mušutište, Kosovo; Pravoslavna crkva Bogorodice Odigitrije, Mušutište, Kosovo
(Republikainfo.com/V.S.)