Zbog toga će cijeli svijet sa zanimanjem pratiti njihov upravo najavljeni sastanak koji bi se trebao održati najkasnije krajem svibnja. U petak je južnokorejski savjetnik za nacionalnu sigurnost Chung Eui-yong – nakon što je prvo početkom tjedna posjetio Pjongjang, a potom odletio za Washington prenijeti poruku – objavio da se Kim Jong-un želi sastati “što je prije moguće” s Trumpom.
Američki je predsjednik prihvatio poziv objavivši na Twitteru da je “počela organizacija sastanka” te dodavši da je to “povijesni napredak” u pokušajima da se Kimu izbije iz ruku nuklearni arsenal. Japan, Kina i Rusija pozdravili su vijest, no Japan je istaknuo kako treba nastaviti s čvrstom politikom prema Pjongjangu.
Još puno upitnika lebdi iznad ove neočekivane vijesti, no ona bi mogla biti potencijalno dramatičan trenutak u dugogodišnjim tenzijama međunarodne zajednice na čelu sa SAD-om te sjevernokorejskog režima koji se oglušivao na pozive za prestanak razvoja nuklearnog oružja.
1. Gdje bi se sastanak mogao održati?
To je pitanje koje značajno utječe na sam sastanak. Kimov se otac s južnokorejskim kolegama susretao u Pjongjangu zbog straha od puča. Susret na svom terenu Kim bi mogao iskoristiti kako bi ojačao svoj položaj prema unutra. Druga, vrlo vjerojatna opcija jest “selo mira Panmunjom” u demilitariziranoj zoni koja dijeli Sjevernu i Južnu Koreju.
No, postoji mogućnost odabira “neutralne lokacije”. Kao mogućnost se spominje Kina, dosadašnja zaštitnica Koreje, a neki govore i o Švicarskoj gdje se Kim školovao. Kim će se prije Trumpa sastati s Moon Jae-inom, predsjednikom Južne Koreje, u Panmunjomu.
2. O čemu će se raspravljati?
Najvažnija tema je denuklearizacija. Kim još nije obećao da će do toga doći, a prije je inzistirao da neće odustati od nuklearnog programa. SAD će tražiti potpuno uklanjanje nuklearnog oružja s Korejskog poluotoka, a to traži i Južna Koreja. SAD bi mogao početi temu o Amerikancima u sjevernokorejskim zatvorima, a Sjeverna Koreja tražiti da joj se prizna status nuklearne sile i potencijalno potpiše mirovni sporazum. Takav sporazum daje Sjevernoj Koreji sigurnost i uklanja potrebu za nuklearnim arsenalom. No, Pjongjang bi mogao tražiti povlačenje američkih vojnika iz Južne Koreje, što je potencijalni kamen spoticanja.
3. Koliki je značaj ovog događaja?
Bio bi to prvi susret licem u lice dvojice aktualnih šefova SAD-a i Sjeverne Koreje. Neki navode da ih sastanak podsjeća na dolazak predsjednika Richarda Nixona u Kinu 1972. godine i njegov susret s Mao Ce-tungom, no s manjom globalnom geopolitičkom težinom.
4. Što će biti sa sankcijama?
Glavni je cilj Sjeverne Koreje ublažavanje sankcija, i to je njihov glavni zahtjev. Pitanje je hoće li Amerika pristati na to da postupno ublažava sankcije ili će tražiti potpunu denuklearizaciju prije ukidanja sankcija. Naime, prema svemu sudeći je ekonomska blokada polučila rezultate, a prema nekim izvješćima, Sjeverna Koreja bi ovim tempom do listopada mogla potrošiti sve zalihe inozemnih valuta.
5. Kako će se njih dvojica slagati?
Dvojica muškaraca dijametralno su različiti, no istodobno nevjerojatno slični. Kim je odabran da naslijedi moć i odgajan je za tu ulogu godinama, a Trump je jedan od najnevjerojatnijih predsjednika u američkoj povijesti koji je u Bijelu kuću ušao nakon karijere u sektoru nekretnina i reality televizijskim programima. Kim ima više iskustva jer je na dužnosti šest godina. Osim toga, on svoju zemlju drži u potpunom informacijskom mraku te će Sjevernokorejci o svemu saznati samo onoliko koliko njegova sestra Kim Yo-jong odluči prenijeti javnosti.
Obojica muškaraca cijene osobnu lojalnost: razlika je u tome što Trump smjenjuje one koji mu se zamjere, a Kim ih ili pobije ili pošalje u logore.
Članovi obitelji su im najbliži savjetnici i dijele ukus za teatralno – Trump je pozvao na održavanje vojne parade u Washingtonu fasciniran onime što je vidio prvo u Francuskoj, a poslije u Kini, dok je u Pjongjangu to uobičajena pojava. Postoji jedan velik problem: Kim je očito jasno definirao što želi i za to ima podršku oko sebe. Trump, koji ne razumije u potpunosti globalne odnose i stalno traži pažnju javnosti, “naprosto je uronio u ovaj proces”, rekao je profesor sa sveučilišta Busan Robert Kelly.
On upozorava kako postoji rizik da će Trump “odlutati od desetljeća zajedničke američko-južnokorejske politike i pristati na neki dogovor ‘za pobjedu’ koji nijedan drugi američki dužnosnik ne bi podržao”.
6. Kako reagiraju susjedne zemlje?
Rusija i Kina su više nego zadovoljne. Posebno Peking jer bi tako mogao konačno s pleća zbaciti pritisak međunarodne javnosti da podržava Kimov destruktivni režim. Južna Koreja već razmišlja o budućnosti i mogućim oblicima konfederacije. Japan je trenutačno najzabrinutiji jer je u potpunosti marginaliziran, a želio bi biti kreator dogovora.
7. Kako bi izgledao uspješan sastanak?
Rezultirao bi potpisivanjem sporazuma. Za međunarodnu zajednicu uspjeh bi bio sjevernokorejski pristanak na pauzu u testiranju nuklearnog oružja i dozvola za ulazak u zemlju međunarodnih inspektora. No, vjerojatno će sve strane tražiti nešto zauzvrat.
8. Koji je najnepovoljniji scenarij?
Slučaj da Sjeverna Koreja napusti razgovore tvrdeći da je Trump nepopustljiv ili da SAD traži previše. Ili da razgovori uopće ne poluče rezultate te se rješenje prolongira do idućeg stanara Bijele kuće.
Naime, dio stručnjaka vjeruje da bi do 2030. godine Sjever mogao imati i 200 nuklearnih bombi te dovesti Južnu Koreju u bezizlaznu situaciju. Zato je nužno sada postići napredak.
Musk zatražio da uvedu carine na uvoz automobila iz Kine
Elon Musk, američki biznismen i vlasnik kompanije za električne automobile Tesla, podržao je Trumpovu najavu o carinjenju uvoznih automobila. “Protivim se carinama, ali trenutačna situacija je kao da se natječete na Olimpijadi u olovnim cipelama”, napisao je Musk na Twitteru. “Američki automobil u Kini plaća carinu od 25 posto cijene, a kineski u SAD-u samo 2,5 posto. To je deseterostruko manje”, napisao je Musk te zapitao javnost trebaju li SAD i Kina imati ista pravila za uvoz automobila.
Trump je odmah retvitao Muskov komentar, a na njega se osvrnuo i na konferenciji za novinare o uvođenju carina za čelik i aluminij. “U jednom trenutku prijeći ćemo na reciprocitetnu politiku. Ako oni nama budu zaračunavali 25 posto, onda ćemo i mi njima. To se zove zrcalni porez”, rastumačio je Trump okupljenima. Američki mediji prenose da je Trumpova administracija zatražila od Pekinga mjere kojima bi se američki trgovinski dug smanjio za 100 milijardi dolara.
(Izvor: Dnevnik.hr)