Konačan prijedlog rezolucije kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Glavne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je veleposlanik Bosne i Hercegovine (BIH) pri UN Zlatko Lagumdžija, izvješćuje Radio Slobodna Europa (RSE).
“Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, od strane ‘cross- regional core group’, otišao prema predsjedniku @UN_PGA i svim stalnim misijama u UN”, napisao je Lagumdžija 1. svibnja kasno uvečer na mreži X.
U finalnom prijedlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Europa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN “da 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine”.
Što stoji u tekstu prijedloga Rezolucije
UN, navodi se u tekstu, “osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao povijesnog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sustave, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti”.
“Također”, navodi se dalje, UN “bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici”.
Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog ukopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s pravdom.
Rezolucijom se “poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a”.
Od glavnog tajnika UN traži se da “uspostavi program informiranja pod nazivom ‘Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi’, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od glavnog tajnika da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija ssustava UN-a i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje”.
Također, rezolucijom UN, kako se navodi, “poziva sve države članice, organizacije sustava UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti”.
Političari iz RS-a i Srbije i Rusije lobiraju protiv
U sjedištu UN-a u New Yorku proteklih dana održane su neformalne konsultacije o Nacrtu rezolucije kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Kako je ranije objavljeno na službenoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.” sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno s misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, nizozemske, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i SAD-a.
Prethodno je u Vijeću sigurnosti UN-a 30. travnja održana sjednica o BiH na zahtjev Rusije, koja je kao povod za raspravu istaknula narušavanje sigurnosne situacije i rizike podrivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Rusija je zatražila sjednicu nakon pisma Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH iz srpskog naroda, koje je poslala Vijeću sigurnosti UN-a.
Sjednica se održala u trenutku dok Srbija i političari entiteta Republika Srpska (RS), uz saveznika Rusiju, lobiraju protiv usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u Glavnoj skupštini UN-a, koja će na dnevnom redu biti u svibnju.
Prije 9 godina bio dovoljan veto Rusije
Kada se prije devet godina odlučivalo o rezoluciji o genocidu u Srebrenici u Vijeću sigurnosti UN-a, za neusvajanje dovoljan je bio veto Rusije. Ovoga puta, na Glavnoj skupštini ne postoji mogućnosti ulaganja veta za blokiranje donošenja rezolucije.
Usprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u srpnju 1995. godine počinjen genocid.
Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterizirao kao genocid, u kojem je u srpnju 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom UN-a.
Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko, koristeći bonske ovlasti, nametnuo je 23. srpnja 2021. dopune u Kaznenom zakonu BiH kojima se zabranjuje i propisuje kazna za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Podneseno je više desetaka kaznenih prijava, ali gotovo tri godine kasnije nema potvrđene optužnice, piše RSE.
/Desk/