Neum, jedini bh grad na moru, sve je atraktivnija destinacija za ugodan odmor. Posebno za domaće turiste zbog pristupačnijih cijena od ostalih turističkih odredišta na moru, primjerice Hrvatske, Grčke, Turske itd.
Međutim, globalna inflacija učinila je svoje i u Neumu su cijene nešto više nego prijašnjih godina te će, upravo u financijskom dijelu, odnosno, zaradi od turizma, ovaj bh biser na Jadranu , dostići rekordnu 2019. godinu kada je, po procjenama, ostvareno više od 700 tisuća noćenja u sezoni. O turističkoj sezoni na izmaku, planovima, ali i problemima ove lokalne zajednice, za Dnevni list govori načelnik Općine Neum Dragan Jurković.
DL: Kaka je vaš rezime ovogodišnje turističke sezone u Neumu?
Jurković: S ovogodišnjom turističkom sezonom u Neumu, generalno, možemo biti zadovoljni, iako to nije došlo do razine kao što je bilo 2019. godine po broju noćenja. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika u svibnju i lipnju imali smo nekih praznina, međutim, rujan smo imali vrlo dobar, a evo i početak listopada je vrlo obećavajući po gostima koji su u Neumu. Stoga se nadam da ćemo ovu godinu zaključiti približno 2019., a ukoliko se ovako nastavi možda i da dosegnemo taj rezultat. Međutim, zasigurno je da je s financijske strane rezultat viši, to se na kraju može svesti na isto, a mi možemo biti vrlo zadovoljni ovom turističkom sezonom.
DL: Što se očekuje od pod sezone, hoće li i ona biti upješna?
Jurković: Da, najave za listopad su dosta pozitivne i optimistične, svi hoteli su popunjeni, bit će dosta i kongresnog turizma, određenih turističkih grupa, tako da nam ovaj mjesec može biti jako dobar, pa čak i mjesec studeni, tako da bi se mogao kompenzirati praznina s početka sezone. I zato mogu zaključiti da bi broj noćenja iz 2019. mogli dostići ili bi ćemo biti jako blizu takvom rezultatu.
DL: Neum šalje poruke dobrodošlice, ali ne posebno i za kruzere. Zašto?
Jurković: Našli smo se u specifičnoj situaciji. Prošle godine smo možda i buntovno, ali s razlogom, nastupili jer nismo znali o uplovljavanju kruzera u neumski aquatorij. Mislili smo da nešto možemo ‘ad hoc’ uraditi i spriječiti taj ulazak kruzera. Jednostavno, turizam koji mi želimo u Neumu ne predviđa taj vid turizma, dolazak većih brodova i kruzera. Taj problem smo imali prošle godine, a ove godine smo pokušali iskoristiti neke mehanizme kako bismo to spriječili, međutim, trebamo znati da more, iako se ono nalazi u Neumu, lokalna zajednica ne kontrolira. Prošle godine na općinskom vijeću donijeli smo zaključak prema našim institucijama kako ne želimo brodove veće od 15 metara u neumskom aquatoriju i na to ćemo intenzivnije nastojati ukazivati jer ako to prijeđe u praksu – teško će se zaustaviti i inzistirati ćemo na tom iznalaženju rješenja kako to spriječiti.
DL: Kako riješiti taj problem?
Jurković: Ono što je vrlo zanimljivo, a o čemu javnost možda nije upoznata, je to da je BiH potpisnica velikog broja sporazuma i ugovora, a jedan od njih je i slobodna plovidba, odnosno, neškodljivi prolaz kroz teritorijalne vode određene države. Tako se i u ovom slučaju koristi ta pogodnost ulaska u BIH. jedini mehanizam za zaustavljanje koji je trenutno na raspolaganju je, ukoliko prijeti neka neposredna opasnost, nekog napad ili pandemije nekih zaraznih bolesti koje bi se mogle unijeti u državu – jedino tada bi se moglo reagirati i zaustaviti ulazak tih brodova. Po našim zakonima nemamo mehanizma to riješiti, te stoga trebamo, od Vijeća ministara, Federacije, Županije, zajednički iznaći model kako to u budućnosti regulirati, ne dozvoliti ulazak u neumski aquatorij koji je sam po sebi specifičan, tu je i Malostonski zaljev koji imaju biodiverzitet koji se narušava ovakvim uplivom ovih brodova. Nadam se da ćemo u skorašnjem vremenu napraviti znanstveni skup gdje bi relevantni međunarodni stručnjaci iz ovog područja, ali i pravne stručnjake, kroz svoja iskustva i sugestije, pomognu u iznalaženju zajedničkog modela kako bi se to spriječilo.
U pozitivnoj nadi, nadam se da će se ovaj apel iz lokalne zajednice čuti i na državnoj i federalnoj razini. To je jedna turistička destinacija za koju želimo osigurati održivi turizam, a u budućem vremenu, kroz promjenu prostorno-planske dokumentacije želimo kontrolirati gradnju kako ne bi imali neke nove objekte sa stotinama kvadrata koje će samo generirati još veće probleme s kojima se Neum suočava posljednjih godina, a to je problem nedostatka plažnog prostora. Onda jednostavno, turisti zaobilaze Neum. Imamo previše kapaciteta koji se koriste u turističke svrhe. U špici sezone imamo od 20 tisuća do 25 tisuća gostiju, a Neum je svojedobno kada se gradio, bio planiran za nekih 10-ak tisuća, tako da imamo dvostruko više opterećenosti na infrastrukturi i svake godine strepimo hoće li izdržati i hoće li se u Neumu dogoditi neki problem.
DL: Kakav turizam Neum želi?
Jurković: Pokušavamo dokazati kako želimo održivi turizam, višu kvalitetu i smanjiti pritisak velikog broja gostiju, a to ćemo postići ako te smještajne kapacitete budemo držali pod kontrolom i postojeću infrastrukturu sanirali i zaštitili. Neum ima specifičnost zatvorenog kanalizacijskog sustava koji ide sve do Malostonskog kanala i onda, nakon što se prečisti, dalje u otvoreno more i to nas drži u ravnoteži. Da nemamo to riješeno, u Neumu bi more bilo u jako lošem stanju, međutim imamo jako čisto i kvalitetno more i želimo ga u budućnosti zaštititi, poboljšati plažni prostor. Ali, opetnaglašavam, to možemo jedino u suglasju sa Županijom, Federacijom i državnom razinom kako ne bi narušili prirodan sklad koji postoji.
Ovakav vid kruzerskog turizma koji se propagira – ti ljudi su došli, nemamo mjesta za njihovo prihvaćanje, možda iz tog razloga steknu i loš dojam o mjestu, što nam šteti u samoj našoj promidžbi i ne vidimo Neum u toj vrsti turizma. Želimo kvalitetnom ponudom i sadržajima od Neuma stvoriti jednu željenu i kvalitetnu turističku destinaciju.
DL: Otvaranjem Pelješkog mosta za Neum se najavljivala izoliranost i gubitak turista. Je li se to dogodilo?
Jurković: Crni scenarij, koji su pojedini spominjali, nije se dogodio. Sigurno se u početku osjetio pad prometa uz objekte uz samu magistralu, međutim, danas imamo jednu drukčiju sliku gdje ljudi jednostavno više ne žele koristiti tu zaobilaznicu koja je prije nešto više od godine puštena u promet. Dolaze u Neum i zadržavaju se tu jer nema više onih velikih gužvi koje su nekada bile, a koje su nam tijekom sezone stvarale velike probleme kada je u Neumu praktično, od jednog do drugog graničnog prijelaza bila neprekidna kolona, a funkcioniranje u gradu bilo vrlo teško. Ove godine smo bili svjedoci da se povećao broj dolazaka za razliku od prošle godine. Mislim da će se povećavati i u budućnosti jer, ljudi dolaze u Neum naprave pauzu, koriste ugostiteljske objekte ili čak ostanu dan-dva u Neumu i to je pozitivna priča oko Pelješkog mosta jer most je dosta promijenio tu strukturu dolazaka, otvorio novu rutu prema unutrašnjosti novom cestom do Stoca. Mislim da je most donio novu dimenziju Neumu, a da je nešto značajno promijenio, nije, izuzev gužvi koje su bile prije tijekom sezone.
DL: S obzirom na zemljopisni položaj, neki Neum uspoređuju s Monakom. Može li se Neum bazirati na bogatiju klijentelu?
Jurković: Želimo biti otvoreni za sve naše posjetitelje i goste. Težimo imati ponudu i prostora za sve, ali isto tako manje pritiskana Neum. Istodobno želimo visokom kvalitetom i bogatijom ponudom privući i ekskluzivnu klijentelu kako bi prihodi od turizma ostvarili bolje rezultate.
/Desk/