Najveća je to enciklopedija koju su ikada napisali ljudi i vjerojatno će tu titulu zadržati zauvijek. Naime, svaki budući konkurent gotovo će sigurno nastajati uz pomoć umjetne inteligencije.
Napisana na gotovo 23.000 svitaka rukopisa, Enciklopedija Yongle, koju je u 15. stoljeću naručio jedan kineski car iz dinastije Ming, bila je najveće enciklopedijsko djelo u povijesti. Tu je titulu zadržala otprilike 600 godina, sve dok je nije nadmašila Wikipedija, projekt pokrenut u kaotičnom uredu na Floridi. Danas ta internetska enciklopedija, koju zajednički stvaraju korisnici, sadrži oko 30 milijardi riječi na više od 300 jezika. Samo njezino izdanje na latinskom jeziku ima više članaka od Encyclopaedije Britannice.
Dok ove godine slavi 25. obljetnicu postojanja, Wikipedija se suočava s ozbiljnim problemima. Gubi i čitatelje i dobrovoljne urednike, nalazi se u središtu sve intenzivnijih kulturnih i ideoloških sukoba, a umjetna inteligencija predstavlja potencijalnu egzistencijalnu prijetnju njezinu opstanku. U svojoj novoj knjizi koja potiče na razmišljanje australski novinar Richard Cooke primjećuje kako je Wikipedija najveća enciklopedija koju su ikada napisali ljudi i vjerojatno će tu titulu zadržati zauvijek. Naime, svaki budući konkurent gotovo će sigurno nastajati uz pomoć umjetne inteligencije.
Neprofitni projekt
Kao najpoznatiji svjetski enciklopedijski izvor koji zajednički stvaraju korisnici, Wikipedija istodobno služi kao izvor znanja i kao ogledalo društva. Njezina povijest može se pratiti sve do jedne kupnje iz djetinjstva njezina suosnivača. Kada je Jimmy Wales imao tri godine, majka mu je kupila primjerak enciklopedije World Book Encyclopedia, koju je obitelj svake godine dopunjavala naljepnicama pristiglima poštom.
Desetljećima poslije Wales je tragao za novim poslovnim idejama. Zaključio je da internetska enciklopedija, za razliku od tiskane, nikada ne mora zastarjeti jer se njezin sadržaj može neprestano ažurirati. Tako je 2000. godine, zajedno sa suradnikom Larryjem Sangerom, osnovao projekt Nupedia. Međutim, njegov postupak uređivanja i provjere činjenica, koji se sastojao od sedam koraka, bio je toliko spor da je nakon pet mjeseci odobren samo jedan članak, i to o atonalnosti u glazbi. Kako bi ubrzali rad, odlučili su promijeniti pristup te su 2001. godine pokrenuli enciklopediju koju su mogli uređivati sami korisnici.
U svojim počecima Wikipedija je bila prilično loša, ali upravo je u tome bila tajna njezina brzog rasta. “Prosječna osoba koja bi prvi put vidjela ranu Wikipediju pomislila bi da to može napraviti bolje”, piše Cooke. Već tijekom iste godine Wikipedija je pokazala svoj puni potencijal, kada je u manje od mjesec dana objavljeno više od stotinu članaka o terorističkim napadima 11. rujna 2001.
Prepoznavši njezin komercijalni potencijal, vodstvo Wikipedije razmatralo je mogućnost uvođenja oglasa. Međutim, nakon što su neki dobrovoljni urednici napustili projekt od te se ideje odustalo. Wikipedija je nastavila djelovati kao neprofitni projekt. Wales je tu odluku kasnije opisao kao “ili najpametniju ili najgluplju stvar koju sam ikada učinio”, budući da osobno nije financijski mnogo profitirao od globalnog fenomena koji je suosnovao.
Sada se tako zamišljen projekt suočava s ozbiljnijim izazovima.
Tri najveće prijetnje
Prvi je sve napetija politička klima. Određene teme oduvijek su izazivale takozvane “uredničke ratove”, odnosno sukobe među korisnicima oko sadržaja članaka. Među najspornijim stranicama nalaze se one o Izraelu, Isusu i Donaldu Trumpu. Wikipedija je i ranije imala probleme s pojedinim suradnicima. Primjerice, Scijentološka crkva bila je prva organizacija kojoj je 2009. godine zabranjeno uređivanje Wikipedije. Prošle je godine i Elon Musk, nekadašnji poklonik Wikipedije, najavio pokretanje Grokipedije, alternative onome što je podrugljivo nazvao “Wokepedijom”, aludirajući na njezinu navodnu pretjeranu političku korektnost i progresivnu orijentaciju.
Politička polarizacija dodatno je pogoršala drugi veliki problem Wikipedije – nedostatak urednika.
U svojim počecima Wikipedija je srdačno prihvaćala nove suradnike. Međutim, nakon nekoliko ozbiljnih slučajeva klevete postrožila je pravila uređivanja, osobito kada je riječ o člancima o živim osobama. Od 2017. godine novim urednicima zabranjeno je samostalno stvaranje novih članaka.
Treća, a ujedno i najzlokobnija prijetnja jest umjetna inteligencija.
Wikipedija je odigrala ključnu ulogu u razvoju velikih jezičnih modela (LLM-ova), zahvaljujući svojoj golemoj, besplatno dostupnoj i višejezičnoj bazi podataka. Cooke čak smatra da je Wikipedija “vjerojatno najvažniji pojedinačni skup podataka za treniranje u povijesti umjetne inteligencije”.
No, to je imalo i neželjenu posljedicu: brojne Wikipedijine pogreške i izmišljotine prenesene su u sustave umjetne inteligencije, čime su dobile svojevrstan novi život.
Zahvaljujući tome što je umjetna inteligencija preuzela i obradila goleme količine Wikipedijina sadržaja, danas više ljudi nego ikada neizravno koristi informacije iz te enciklopedije. Međutim, istodobno sve manje korisnika posjećuje samu Wikipediju. Od 2022. godine Wikipedija je izgubila gotovo četvrtinu svojih čitatelja, a time i brojne prilike za prikupljanje donacija i privlačenje novih urednika.
Njezine milijarde riječi, koje su napisali, uređivali i razvrstavali milijuni dobrovoljaca diljem svijeta, pomogle su stvoriti preduvjete za razvoj umjetne inteligencije, koja sada koristeći se tim sadržajem prijeti ugroziti opstanak Wikipedije.