Bosna i Hercegovina ulazi u jednu od najozbiljnijih ekonomskih kriza u posljednjih nekoliko desetljeća, a njezin se epicentar nalazi u transportnom sektoru. Problem boravka profesionalnih vozača u zoni Schengena, koji traje već mjesecima, posljednjih je dana eskalirao do točke u kojoj prijeti paralizom ne samo logistike nego i cjelokupnog gospodarstva države. Ono što je nekada bilo pitanje administrativnog tumačenja pravila, danas je postalo pitanje opstanka čitavih industrija, prenosi N1.
Kriza koja je dugo tinjala
Problemi s boravkom vozača iz BiH u zemljama Europske unije nisu novi. Domaće institucije i predstavnici transportnog sektora i ranije su upozoravali da se pravila o ograničenju boravka u šengenskom prostoru — takozvano pravilo 90 dana u razdoblju od 180 dana — ne mogu primjenjivati na isti način na turiste i profesionalne vozače.
U proteklim mjesecima vođeni su brojni razgovori s predstavnicima Europske komisije i državama članicama, ali bez konkretnog ishoda. Unatoč inicijativama za uvođenje izuzeća za vozače u međunarodnom transportu, problem je ostao neriješen i dodatno se produbio nakon ulaska Hrvatske u puni režim Schengena. Tek nakon nedavnih prosvjeda, kako ističe ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, ovo je pitanje dobilo ozbiljniju pozornost europskih institucija, no ona još nije rezultirala konkretnim rješenjem.
Granice bez pravila i sektor u kolapsu
Posljedice su već sada vidljive i iznimno ozbiljne. Čak 875 vozača vraćeno je s granice, dok se transportne operacije svakodnevno otkazuju. Najveći problem predstavlja neujednačena primjena pravila jer se na pojedinim graničnim prijelazima ista situacija tretira različito.
Takva pravna nesigurnost onemogućuje planiranje i dovodi tvrtke u situaciju da ne mogu jamčiti isporuke. U logistici, gdje su rokovi ključni, to znači gubitak povjerenja, a ubrzo i gubitak poslova. Transportni sektor, godinama jedan od najstabilnijih stupova izvoznog gospodarstva, sada je na koljenima.
Prema riječima ministra Forte, bit problema leži u činjenici da se profesionalni vozači tretiraju kao migranti, a ne kao radnici u međunarodnoj trgovini, čime se zanemaruje njihova ključna uloga u funkcioniranju europskog tržišta. Ovakav pristup ne pogađa samo BiH; zastoji izravno utječu i na tvrtke unutar EU koje ovise o pravodobnim isporukama robe.
Upozorenja gospodarstvenika i lančana reakcija
Predsjednik Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić upozorava da se kriza već prelijeva na druge sektore. Ako tvrtke izgube ugovore i budu izbačene iz lanaca opskrbe, posljedice neće biti kratkoročne. Slično smatra i predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske Goran Račić, koji situaciju naziva najvećim izazovom za gospodarstvo BiH od rata do danas.
Konkretni podaci s terena potvrđuju ozbiljnost: pojedine tvrtke bilježe ogromne dnevne gubitke, dok kašnjenja uzrokuju visoke penale partnera. Institucije su najavile intenziviranje diplomatskih aktivnosti i sastanke s vlastima u Hrvatskoj, no u sektoru raste nepovjerenje. Zijad Šarić, predstavnik Konzorcija Logistika BiH, ističe da su prijevoznici iscrpili strpljenje te su za 23. ožujka najavljeni novi prosvjedi i blokade graničnih prijelaza ako ne dođe do pomaka.
Vrijeme koje BiH više nema
Svaki novi dan bez rješenja znači nove financijske gubitke i slabljenje pozicije zemlje na međunarodnom tržištu. Ova kriza više nije izoliran problem jedne djelatnosti, već ozbiljan test sposobnosti države da zaštiti vlastito gospodarstvo. U pitanju nije samo transport, već budućnost ekonomije Bosne i Hercegovine.