Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Trump birače plaši i poziva na glasanje: “Bit ću opozvan. Izgubit ćete sve. Silno je važno da glasate”
    • Policija traži osobu koja je namjerno vozilom gazila ljude
    • Kanada nepokolebljiva pred Trumpom: Uzvraćaju istom mjerom na nametanje carina
    • Supermarket-turizam: Zašto su nas opčinile inozemne trgovine
    • Moć krononutricije: Zašto bi večeru trebalo pomaknuti na ranije sate
    • Sukob SAD-a i Irana otvara novu ekonomsku frontu, Teheran i Peking uzvraćaju na Trumpove prijetnje
    • Slom trgovinskih pregovora: Trump uvodi carine od 50 posto na kanadsku robu
    • Super El Niño jača: Između iznadprosječne jesenske topline i prijetnje zimskog kolapsa polarnog vrtloga
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Energetika
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Samo dobre stvari
    • Kontakt
    Republika
    Kolumne

    Krik počasnog građanina Bužima

    republikaBy republika30.12.2021No Comments5 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Kolumnu pod nazivom “Krik počasnog građanina Bužima” autora akademika Enesa Karića koja je objavljena u uvodniku novog izdanja IIN Preporod prenosimo u cijelosti.

    Piše: Akademik, Enes Karić

    Već odavno, ima tome trideset i osam godina, imam nekoliko fascikli u kojima pohranjujem svoje skromne crtice i eseje. Na fasciklama sam tintali olovkom napisao “Krikovi 1.“, “Krikovi 2.“ I tako dalje. I ovaj skromni esej ići će (i ući će) u jednu od tih fascikli. Nije mi drago što već gotovo četiri desetljeća bilježim “krikove“, ali šta mogu! Svijet traje i biva mimo, pored, iznad i protiv naše volje. Najčešće tako.

    Dakle, da budem jasan, kao musliman, ja sam protiv skidanja bilborda ili skidanja i uklanjanja javne božićne i novogodišnje čestitke u gradu Bužimu. Ta javna božićna i novogodišnja čestitka ni po čemu nije uperena protiv naše vjere islama, niti protiv naše bošnjačke nacije, niti protiv države Bosne i Hercegovine.

    A da ta javna božićna i novogodišnja čestitka nije protivna svemu našem pobrojanom, dovoljan mi je samo jedan dokaz: Radost kršćana, katolika ili pravoslavnih, koji će proputovati kroz Bužim i vidjeti da im se čestita blagdan Božić i Nova 2022. godina. Taj putnik i građanin, taj katolik i pravoslavac, oni nisu ni HDZ, ni SNSD, oni nisu rušitelji Bosne i Hercegovine. Oni su jednostavno putnici, oni su ljudi koji se raduju toj čestitci.

    Oni čestitku doživljavaju kao dobrodošlicu iskazanu im baš u Bužimu. Iako ja ne tražim recipročnu ljubav, niti recipročni patriotizam, ali navodim usputice i ovo: I ja bih se obradovao da u Širokom Brijegu, ili u Grudama, ili u Međugorju, pročitam bilbord ili napis iznad ulice “Sretan Ti Bajram i u zdravlje ti bio, putniče muslimane!“

    Već godinama u Bosni i Hercegovini imamo sa naše “muslimanske“ ili naše “islamske strane“, tu i tamo, glupe i priproste komentare o obilježavanju (ili našem muslimanskom čestitanju) Božića, Nove godine, puštanju Djeda Mraza u obdaništa i škole, i tako dalje. Uvijek sam se gnušao nad tom našom glupošću. Ovamo nam državu svode na nulu, a mi svoj razum, ako smo još pri njemu, trošimo na stvari koje u Bosni i Hercegovini nikada nisu bile problem. Pa, molim vas lijepo, još davno Bašeskija govori o zajedničkim kršćanskim i muslimanskim svečanostima u Sarajevu!

    Nadalje, molim vas lijepo, u Kur’ānu na više mjesta Bog oglašava da On nije htio da čovječanstvo bude jedne vjere! Bog to različito čovječanstvo poziva da se “natječe u dobru“. U Kur’ānu Bog nije nigdje nazvan muslimanskim Bogom! Bog je u Kur’ānu imenovan kao “Bog /Gospodar/ svih svjetova!“ Dakle, Bog je htio različito čovječanstvo koje se natječe u dobrim djelima!

    A zar nije dobro djelo ako mi, ako vi, kažete katoliku ili pravoslavcu: “Sretan Ti Božić!“ “Sretna Ti Nova godina!“ Ma nećeš, brate muslimane i sestro muslimanko, izići iz dīna ako kršćaninu, pravoslavcu ili katoliku, prirediš tih deset sekundi radosti. I kupiš mu dobar poklon, kilogram rahatlokuma, naprimjer! To je jedna stvar koju sam htio reći, s velikom tugom i bolom.

    A druga je: Ne znaju mnogi muslimani da i mi muslimani imamo pravo obilježavati rođenje Isāa el-Mesīha, sina Merjemina (Isusa Krista sina Djevice Marije). Pa, molim vas ja sve lijepo, molim vas iz srca, poslušajte sljedeće: Nijedno rođenje niti jednog Božijeg poslanika u Kur’ānu, u koji mi muslimani vjerujemo da je doslovna Božanska Riječ, nije tako detaljno i tako uzvišeno opisano kao što je to slučaj sa rođenjem Isāa el-Mesiha (Isusa Krista)!

    Kad sam bio na specijalizaciji u Kairu, bio sam u velikoj džamiji Al-Azhar i slušao te odjeljke Kur’āna iz sure Merjem, i vidio da oko mene, u safovima, stotine ljudi, stotine muslimana, ridaju dok učač (karija) anđeoskim glasom uči te odlomke Kur’āna o Isāu el-Mesīhu i Časnoj Djevi Merjemi. Pa, za Boga miloga, Isā el-Mesīh je i naš, Časna Merjema je i naša! I zašto bi nama muslimanima trebalo da smeta to što ih kršćani (katolici, pravoslavci, kopti…) rođendanski štuju i što ih u svojim dogmama imaju – ne uvijek kao mi muslimani – ali ih imaju i vole i poštuju. A ni mi ih ne kudimo, kao što svi znate. Ponavljam, Bog je htio različito čovječanstvo, religijski, jezički, kulturalno, rasno! Ne budimo protiv Božije volje. Islam znači predanost Volji Božijoj!

    Imaju predanja u islamskim knjigama, u njima se bilježi i ovo: Kad je Poslanik Muhammed nenasilno oslobodio Mekku, iz Kabe (Ćabe) uklonio je kipove, kumire, idole… Tamo je našao malu fresku, na njoj je bila skromno naslikana tužna Djevica Merjema kako u svome naručju drži maloga Isāa el-Mesiha. Božiji poslanik Muhammed nije dao da se ta freska oskrnavi. Prekrio je tu fresku svojim mubarek rukama!

    Ne mislim da je poštovani načelnik, ili ko već u lijepom Bužimu, učinio dobro djelo Bosni i Hercegovini time što je naredio da se skine bilbord sa božićnom i novogodišnjom čestitkom. Jer, rođenje Božijeg poslanika Isāa el-Mesiha, i sjećanje na njega, radost je za kršćane, pa, za Boga miloga, priznajmo im pravo na tu radost! A, k tome, Isāovo rođendanstvo i mi muslimani možemo učiniti svojim blagdanom, svojim mevludom. Kao, uostalom i Novu godinu koju mi muslimani ne treba da proslavljamo uz alkohol, ali možemo uz lijepa predavanja o Isāu el-Mesīhu. A i famozni Djeda Mraz dā se protumačiti kao jedan lijepi dobroćudni sufija koji je išao selom i udaranjem u bubanj podsjećao muslimančad da idu u mejtef!

    Ali mi muslimani, eto baš mi, već odavno smo počeli ukidati i svetkovanje mevluda u čast poslanika Muhammeda! Pa kako da onda poštujemo kršćane koji svetkuju rođenje Isāa el-Mesīha?!

    I u ovim strašnim i teškim vremenima treba nam makar malo dobre volje. Ponavljam, kršćani nisu HDZ, hrišćani nisu SNSD. Sa HDZ-eom i SNSD-eom treba se naduravati politički. Imadnimo osjećanja za razlikovanje. I neka nam bude drago da se kršćani raduju svojoj vjeri i svojim nadama u milost dragoga Boga koji nas je sve stvorio.

    enes karić
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Ozdravljenje ili zašto razumjeti 66. Shakespeareov sonet

    08.08.2026

    Zašto je francuski novinar osuđen zbog pisanja istine?

    20.07.2026

    Šutanje kožne mješine vrijednije od svih političkih nabiguza

    03.07.2026

    Comments are closed.

    Najnovije

    Trump birače plaši i poziva na glasanje: “Bit ću opozvan. Izgubit ćete sve. Silno je važno da glasate”

    Policija traži osobu koja je namjerno vozilom gazila ljude

    Kanada nepokolebljiva pred Trumpom: Uzvraćaju istom mjerom na nametanje carina

    Supermarket-turizam: Zašto su nas opčinile inozemne trgovine

    Moć krononutricije: Zašto bi večeru trebalo pomaknuti na ranije sate

    Kolumne

    Ozdravljenje ili zašto razumjeti 66. Shakespeareov sonet

    Zašto je francuski novinar osuđen zbog pisanja istine?

    Šutanje kožne mješine vrijednije od svih političkih nabiguza

    E, boli te k…. za koga navijam

    Promo

    Busovača domaćin 13. međunarodne smotre folklora ‘Srce Središnje Bosne’

    U Međugorju međunarodni šahovski turnir sa sudionicima iz više od 15 europskih i azijskih zemalja

    U Ljubuškom predstavljanje knjige – ‘Sin – Priča o Toniju’ vraća se kući

    Program za Dan grada i Ilindan u Stocu: Sedam dana kulture, tradicije i zabave

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.