– Od 1990. bilježi se stalni globalni rast potrošnje kave od 2,1 posto godišnje, što znači da će tim tempom rasta industrija trebati 298 milijuna vreća kave da bi 2050. zadovoljila potrebe tržišta, što su duplo veće količine od sadašnjih – izračunali su u konzultanti industrije kave, piše Novac.jutarnji.
Već je prošle godine, prema dostupnim podacima, zabilježen pad svjetske proizvodnje kave zbog smanjenih količina koje na tržište stavljaju proizvođači iz Brazila. Američko ministarstvo poljoprivrede procjenjuje da će ove godine raspoložive količine kave na svjetskom tržištu biti 152 milijuna i 400 tisuća vreća kave od po šezdeset kilograma, što je za 600 tisuća vreća manje nego u prošloj godini.
Pad proizvodnje
Pad proizvodnje u Brazilu dovodi se u vezu s klimatskim promjenama, jer biljke iz kojih se dobiva sirovina za industriju kave trebaju specifične i nepromijenjene klimatske uvjete. Iako u Latinskoj i Srednjoj Americi, Africi i Aziji postoji dvadesetak zemalja značajnijih izvoznika kave, vodeći proizvođači poput Brazila i Kolumbije, kao i oni s manjim tržišnim udjelima poput Indije i Nikaragve, doživjet će, prema nalazima spomenutih konzultanata, najveća smanjenja površina kave zbog klimatskih promjena od čak 60 posto do 2050., što će se neminovno odraziti na svjetsku ponudu.
– Čak i uz uvjet da se proizvođači kave ubrzano počnu prilagođavati klimatskim promjenama, proizvodnja 2050. neće moći biti veća od sadašnje – tvrdnja je iz izvješća ‘Worldcoffeeresearcha’, koja otvara brojna pitanja o cijeni, kvaliteti i vrsti kave koja će se piti u nastupajućim godinama i desetljećima.
Budući da će afrički izvoznici poput Burundija, Kenije i Etiopije, prema nalazima ‘Worldcofferesearcha’, biti manje pogođeni smanjenjem površina kave, moguće je da će na tržištu biti više kave iz tog dijela svijeta poput sorte arabice. Izlaz u podmirivanju potreba tržišta zacijelo će se tražiti i u znanstvenim istraživanjima o uzgoju vrsta kave koje su otporne na klimatske promjene.
Rast cijena
Kad su u pitanje buduće cijene kave, analitičari podsjećaju da je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća cijena pola kilograma sirove kave bila dva i pol puta veća od sadašnje koja je 1,28 dolara. Cijene od prije četrdeset godina mogle bi se vratiti, opća je ocjena upućenih u tržište.
Prema podacima Eurostata, najveći svjetski izvoznici kave u Europu su, osim Brazila, Vijetnam i Kolumbija. Iz tih triju zemalja tijekom 2016. uvezeno je ‘crnog napitka’ u vrijednosti 14 milijardi eura. Svjetsko tržište kave procjenjuje se na sto milijardi dolara, a u maloprodaji se godišnje okrene oko deset milijardi dolara.
/Republikainfo.com/