Zapadni Balkan, a posebno Bosna i Hercegovina, mogao bi postati jedan od ključnih testova nove sigurnosne i političke strategije “Europa+”, o kojoj će svjetski lideri raspravljati na Minhenskog sigurnosnoj konferenciji u petak (13. veljače, 2026.). Dok se međunarodni poredak ubrzano mijenja, a odnosi između velikih sila postaju sve nestabilniji, regija se sve više promatra kao prostor gdje Europska unija mora dokazati vlastitu geopolitičku snagu i vjerodostojnost.
Kako pišu analitičari Kurt Bassuener i Valery Perry za EU Observer, okupljanje političkih i sigurnosnih lidera dolazi u trenutku kada se, kako je prošlog mjeseca na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu upozorio kanadski premijer Mark Carney, međunarodni poredak suočava s dubokim “raskidom” izazvanim politikom administracije Donalda Trumpa. Iako Europska unija pokušava jačati vlastitu otpornost kroz ekonomske i sigurnosne mjere, jasna zajednička strategija još nije definirana, prenosi N1.
Koncept “Europa+”, koji uključuje EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku i Kanadu, ali i širu mrežu demokratskih saveznika, sve se više promatra kao mogući odgovor na rastući pritisak velikih sila. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je europske lidere kako političke odluke još nisu sukladne toj spoznaji.
Analitičari upozoravaju kako prijetnje europskim demokracijama danas ne dolaze samo kroz ruske dezinformacije, sabotaže i podršku ekstremnim političkim pokretima, već i kroz nepredvidivu politiku Sjedinjenih Država, koje koriste sigurnosne i ekonomske instrumente za vršenje pritiska na saveznike.
Balkan kao geopolitičko žarište
U takvom kontekstu, Zapadni Balkan dobija posebno strateško značenje. Uprkos dva desetljeća dugim pokušajima proširenja, politika EU prema regiji često se smatra nedovoljno učinkovitom, što, prema procjenama analitičara, šalje signal slabosti i otvara prostor za utjecaj drugih globalnih aktera.
Bosna i Hercegovina u tom procesu ima posebno mjesto. Zemlja se opisuje kao prostor u kojem se ukrštaju regionalni i globalni interesi, ali i kao država u kojoj EU posjeduje snažne političke i ekonomske mehanizme stabilizacije – ukoliko ih odluči odlučnije koristiti.
Istovremeno, politika EU prema Srbiji, posebno prema predsjedniku Aleksandru Vučiću, i dalje izaziva kritike jer se smatra previše tolerantnom, što dodatno slabi kredibilitet europske politike u regiji.
Energetska i sigurnosna dimenzija
Strategija “Europa+” predviđa i jačanje energetske sigurnosti kroz smanjenje ovisnosti od fosilnih goriva i razvoj otpornijih energetskih sustava, što se smatra ključnim elementom političkog suvereniteta. Rat u Ukrajini pokazao je ranjivost europske infrastrukture i potrebu za dubljom sigurnosnom integracijom.
Analitičari upozoravaju da su za Europu dvije najveće geopolitičke prijetnje Rusija i Sjedinjene Države, koje svojim političkim, vojnim i ekonomskim utjecajem mogu ograničiti europsku autonomiju. Zbog toga se sve više govori o novim financijskim mehanizmima, uključujući zajedničke europske obveznice za obranu.
Test europske političke volje
Stručnjaci naglašavaju da uspjeh strategije “Europa+” ovisi od sposobnosti EU u premošćivanju unutarnjih političkih podjela, posebno oko pitanja migracija i jačanja populističkih pokreta.
Za Bosnu i Hercegovinu, rasprave u Minhenu mogu imati dugoročne posljedice. Ishod debate o novoj europskoj sigurnosnoj i političkoj strategiji mogao bi izravno utjecati na stabilnost regije, tempo europskih integracija i odnos međunarodnih aktera prema Zapadnom Balkanu.
/Desk/