Federalna televizija bila je domaćin sučeljavanju kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Denisa Bećirovića (SDP), Mirsada Hadžikadića (Platforma za progres) i Bakira Izetbegovića (SDA).
Voditelj je na početku kazao da je na sučeljavanje, kao kandidatkinja za članicu Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda odbila kandidatkinja HDZ-a-HNS-a Borjana Krišto zbog, kako je kazala, već prije preuzetih obveza, a da drugi kandidat Željko Komšić (DF) ne želi sudjelovati na sučeljavanju bez prisustva Krišto.
Tijekom izlaganja Bakir Izetbegović, između ostaloga, u kontekstu vanjske politike BiH je kazao: “Kada su u pitanju diplomati, u veleposlanstvima je dvostruko više karijernih diplomata kod Bošnjaka nego kod Hrvata i Srba. To je ono što mi radimo. Gospođa Bisera Turković je 30 godina bila veleposlanica u Zagrebu, Beču, Vashingtonu, Bruxellesu itd. U telefonu ima više od stotinu bitnih ljudi u svijetu. Je’l vi mislite da su se ova lobiranja i rezolucije dogodile slučajno, same? Rezolucije EPP-a, u Bundestagu, S.Res? Dakle, dokumenti koje donosi Senat u Americi, predlaže zakon koji donosi zastupnički dom itd. Te se stvari nisu dogodile slučajno. A kada govorimo o ekonomskoj diplomaciji, ne bi imali ovakav porast izvoza iz BiH ka europskim zemljama i njihovim jakim tržištima da nije ekonomske diplomacije”.
Zbog Rezolucije polemike u SPD-u i ‘balkanizacija Bundestaga’
Naime, Izetbegović je spomenuo i Rezoluciju o BiH koju je izglasao njemački Bundestag početkom srpnja, a na prijedlog vladajuće koalicije SPD-a, FDP-a i Zelenih, pod nazivom “Podrška Bosni i Hercegovini na putu ka boljoj budućnosti”.
Ovo je prouzročilo mnoge polemike ne samo kod dvojice kolega-zastupnika iz iste stranke, SPD, Josipa Juratovića i Adisa Ahmetovića, jednog Hrvata podrijetlom iz Hrvatske, drugog Bošnjaka porijeklom iz BiH, nego je i u BiH donijelo dodatne političke tenzije.
U Rezoluciji se od njemačke vlade traži pružanje jače podrške BiH u sprječavanju nacionalističke retorike. Za Rezoluciju, izuzev vladajućih, glasali su i predstavnici CDU-a, a protiv su bili članovi desničarskog AfD-a te krajnje ljevice.
Josip Juratović, zastupnik SPD-a, za medije je komentirao kako je ista “u mnogim točkama dobra, ali nepotpuna“ jer se u njoj izričito „u dijelu gdje se spominje da u BiH vlada politički nepotizam i nacionalizam, piše ‘u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim redovima’, a onda se poimenično spominju stranke i lideri tih stranaka. To su (Dragan) Čović i HDZ, pa (Milorad) Dodik i SNSD, a sve bošnjačke stranke, pošto i tamo ima nacionalizma, se stavljaju pod sumnju da su sve stranke nacionalističke što nije točno. Ako se govori o nacionalizmu onda trebaju biti spomenuta sva tri nacionalizma s njihovim strankama”, kazao je Juratović navodeći da to nije fer prema Bošnjacima da se svi stavljaju u isti koš te kako smatra da se u ‘društvu’ Čovića i Dodika trebao naći i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Međutim, takav stav nije dijelio njegov stranački kolega koji je izričit bio da u rezoluziji nije mjesto Izetbegoviću u tom kontekstu. U obranu takvog svoga stava Ahmetović je naglašavao kako Izetbegović ne zaziva secesionizam.
Podsjetimo da je Juratović, komentirajući za medije, a u kontekstu neslaganja sa stavovima svog stranačkog kolege Adisa Ahmetovića govorio o njegovoj povezanosti s određenim bošnjačkim nevladinim organizacijama koje usko surađuju s Islamskom zajednicom u Njemačkoj i predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem te da je posrijedi “balkanizacija Bundestaga”.
Govorilo se o mnogim temama, a iscrpnije izvješće možete pročitati OVDJE.
/Republika/