Jozo Ivančević, načelnik općine Prozor-Rama u BiH, govorio je za hrvatski tjednik Nacional o politici Hrvatskog narodnog sabora u BiH, kazao je da se neće kandidirati na listopadskim izborima, ali i da neće podržati svoju stranku, HDZ 1990.
Jozo Ivančević načelnik je bosanskohercegovačke općine Prozor-Rama u četvrtom mandatu. Po mnogočemu netipičan političar, Ivančević, po struci oftalmolog, jedini je načelnik općine u BiH iz stranke HDZ 1990., ali se razišao i s njezinim vodstvom. Ivančevićeva stranka bi s HDZ-om BiH u općinskom vijeću mogla formirati dvotrećinsku većinu, ali koalira s bošnjačkom Strankom demokratske akcije (SDA), što je za BiH posve neobično. Ivančević je najžešći kritičar HDZ-a BiH među hrvatskim političarima u toj zemlji, ali je na proteklim lokalnim izborima usprkos tome premoćno pobijedio, osvojivši 75 posto glasova i četvrti načelnički mandat. U intervjuu za Nacional analizira situaciju uoči općih izbora raspisanih 2. listopada.
NACIONAL: Hoćete li se kandidirati na predstojećim izborima?
Neću. Također, neću podržavati nijednu političku opciju, pa ni HDZ 1990. u kojemu sam formalno, jer se odavno ne slažem s novim putem kojim je krenulo rukovodstvo stranke, a to je dodvoravanje HDZ-u BiH, uz odstupanje od temeljnih načela na kojima je utemeljen HDZ 1990. To sam vrlo jasno rekao u više navrata, pa i u nedavnom odgovoru na poziv na sjednicu predsjedništva HDZ-a 1990., kada sam čvrsto rekao: Ne želim biti dijelom Čovićeva političkog holdinga! Na lokalnim izborima 2020. izabran sam za načelnika općine Prozor-Rama i želim do kraja 2024. taj mandat učinkovito odraditi. U proteklom razdoblju realizirani su brojni vrijedni projekti, neki su u tijeku, a radimo i na novima, koje planiramo završiti do kraja mandata. Uz one redovne infrastrukturne projekte na lokalnim putovima i vodovodu, radimo i projekte kao što su eko-park; sortirnica, kompostana, reciklažno dvorište i pročistač otpadnih voda za grad Prozor i širu okolicu. U tijeku su radovi na izgradnji dječjeg vrtića, gradske zelene tržnice. No najvrjedniji projekt je izgradnja tvornice metalskih proizvoda za autoindustriju GS Rama koja će upošljavati na početku od 70 do 120 ljudi, a plan je ići i preko 200. Ovaj projekt se realizira s GS Holding GMBH iz Regensburga, koji vodi uspješna i vrijedna poduzetnica Snježana Kopruner.
NACIONAL: Niste član HNS-a BiH, ali ipak: slažete li se s odlukom HNS-a BiH da istakne jednog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?
Sudbinska pitanja jednog naroda ne mogu se rješavati kroz neformalna društva bez čvrstih i jasnih pravila ponašanja te političkog programa koji će graditi suživot s drugima u BiH. Treba znati da je HNS udruga koja realno nema kapacitet legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH. Čak je riječ o zloupotrebi, o lažnom legitimiranju, i to sve na štetu upravo Hrvata u BiH. Samim tim, HNS ne može imati ni svog ni kandidata na predstojećim izborima. Kandidata mogu imati političke stranke i njihove službene koalicije. Tek koalicije u naziv mogu ubaciti ime HNS i glumiti zastupanje interesa Hrvata u BiH, a zapravo štititi interes poznatog pojedinca i njegove grupe. Dakle, odluka HNS-a, kakva god bude, neće me se puno dojmiti, a ne bi trebala ni druge Hrvate u BiH. Nažalost, upravo je kroz HNS proveden postupak gušenja i gašenja oporbe kod Hrvata u BiH, tako smo postali jedini narod koji skoro pa nema drugačije mišljenje od onoga što kaže vođa. Ni ja ni općinski odbor HDZ-a 1990. u Prozoru-Rami ne smatramo se dijelom HNS-a i upravo zbog toga kandidaturu koju će odrediti vođa HNS-a ne doživljavam nečim presudnim.
NACIONAL: Tko bi to trebao biti?
Netko izvan lažnog tutorstva HNS-a, netko iskreno opredijeljen za normaliziranje života u BiH, za vraćanje dostojanstva i ovdašnjim Hrvatima i svim drugim narodima, netko tko će raditi na zaustavljanju iseljavanja, na demografskoj obnovi… Ima takvih Hrvata u BiH, nažalost, marginalizirao ih je HNS.
NACIONAL: Kako komentirate kandidaturu Željka Komšića?
Odličan potez u korist Dragana Čovića. Nikome drugom to nije koristilo i neće koristiti.
NACIONAL: Treba li mijenjati Izborni zakon BiH i kako?
Prvo, treba znati da narodima u BiH, posebno Hrvatima, trebaju mnogi zakoni i odluke koji mogu poboljšati njihov život i zaustaviti iseljavanje. Nažalost, o tim zakonima nitko ne vodi računa, političke vođe su Izborni zakon nametnule kao jedini problem Hrvata u BiH, iako to ne može biti istina. Treba mijenjati i Izborni zakon ali, kako rekoh, i brojne druge zakone. Ali nijedan zakon, pa ni Izborni, ne bi trebao forsirati jednog čovjeka. Nisam siguran da je prijedlog koji je iznio Dragan Čović dobar za sve Hrvate u BiH, jer nije bilo javnih rasprava o tom prijedlogu, narod nije konzultiran ni na koji način. Status Hrvata u Republici Srpskoj nitko ne otvara, jer postoji očigledno partnerstvo Milorada Dodika s Draganom Čovićem, i to onda postane važnije od nacionalnih interesa Hrvata. Žalosno. Izborni zakon ne smije biti diskriminirajući. Svi Hrvati BiH trebaju imati jednako vrijedan glas i jednako pravo kandidature od Posavine do Neuma, a ne da se vrši preferiranje. Ono što radi Čović je diskriminacija. Nisu samo Hrvati u HNS-u i HDZ-u. Pokušava se nametnuti tezu da onaj tko nije član HNS-a nije ni pravi Hrvat, a to je vrlo opasna i štetna diskreditacija kvalitetnih osoba Hrvata u BiH.
NACIONAL: Kakve rezultate izbora u listopadu očekujete?
Priželjkujem drastične promjene, ali ih ne očekujem. Tri vodeće nacionalne stranke uspjele su se i uz ove izbore nametnuti kao zaštitnici „svojih“ naroda. Njihove međusobne svađe i izjave bile su dobrim dijelom dogovorene, kako bi se oni mogli pojaviti kao zaštitnici. Nažalost, imaju dosta novca pa mogu kontrolirati medije preko kojih onda odašilju lažne slike tako da je narodu teško se oduprijeti tim podvalama. Uglavnom, neće se dogoditi ništa značajno. Ni prošli opći izbori nakon četiri godine nisu implementirani. Zato je očekivati da će i ovi biti takvi. Ni HDZ-u, ni SDA ni SNSD-u nije stalo da se nešto promijeni.
NACIONAL: Kako poboljšati i harmonizirati odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH? Je li način kojim to nastoji učiniti HNS BiH dobar?
Ja ne znam tko je ikada vidio da HNS pokušava harmonizirati odnose između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Oni to nikada nisu ni pokušali, u to sam sto posto siguran jer vidim samo podmetanja kako bismo imali potrebu za zaštitnicima. Želim upravo na odnosu Hrvata i Bošnjaka u BiH reći nešto o pogreškama hrvatske politike prema problemima u BiH. Upravo kada netko iz Hrvatske ozbiljnije otpočne s temom o harmonizaciji odnosa Hrvata i Bošnjaka, netko se dobro potrudi sve vratiti unazad. Evo primjera s nedavne obljetnice u Livnu, kada je Čović slavodobitno izjavio: “Oni koji žele praviti fildžan-države nek’ je prave negdje drugdje.” Ta izjava prenesena je na naslovnici desetina portala u BiH i u okruženju. Je li to pokušaj harmonizacije odnosa Hrvata i Bošnjaka? Je li to zahvala dužnosnicima Republike Hrvatske za njihov, vjerujem iskren, angažman za pomoć u rješavanju otvorenih pitanja u BiH? Nije, znamo to svi. Mislim da je vrijeme da političari u Hrvatskoj shvate da Dragan Čović, ali i njegovi suparnici iz drugih naroda žive na račun postojanja netrpeljivosti, na manjku suradnje, na strahu od ugroženosti. To treba prepoznati kao interes pojedinca, a ne naroda jer nije u interesu Republike Hrvatske koja daje novac za projekte Hrvata u BiH, a pritom trpi kritike međunarodne zajednice za pomaganje u njihovim destruktivnim aktivnostima, sve radi pojedinaca.
Čim prije se to razumije, to će biti bolje i Hrvatima u BiH i cijeloj hrvatskoj politici. I međunarodne institucije bi mogle učiniti važan korak i potaknuti postupke za kriminal i korupciju i tada bi sve bilo jasnije. Još nešto o harmonizaciji odnosa između Hrvata i Bošnjaka u BiH. Mislim da ovi narodi danas sasvim normalno žive jedni uz druge, uvažavaju se i potpomažu. Tako je u većem dijelu Federacije BiH, a za Republiku Srpsku ne znam. Radi se o višestoljetnoj tradiciji tolerancije i suživota koju rat jest narušio, ali koja se dobro oporavila i danas pomaže da se uopće preživi u ovakvoj Bosni i Hercegovini, u zemlji od političara potpuno zanemarene ekonomije i nesređenog pravosuđa. Rado bih ovaj razgovor završio citatom Ive Andrića: „Sve su Drine ovog svijeta krive; nikada se one neće moći potpuno ispraviti, ali nikada ne smijemo prestati da ih ispravljamo“.
/Desk/