Pandemija, ‘zaključavanje’ država i ograničenost ali i nemogućnost putovanja u inozemstvo, rezultiralo je većim zanimanjem domaći turista za domaće turističke destinacije. Bogatstvo kulturno-povijesne baštine, ali i prirodnih ljepota Stolac zasigurno postavlja u sami vrh privlačnih turističkih destinacija. Ovaj put nabrajamo tri najznačajnija i svjetski poznata povijesna lokaliteta.
Nekropolja Boljuni
Boljuni su jedna od najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovni, ali i općenito. Nalaze se u istioimenom zaseoku, koje je u sastavu sela Bjelojevići, 15 km jugozapadno od Stoca u Hercegovini, Smještena je u ravnici, ispod seoskih kuća i raspoređena u dvije skupine, na rastojanju od oko 400 metara. Zbog velikog broja i raznolikosti stećaka, njihovih ukrasa i simbola, ali i velikog broja natpisa (njih 19), nekropola u Boljunima je stavljena pod zaštitu kao spomenik kulture Bosne i Hercegovine 22. lipnja 1971. godine, a proglašena je nacionalnim spomenikom 2002. godine.
U okolici ima tragova iz ilirskog doba (gradina i tumuli), a nedaleko je lokalitet Crkvina, vjerovatno kasnoantičkog perioda i ostaci groblja (ranosrednjovjekovnog?). Stećci Boljuna imaju puno zajedničkih osobina sa stećcima istočne Hercegovine, a posebno sa stećcima stolačkog i čapljinskog kraja – sa Radimljom, Opličićima i Nekukom. Svrstavani su u nizove i orijentirani isključivo u pravcu zapad – istok, ili sa malim skretanjem od tog pravca.
Nekropola u Boljunima broji 274 stećka, od toga 92 ukrašena i 19 sa natpisima, čime se svrstava među nekoliko velikih nekropola. Brojem i oblicima stećaka, njihovim ukrasima i simbolima, te relativno velikim brojem natpisa, nekropola u Boljunima pruža vrijedne povijesne podatke i bogat likovni materijal.
Radimlja
Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, u Hercegovini. Nalazi se 3 kilometra zapadno od Stoca, uz cestu Stolac – Čapljina, na lokalitetu Vidovo polje, na domak sela Poprati. Nekropola spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog perioda u BiH. Karakteristike koje ističu njenu vrijednost su: brojnost primjeraka, raznovrsnost i zastupljenost svih osnovnih oblika, relativno visoka umjetnička kvaliteta izrade, bogatstvo plastičnih dekoracija, reljefnih predstava i natpisa koji spominju povijesne ličnosti te sama njena dostupnost i smještaj.
Na nekropoli se nalaze 133 stećka, od kojih je 63 ukrašeno. Oko 30 % ih ima oblik ploče, 25 % oblik sanduka i 25 % sanduka s podnožjem (to znači stećci su ili jedan element ili dva posebno oblikovana i spojena elementa). Tu su još i tri kamena križa, od kojih jedan dominira nekropolom. Orijentacija stećaka u prostoru je istok-zapad , a smješteni su u polju okruženom stijenskim masivom čiji pravac pružanja prati pravac pružanja Dinarida. Na samoj lokaciji stećci su gusto složeni i nalaze se neposredno uz prometnicu. Nekropola na Radimlji je bogata ukrašenim stećcima, čak njih 63. Karakteristični motivi sa stećaka ove nekropole jesu : arhitektonski ukrasi sa sve četiri strane stećka, stilizirani križevi, ljudske i životinjske figure, vinova loza, motivi iz lova i motivi s oružjem. Zaštitni znak ili znak raspoznavanja ove nekropole je muška figura s uzdignutom rukom i relativno velikom šakom i prstima, koja kao da govori putniku da će u ovom tvrdom i kršnom hercegovačkom kraju naići na gostoljubive i prijateljski raspoložene ljude.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, dana 5.11.2002. godine donijela je odluku kojom se povijesno područje – nekropola stećaka Radimlja kod Stoca proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Daorson
Ovaj grad datira iz Ilirskog vremena premda je na ovom lokalitetu kontinuirano postojalo naselje već od 16. – 17. stoljeća/vijeka prije Krista.
Daorson je grad plemena Daorsa koji je za vrijeme Rimljana imao jednu vrstu autonomije. Sastavljen je iz tri djela: Akropole, predakropolskog prostora i stambenogospodarskog dijela. S napadom Dalmata iz pravca Celine razara se 43. i 44. godine idefinitivno prestaje život u ovom gradu. Spada u nacionalne spomenike BiH. Ostatci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanjićima, na uzvisini od 280-290 m nadmorske visine s koje se pruža pogled na plodnu stolačku dolinu u Hercegovini.
Daorson su činile tri cjeline od kojih je središnja bila citadela – akropola koja je bila opasana »kiklopskim« zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u Mikeni u Grčkoj). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Obrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 m, širok 4,2 m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja. Ostaci planski organiziranog naselja prostiru se istočno i sjeveroistočno od akropole, izvan utvrđenog dijela.
Nakon prvih iskapanja iz 1963. godine, arheolozi su pronašli ostatke brojnih amfora za vino, te dijelova fine keramike, ali najvredniji nalaz, brončanu kacigu. Ona je bila ukrašena nizom grčkih likova: Afrodite, Nike, Helija, Dioniza, Muza, Pegaza i drugih, a natpis na njoj je sličan natpisu na kacigi pronađenoj u Makedoniji. Pronađeni su također i ostaci granitne skulpture Kadma i Harmonije, ali i ilirski reljef s trinaest zmija i pet pari orlovskih krila.
U jednom manjem objektu pronađena je kovaonica novca s prigodnim alatima i matricama, 39 raznih novčića (29 s likom kralja Ballaiosa iz 168. pr. Kr., te 9 s grčkim natpisom ΔΑΟΡΣΩΝ i likom lađe). Važnost novca je bila velika, značila je neovisnost plemena Daorsa, ali i potvrdu da su imali razvijen obrt, kulturu i trgovinu s drugim narodima. Oblici prikazanih brodova upućuju na zaključak da su Daorsi gradili dvije vrste brodova: ratne i trgovačke.
Daorson se također nalazi u neposrednoj blizini lokaliteta Desilo u Hutovu blatu, gdje je mr. Snježana Vasilj otkrila ilirske brodove, prve takve vrste u svijetu. Dr. Niels Miller Schiesel s Njemačkog arheološkog instituta u Frankfurtu je 2007. godine radio geomagnetna istraživanja Daorsona. Njegova istraživanja su otkrila zidine koje se danas nalaze pod slojem zemlje, a koje su oko 500 godina starije od zidina koje su već otkopane.
/Republikainfo.com/
/Republikainfo.com/