Oko 90 posto radnika na ovom gradilištu je iz Bosne i Hercegovine – kaže vlasnik jedne male građevinske tvrtke koja kao kooperant gradi stambeni blok u Zagrebu. I on je kao i većina njegovih radnika Hrvat iz Hercegovine i ima hrvatsko državljanstvo, pa mu za rad u Hrvatskoj ne treba radna dozvola, no kaže kako sve više Hrvata iz BiH odlazi raditi na gradilišta u Zapadnu Europu, pa se radna mjesta popunjavaju Srbima i Bošnjacima iz svih dijelova BiH, piše Globus.
A kako se u susjednoj državi, dodaje, zbog loše ekonomske i političke situacije jako malo gradi, najviše posla imaju u Hrvatskoj kojoj kronično nedostaje majstora svih građevinskih struka, posebno zidara, tesara i armirača, ali i nekvalificiranih građevinskih radnika.
U kriznim su godinama hrvatski građevinari trbuhom za kruhom otišli u bogatije zemlje i sada kada se i kod nas napokon malo više gradi – nema radnika. Stoga je Vlada krajem prošle godine donijela odluku o povećanju kvota za radne dozvole kojima se planira utrostručiti broj radnika iz zemalja koje nisu članice EU. S dosadašnjih devet tisuća kvota za izdavanje radnih dozvola povećana je na 31 tisuću ljudi i precizno su pobrojena deficitarna zanimanja za koja hrvatski poslodavci mogu zaposliti strance. Prednjače radnici u građevinarstvu i turizmu.
Dok Hrvati odlaze na Zapad, neki su stranci sretni da imaju posao u Hrvatskoj. Među njima je i Marko Jukić iz Jajca, koji otkriva da je hrvatska neto dnevnica građevinskog radnika, koja ovisno o kvalifikaciji iznosi između 200 i 400 kuna, dvostruko veća nego u BiH. Bolja zarada je Bosancima i Hercegovcima glavni motiv dolaska u Hrvatsku. Osim toga, dodaje, BiH građani su manje zahtjevni od Hrvata, kod kojih je primijetio da je mnoge sram raditi fizičke poslove.
Viši savjetnik u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Petar Strižak ističe kako je usprkos značajnom padu nezaposlenosti u Hrvatskoj s 350 tisuća na 196 tisuća u protekle tri godine taj broj i dalje velik, no za nekim strukama vlada veća potražnja od ponude radne snage.
EU državljanima, napominje, za rad u Hrvatskoj ne trebaju radne dozvole. U kvotu od 31.000 radnih dozvola treba uračunati i oko 9000 onih koji već rade u Hrvatskoj, što znači da će se broj radnika s radnom dozvolom povećati za najviše 22.000. Među tih 9000, govori Strižak, najviše je građevinskih radnika, većinom iz BiH i nešto manje iz Srbije. Riječ je, uglavnom, o ljudima koji već godinama žive i rade u Hrvatskoj i svake godine u MUP-u produžuju dozvolu za boravak i rad. Nakon nekog vremena mogu dovesti i obitelj.
Nove su kvote određene u konzultaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom, koje su od gospodarstvenika prikupile podatke o deficitarnim zanimanjima, kao i sa Zavodom za zapošljavanje, kojem se poslodavci obraćaju u potrazi za radnicima.
(Izvor: Globus)