“U okolnostima sigurnosnih ugroza koje postoje diljem svijeta nije loše da MORH od onoga što se već radi po konceptu s onima koji dragovoljno služe vojni rok napravi određeni iskorak i pripremi koncepciju kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nemaju. Već neko vrijeme na tu temu razgovaram s ministrima Anušićem, Božinovićem i Medvedom, a Anušiću smo dali mandat da osmisli određeni koncept”, otkrio je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković, piše Jutarnji list.
Zasad nije poznato kako bi izgledao taj koncept. No može se očekivati da bi se on temeljio na konceptu temeljnog vojnog osposobljavanja, što je 2017. godine želio uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, danas premijerov savjetnik za obranu. On se tada temeljio na dragovoljnosti, a danas bi se najvjerojatnije morao proglasiti obveznim. Naime, u situaciji kada je sve manje prijava za dragovoljno služenje vojnog roka teško je očekivati da bi se mladi u Hrvatskoj dragovoljno prijavljivali na pohađanje ljetnog ili zimskog jednomjesečnog vojnog kampa.
Zaoštravanje sigurnosne situacije u Europi
MORH i Glavni stožer tada su razvijali koncept koji se zasnivao na jednomjesečnom vojnom kampu, u sklopu kojeg bi mlade osobe na dobrovoljnoj bazi nakon završene srednje škole prošle osnove vojne obuke.
Bilo je zamišljeno da polaznici prođu rukovanje osobnim i lakim naoružanjem, gađanje, orijentaciju, boravak na terenu, samozaštitu, prvu pomoć, mjere zaštite od nuklearnog, kemijskog i biološkog djelovanja. Tada je to bio Krstičevićev plan B nakon što je ideja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka naišla na veliki otpor javnosti. U javnost nikad nije izašla informacija koliko bi vojno osposobljavanje koštalo, koliko bi vojnih objekata trebalo urediti i koliko bi godišnje mladih bilo na osposobljavanju.
Provođenje osnovnog vojnog osposobljavanja propisano je i Strategijom nacionalne sigurnosti iz 2017. godine. U njoj se navodi da će se “uvesti programi osposobljavanja i aktivnosti koji će razvijati sigurnosnu kulturu kod šire populacije, posebno mladih osoba, te jačanje svijesti kako su sigurnost i sudjelovanje u obrani pravo i obveza svakoga državljanina i cjelokupne zajednice”.
Te 2017. godine ideja o vojnom osposobljavanju mladih bila je aktualna oko dva mjeseca, nakon čega je potpuno nestala i nikad nije realizirana, kao niti odredbe iz Strategije nacionalne sigurnosti. Sada je ponovo aktualizirana nakon uvođenja obveznog vojnog roka u Srbiji te zaoštravanja sigurnosne situacije u Europi.
Što kažu vojni analitičari?
Koncept temeljnog vojnog osposobljavanja mladih nije nepoznat. U Sloveniji i Crnoj Gori provodi se već sedam, odnosno osam godina. U Sloveniji se on provodi u dvije varijante. Za srednjoškolce se organizira zimski i ljetni petodnevni kamp, u kojima polaznici uče osnove vojnih sposobnosti. Za punoljetne građane i studente organizira se dvotjedna obuka, gdje se polaznici uče naprednijim vojnim vještinama. U Crnoj Gori tamošnja vojska za srednjoškolce organizira dvotjedni ljetni vojni kamp u kojem polaznici prolaze dio vojničke obuke.
Vojni analitičari o vojnim tečajevima nemaju najbolje mišljenje. Marinko Ogorec smatra da ponovo treba uvesti šestomjesečnu obveznu vojnu obvezu.
“Time bismo dobili osposobljeno i vojno obučeno stanovništvo. Smatram kako je iznimno važno da u tom vremenskom razdoblju polaznici prođu temeljnu i dio specijalističke obuke te steknu samozaštitnu kulturu”. Prema njegovu mišljenju, svi oni koji se pozovu na prigovor savjesti mogu biti upućeni na obuku za medicinare, pirotehničare ili vatrogasce. Ogorec smatra kako Hrvatska vojska ima dovoljno kvalitetnog dočasničkog kadra koji bi obučavao ročnike, ali su upitni smještajni kapaciteti.
Prema njegovim riječima, hrvatsko društvo treba raskinuti s mantrom da će ga NATO braniti.
“NATO nas neće braniti. On će nam pomoći, ali zabluda je da će američki ili njemački vojnik doći u Hrvatsku i braniti našu zemlju. To moramo mi sami”.
Vojni analitičar Igor Tabak ne vidi neke koristi od vojnih tečajeva.
“Umjesto da radimo na boljoj organizaciji dragovoljnog služenja vojnog roka, mi ponovo izmišljamo nešto novo. Meni to sve sliči na povratak na osamdesete i uvođenje obrane i društvene samozaštite. Potrebno je prije svega pojačati kampanje privlačenja mladih na služenje dragovoljnog vojnog roka i ponuditi im daleko veća primanja pa da vidimo kakav će onda biti interes”, smatra Tabak. Osim toga, prema njegovim riječima, vojni poziv treba učiniti puno atraktivnijim. “Dakle, treba ozbiljno poraditi na poboljšanju postojećeg sustava umjesto uvođenja nečeg novog”, smatra Tabak, piše Jutarnji list.
/Desk/