Posebno je važno paziti kako tretiramo svoju hranu na visokim temperaturama koje su aktualne posljednjih dana.
Ljeto je brojnima omiljeno godišnje doba jer sa sobom nosi opuštenost i bezbrižnost te slobodu boravka na otvorenom. Baš u ovo vrijeme nerijetko i obroke pripremamo vani pa je neophodno posebnu pozornost obratiti na pravilno rukovanje s hranom.
Iako je ovo idilično doba godine, po pitanju hrane treba uvijek biti oprezan, a osobito pri visokim temperaturama kada se virusi i bakterije brže razmnožavaju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nesigurna hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kontaminante može uzrokovati više od 200 različitih bolesti. Prvi znakovi kvarenja hrane su neobičan izgled, miris i okus. Ipak, ponekad hrana koja se po svemu čini ispravna ne mora nužno biti sigurna za konzumaciju, ako nije pravilno pripremljena i čuvana.
U većini slučajeva trovanje hranom uzrokuju bakterije iz sirove hrane koje su došle u dodir s hranom spremnom za konzumaciju. Kao čest uzrok trovanja hranom spominje se bakterija salmonela koja u ljudi može izazvati bolest salmonelozu. U hrani se salmonela najčešće nalazi u jajima i sirovom svinjskom, purećem i pilećem mesu, a može se prenijeti na ljude ako je hrana zaražena.
Ipak, dobre su vijesti da možemo utjecati na sigurnost hrane koju jedemo slijedeći jednostavna pravila.
Aktivnosti na otvorenom bez brige
Roštiljanje, odlazak na piknik ili plažu omiljene su ljetne aktivnosti na našim prostorima koje okupljaju obitelj i prijatelje. Slijedeći pravila za sigurno postupanje s hranom možemo očuvati svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih.
Jedan od prvih i najjednostavnijih koraka kojeg možemo napraviti za svoju sigurnost je briga o čistim površinama, priboru za jelo i posuđu. Potrebno je držati se dobre prakse temeljitog pranja ruku i pribora prije početka i nakon završetka pripreme hrane te prije konzumacije, bez obzira priprema li se hrana u prirodi ili u svom dvorištu.
Također je potrebno zaštititi hranu od kukaca, nametnika i drugih životinja.
Ako pripremamo hranu izvan doma, na za to predviđenim mjestima u prirodi, bilo bi dobro, prije odabira lokacije, provjeriti ima li u okolici tekuće vode. Ako to nije slučaj, dobro je ponijeti vodu u bocama kao i papirnate ručnike ili čiste krpe za čišćenje površina i ruku te po potrebi dezinficijens za ruke koji ima barem 60 posto alkohola.
U samoj pripremi hrane važno je ne koristiti isti pribor i posuđe poput noževa i daski za rezanje sirove i termički obrađene hrane. To posebno vrijedi za meso, meso peradi, ribu i morske plodove jer mogu sadržavati štetne mikroorganizme koji se mogu prenijeti na druge namirnice. Nikako nemojte termički obrađeno meso vratiti u marinadu ili u posudu u kojoj je stajalo ranije.
Također, važno je transportirati meso i drugu “osjetljivu” hranu u prijenosnim hladnjacima te ih vaditi neposredno prije same pripreme i konzumacije obroka. Hladnjak treba držati zatvorenim i na mjestu koje nije direktno na suncu. Čuvanjem hrane u hladnjaku smanjujemo rizik od kvarenja i štitimo hranu od doticaja insekata i životinja.
Ako, primjerice, na plaži ili pikniku nećete koristiti prijenosne hladnjake, preporuča se konzumacija suhih grickalica ili keksa, peciva bez punjenja, suhog i svježeg voća te svakako dovoljne količine tekućine.
Nadalje, prilikom pripreme obroka, važno je hranu temeljito termički obraditi. Meso je potrebno u potpunosti ispeći, a je li dovoljno pečeno, provjerava se probadanjem mesa vilicom. Ako je dovoljno pečeno, iz mesa ne curi crvenkasta tekućina.
Ispečeno meso poželjno je držati na toplom do konzumacije, primjerice postrance na roštilju, ali ne na otvorenoj vatri. Ostatke mesa i ostale hrane neophodno je spremiti u hladnjak, u roku od dva sata, po mogućnosti na temperaturu ispod 5°C.
Želimo li ponovno konzumirati pripremljenu hranu, potrebno ju je temeljito podgrijati, na temperaturi iznad 60°C.
Odmrzavanje hrane nije bezopasno
Posebna pravila postoje i za zamrzavanje i odmrzavanje hrane. Zamrznuta hrana može sadržavati bakterije koje se mogu razmnožavati nakon odmrzavanja i uzrokovati trovanje, stoga je neophodno pravilno odmrzavati hranu. Kod odmrzavanja poželjno je usitniti velike komade ribe, kozica ili bobičastog voća unutar pakiranja jer tako možemo odmrzavati samo potrebnu količinu hrane, a ostatak ostaviti zamrznut. Meso, ribu i morske plodove je najbolje odmrzavati na podlošku u hladnjaku kako bismo izbjegli kontaminaciju druge hrane, dok je povrće i voće najbolje staviti pod mlaz hladne vode. Hrana se nakon odmrzavanja ne smije ponovno zamrzavati, a nakon odmrzavanja važno ju je i temeljito termički obraditi.
Ako se pridržavamo navedenih pravila za sigurnost hrane ljeti, možemo biti gotovo pa bezbrižni. Naime, Europska unija može se pohvaliti jednim od najstrožih sustava sigurnosti hrane na svijetu, koji je utemeljen na znanstvenoj izvrsnosti. Ovaj sustav sigurnosti uključuje blisku suradnju Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i nacionalnih tijela za sigurnost hrane diljem Europe (u Hrvatskoj je to Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – HAPIH), pri čemu oba dionika imaju ključnu ulogu u njegovom uspješnom funkcioniranju. U suradnji s vrhunskim europskim stručnjacima, EFSA kontinuirano analizira, procjenjuje i savjetuje o pitanjima vezanim za sigurnost hrane i prehranu, oslanjajući se na najnovije znanstvene dokaze. Takav pristup omogućuje Europljanima da uživaju u svojim obrocima, uz puno povjerenje da je sigurnost njihove hrane na prvome mjestu.
Europski potrošači među najbolje su zaštićenima i informiranima na svijetu kada je riječ o njihovoj hrani, a tome doprinosi i kampanja Safe2Eat, koja nastoji podići svijest građana o pravilnom postupanju hranom prilikom kupovine, pripreme i pohrane.