Više od tisuću sudionika iz više od 120 država, među kojima oko 60 čelnika država i vlada, okupilo se u Münchenu na trodnevnoj Sigurnosnoj konferenciji. Američki državni tajnik Marco Rubio, u svom današnjem obraćanju, uvjeravao je Europljane kako Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom ostaju saveznik i prijatelj starog kontinenta.
Ton ovogodišnjeg skupa postavilo je prošlotjedno godišnje izvješće organizatora u kojem se Trumpa optužuje da svojim “rušilačkim politikama” uništava prosperitetni međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Osim europske sigurnosti i budućnosti transatlanskih odnosa, među drugim glavnim temama bit će kompetitivne vizije globalnog poretka i uloga Kine te regionalni sukobi, osobito rat u Ukrajini.
S američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom jučer je razgovarao hrvatski premijer Andrej Plenković.
Rubio kaže da SAD testira želi li Rusija kraj rata u Ukrajini
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da će SAD i dalje raditi na tome da se postigne mirovni sporazumu za Ukrajinu, ali da još treba vidjeti želi li Rusija doista kraj rata.
“Ne znamo jesu li Rusi ozbiljni u pogledu okončanja rata. Nastavit ćemo to testirati”, izjavio je Rubio na konferenciji o sigurnosti u Münchenu. Dodao je da Amerika u međuvremenu nastavlja pritisak na Rusiju naftnim sankcijama i prodajom oružja NATO-u za Ukrajinu.
Po njegovim riječima, napredak u pregovorima predstavlja to što su se prošli tjedan u Abu Dhabiju prvi put na izravnim pregovorima sastali ruski i ukrajinski vojni dužnosnici i da su sporna pitanja svedena na njih nekoliko. No to su ujedno i najteža pitanja, rekao je državni tajnik.
Nakon četiri godine rata i unatoč intenzivnim naporima američkog predsjednika Donalda Trumpa da ga okonča, Rusi i Ukrajinci ne nalaza zajednički jezik o ključnim pitanjima, teritoriju i kontroli nad nuklearnom elektranom Zaporižja. Pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD-a sele se idući tjedan u Ženevu.
Rubio uvjerava Europljane da SAD ostaje saveznik i prijatelj
Američki državni tajnik Marco Rubio uvjeravao je danas Europljane da Sjedinjene Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom ostaju saveznik i prijatelj starog kontinenta.
“SAD i Europa pripadaju jedno drugome”, rekao je Rubio na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.
“SAD ne želi odvajanje, nego oživljavanje starog prijateljstva”, kazao je.
Njegov govor izazvao je dugotrajni pljesak okupljenih političkih i vojnih dužnosnika i predstavlja olakšanje za europske saveznike zabrinute za budućnost transatlanskih veza u vrijeme kada Trump provodi politiku “Amerike na prvom mjestu”.
Krišto se susrela s Rubiom
Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto susrela se s visokim američkim dužnosnikom Marcom Rubiom na marginama Münchenske sigurnosne konferencije (MSC 2026).
Krišto je putem platforme X izvijestila o srdačnom susretu s Rubiom, do kojeg je došlo nedugo nakon njihovog prethodnog razgovora u Davosu. Susret je uslijedio nakon Rubiovog govora na konferenciji, kojeg je predsjedateljica Vijeća ministara ocijenila inspirativnim.
Tom prilikom Krišto je istaknula važnost američke potpore Bosni i Hercegovini.
“Istinski partner i saveznik Bosne i Hercegovine i njezinih konstitutivnih naroda”, poručila je Krišto uz objavljenu fotografiju susreta, označivši u objavi i Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu.
Susret Plenković – Rubio
I hrvatski premijer Andrej Plenković na minhenskoj sigurnosnoj konferenciji imao je niz susreta. Na internetskoj stranici Vlade Republike Hrvatske izvješćuje se i o ostalim susretima koje je hrvatski premijer imao prvog dana boravka na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji (MSC).
Možda najvažniji je svakako susret s američkom delegacijom koju predvodi ministar vanjskih poslova Marco Rubio, čiji se današnji govor na MSC-u s nestrpljenjem očekivao.
Kako je priopćila hrvatska vlada, Plenković je nakon razgovora s Rubiom potvrdio izvrsne savezničke odnose Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.
„Razgovarali smo o ključnim globalnim sigurnosnim izazovima i bilateralnoj suradnji u nizu područja… Kad je riječ o suradnji u domeni obrane, ona je ocijenjena odličnom, osobito u kontekstu velikog procesa modernizacije Hrvatske vojske i prelaska s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju“, rekao je Plenković novinarima nakon susreta u Münchenu.
Hrvatski premijer prilikom svojih bilateralnih susreta u posljednje vrijeme ne propušta istaknuti ulogu Hrvatske u novom preustroju opskrbe energentima. To nije bila iznimka ni prilikom susreta s Rubiom.
„Potvrdili smo namjeru nastavka bliske suradnje u području obrane i energetike, osobito korištenjem kapaciteta LNG-terminala na Krku, gdje većina ukapljenog prirodnog plina dolazi iz SAD-a. Pritom sam naglasio stratešku ulogu JANAF-ova naftovoda kao pouzdanog pravca za isporuku nafte državama srednje i istočne Europe“, istaknuo je Plenković.
Kako je priopćio vladin glasnogovornik, Plenković i Rubio dotaknuli su se i stanja u jugoistočnoj Europi, a predsjednik Vlade založio se za podršku Bosni i Hercegovini, ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i nastavak aktivnosti u pogledu realizacije projekta Južne plinske interkonekcije.
O situaciji u Bosni i Hercegovini premijer Plenković je na rubu MSC-a razgovarao i s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
„Od iznimne je važnosti da BiH napreduje na europskom putu te da što skorije započne s pristupnim pregovorima. Istaknuo sam da je, radi dugoročne stabilnosti i funkcionalnosti BiH, ključno osigurati punu ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda“, poručio je predsjednik Vlade nakon sastanka, piše Deutsche Welle.
O situaciji u Bosni i Hercegovini premijer Plenković je na rubu MSC-a razgovarao i s visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom.
„Od iznimne je važnosti da BiH napreduje na europskom putu te da što skorije započne s pristupnim pregovorima. Istaknuo sam da je radi dugoročne stabilnosti i funkcionalnosti BiH ključno osigurati punu ravnopravnosti svih triju konstitutivnih naroda“, poručio je predsjednik Vlade nakon sastanka.
Plenković se ausreo s šefom mađarske oporbe Peterom Magyarom
Plenković se danas u Muenchenu sastao sa šefom mađarske oporbe Peterom Magyarom, dva mjeseca prije izbora na kojima bi premijer Viktor Orban mogao izgubiti dugogodišnju vlast. Dvojica dužnosnika sastala su se na marginama konferencije o sigurnosti, godišnjem okupljanju svjetskih političkih i vojnih čelnika.
Razgovarali smo o bilateralnim odnosima, predstojećim izborima u Mađarskoj i globalnim sigurnosnim izazovima, osobito o važnosti postizanja održivog mira u Ukrajini, napisao je Plenković na X-u. Hrvatska s Mađarskom želi graditi dobrosusjedske odnose te rješavati otvorena pitanja, dodao je.
Imali smo plodonosan razgovor s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i s nekoliko članova hrvatske vlade. Preispitali smo mađarsko-hrvatske odnose, a razgovaralo se i o predstojećim mađarskim izborima, poručio je Magyar na Facebooku.
Kako podsjeća Deutsche Welle, odnosi Hrvatske i Mađarske u posljednje vrijeme nisu baš na vrhuncu, na što je ukazao i Magyar.
“Osam godina nisu održani bilateralni razgovori hrvatskog i mađarskog premijera. To ćemo nadoknaditi nakon promjene mađarske vlade. Naš je cilj što prije riješiti sporna pitanja koja su se nagomilala posljednjih godina”, poručio je mogući budući premijer Mađarske.
On je rekao kako je Plenkovića pozvao u Budimpeštu na obilježavanje 70. obljetnice Revolucije 1956. godine u listopadu ove godine.
Magyar je čelnik oporbene stranke Tisza i bivši član Fidesza, stranke premijera Orbana kojemu je sada glavni protukandidat na izborima u travnju. Tisza vodi u nizu anketa, pa bi mogla okončati Orbanovu vladavinu koja traje od 2010. godine.
Napetosti u odnosima Hrvatske i Mađarske
Napetosti u odnosima Hrvatske i Mađarske izazvale su u rujnu prošle godine optužbe Budimpešte da je Hrvatska “ratni profiter” jer je navodno povisila cijene transporta nafte hrvatskim naftovodom Janafom, zbog čega je neruska nafta za Budimpeštu skuplja od nafte iz Rusije. Te je optužbe službeni Zagreb odbacio.
Mađarska ponavlja i da Hrvatska nema dovoljne kapacitete za transport energenata, što Zagreb također odbacuje. Orban se već duže sukobljava s EU-om zbog Ukrajine, ali i brojnih drugih pitanja. Prkoseći Bruxellesu, održao je veze s Moskvom, odbija poslati oružje u Ukrajinu i tvrdi da se Kijev nikada ne može pridružiti bloku.
Magyarova stranka desnog centra Tisza zalaže se za to da se Mađarska ponovo pridruži mainstreamu EU-a nakon višegodišnjih loših odnosa tijekom Orbanove vlasti zbog koje su blokirana ključna europska sredstva namijenjena za zemlju.
Ovaj su se tjedan u mađarskim medijima pojavile glasine o navodnom postojanju eksplicitne snimke koja bi mogla naštetiti Magyaru uoči izbora.
On je u petak u objavi na društvenim mrežama rekao da sumnja na ilegalno prikupljanje podataka i zloupotrebu osobnih informacija, a za prijetnje objavom snimke optužio je ljude oko premijera Orbana te je podnio i službenu prijavu.
/Desk/